“Ja zaista vjerujem da u narednih pet godina Crna Gora može postati članica EU. To neće pasti sa neba, moraju se zasukati rukavi, mora se biti fokusiran na tu stvar. Ja ću sa pozicije predsjednika apsolutno biti posvećen našem evropskom putu”, rekao je Milatović u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike.
Milatović, koji je na izborima održanim u nedjelju ubjedljivo pobijedio dugogodišnjeg crnogorskog lidera Mila Đukanovića, rekao je da je, “ukoliko Crna Gora ispuni svoj dio posla, u interesu EU da Crna Gora što prije postane njena punopravna članica, kako bi i oni poslali poruku da je proširenje i dalje živo”.
Milatović je najavio da će kao predsjednik Crne Gore prvo posjetiti Brisel, kako bi poslao “simboličnu i važnu” poruku da “Crna Gora jeste napravila važan korak ka punopravnom članstvu u EU i nedeljnom pobjedom na izborima”.
Milatović je rekao i da njegov “Pokret Evropa sad ima čvrste stavove kada je posrijedi spoljna politika Crne Gore”, navodeći da je to “kredibilno članstvo u NATO, istinske evropske integracije i dobrosusjedski odnosi”.
Milatović je rekao da će “njihov partner i nakon vanrednih parlamentarnih izbora biti onaj ko bude radio na tom fonu”, i dodao da “ko ne bude - neće”.
Govoreći o odnosima sa Moskvom, Milatović je rekao da je “Rusija negdje izvršila jednu agresiju, na jednu suverenu zemlju kakva je Ukrajina” i da se Crna Gora pridružila sankcijama koje je uvela EU, dodajući da “želi da se rat u Ukrajini što prije završi”.
“Crnogorska spoljna politika jeste, i uvijek će biti u potpunosti usklađena sa politikom EU, i to će biti temelj spoljnje politike koju ću kao predsjednik promovisati”, rekao je Milatović.
Retorika na relaciji Crna Gora - Srbija da bude evropska
Govoreći o budućim odnosima Crne Gore i Srbije, Milatović smatra da retorika mora da bude drugačija na svim adresama.
“Ta retorika, prosto više ne može da bude retorika devedesetih. Ona mora da bude evropska, to građani očekuju… i jedino sa takvom retorikom možemo svi zajedno da idemo naprijed”, rekao je.
Milatović, koji se zalaže za inicijativu Otvoreni Balkan, kaže da je to “prije svega ekonomska priča koja je ponikla od zemalja regiona, prije svega Srbije i Albanije”, te da je ona “potpuno komplementarna sa ostalim ekonomskim integracijama u regionu, poput Berlinskog procesa”.
“Najlakše je stajati sa strane i govoriti da je to aspiracija ovih ili onih. Mislim da treba prestati sa tom retorikom. To je retorika onih, koji crnogorskim građanima ne znaju da ponude ništa drugo opipljivo”, kaže Milatović.
On naglašava da je prioritet broj jedan punopravno članstvo Crne Gore u EU, ali “kao temelj i paralelni proces svega su naravno i regionalne ekonomske integracije”.
“Regionalne ekonomske integracije na Zapadnom Balkanu neodvojiv su dio evropskih integracija”, tvrdi Milatović.
Pobjednik nedjeljnih izbora ocijenio je da je njegova pobjeda “pobjeda pomirene Crne Gore”, kao i da je bila “ubjedljiva i uvjerljiva”, te da će na tom fonu biti i njegovi prvi koraci kao predsjednika države.
“Poslali smo poruku da je dosta bilo podjela u Crnoj Gori i da treba okrenuti novi list”, poručuje Milatović.
Partnerstvo samo sa istomišljenicima o spoljopolitičkim stavovima
Novoizabrani predsjednik Crne Gore smatra iskrenom podršku koju je dobio od vladajuće većine. i navodi da “ne morate sa svima da se slažete da zbog zajedničkog cilja ustanete u jednom zajedničkom bloku kao što je to sada bio slučaj u drugom krugu predsjedničkih izbora”.
On podsjeća da je, sa partijama većine, tokom predizborne kampanje, razgovarao o predsjedničkim izborima, ali da “još nije imao nikakve razgovore u vezi sa parlamentarnim izborima”.
