„Mikroplastika je primarno opasna zbog svog sastava, te prema dosadašnjim studijama uticaja mikroplastike na akvatične organizme možemo reći da uzrokuje niz promjena u koje spadaju otežano kretanje, smanjene stope rasta, smanjene plodnosti, smanjenje životnog vijeka, povišenje razine enzimatskih biomarkera stresa, smanjena sposobnost hranjenja, problemi s reprodukcijom i otežano preživljavanje“, objasnila je Adla Kahrić, suosnivačica i potpredsjednica Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju.
Neke vrste plastike sadrže i ftalate, tvari za koje se smatra kako remete normalnu funkciju hormona.
Više plastike u upotrebi znači i više mikroplastike u okolišu
Prošlogodišnja studija ukazuje na prisustvo mikroplastike u majčinom mlijeku, dok je druga studija otkrila mikroplastiku i u ljudskoj krvi. Studija iz 2021. je pronašla mikroplastiku u posteljici nerođenih beba.
Mikroplastika pretežno nastaje prirodnim procesom razgrađivanja većih komada plastike poput boca. Kozmetičke firme su ranije proizvodile namjenske čestice kao dodatak u proizvodima poput pilinga. Brojne vlasti su zabranile tu praksu.
Vlakna iz plastične odjeće dospijevaju u okoliš
Danas je većina