Navodi da će takvi razgovori biti u fokusu tek nakon parlamentarnih izbora, ali ne isključuje da će se o tome, kako kaže, “malo razgovarati kada konačno dobijemo datum parlamentarnih izbora”.
Milatović je podsjetio i da je pred Ustavnim sudom inicijativa o ocjeni ustavnosti odluka koje je Đukanović, kao šef države, donio u vezi sa Ukazom o raspuštanjem Skupštine i raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora za 11. jun. i navodi da je “važno da taj sud o tome što prije odluči”, kako bi, kako kaže, “postojala predvidivost procesa u narednom periodu”.
Na pitanje da li to znači da bi, ako Ustavni sud ospori Đukanovićevu odluku, njegova odluka, kao novog predsjednika, išla u pravcu odgađanja datuma izbora ili, eventualno, predlaganja novog mandatara, Milatović je odgovorio da “prvo treba sačekati odluku Ustavnog suda” .
“Ali, ako odluka Ustavnog suda bude takva… sud je sud. Moramo da se u Crnoj Gori naučimo da postoji podjela vlasti. Sa pozicije predsjednika Crne Gore, ne želim da unaprijed komentarišem kakva bi ta odluka mogla da bude, mogu samo da ih pozovem da je što prije donesu kako bi postojala jedan politička predvidivost u zemlji”, kaže Milatović i dodaje da je “njegov politički stav da Crna Gora što prije treba da ima parlamentarne izbore kako bi dobili politički stabilnu vladu”.
Milatović kaže da sada ne može da govori o budućem sastavu vlade i skupštine, ukazujući da će o tome odlučiti građani. On tvrdi da će Pokret Evropa sad imati značajno političko prisustvo.
“Legitimno političko pravo svake političke partije je da utiče na procese, ali, ukoliko znate ko ste i što ste, ne morate da ulazite u koalicije sa onima koji vam u političkom smislu ne odgovaraju”, navodi Milatović i dodaje da im “DPS kao partija koja nije reformisana, u programskom smislu, apsolutno ne odgovara”.
Upitan da komentariše njegove ranije izjave da “u ovom trenutku potpuno isključuje saradnju sa DPS”, Milatović navodi da je saradnja sa partijom dosadašnjeg predsjednika “apsolutno nepoželjna”, kao i da će, “sa pozicije predsjednika države, mandat dati onome ko bude pokazao da ima većinu u Skupštini”.
“Moj politički stav je da je saradnja sa DPS-om, sada, nakon ovih parlamentarnih izbora koji će biti u junu, ili septembru… ali će biti u narednih nekoliko mjeseci, apsolutno nepoželjna”, rekao je Milatović.
“Pitanje crkve u politiku uveo Đukanović”
Govoreći o uticaju crkve, Milatović kaže da je “pitanje crkve u crnogorsku politiku uveo Đukanović”.
On smatra da je “u prethodnom periodu pitanje crkve stavljeno ad akta” i da “političari u Crnoj Gori više treba da se bave suštinskim pitanjima”.
Milatović podsjeća da je “u Crnoj Gori država odvojena od crkve”, te da je, kako kaže, “to uradio još i knjaz Danilo krajem 19. vijeka”.
“To je tako i ostaće tako. Državi državno - crkvi crkveno”, poručio je Milatović.
O slavlju i zastavama druge države
Govoreći o pobjedničkom slavlju i sa zastavama druge države, Milatović, koji je predizbornu kampanju bazirao na retorici o pomirenju, rekao je da se “zalaže za zemlju u kojoj je zagarantovana sloboda pojedinca.
“To znači da svako u Crnoj Gori zaista može da slavi na način na koji smatra da je prihvatljiv, naravno ne ugrožavajući slobode drugih”, kaže Milatović i dodaje da se “ispred štaba Pokreta Evropa sad slavilo sa crnogorskim i zastavama EU”.
“Ali isto tako ostavljamo prostor svim građanima Crne Gore da slave na način za koji misle da je prihvatljiv u skladu sa zakoima Crne Gore. Misli da je generalno i naš poziv bio takav, da pošto je pobjeda bila velika i veličanstvena, da i proslava bude dostojanstvena”, naveo je Milatović dodajući da je te večeri “sve bilo mirno”.
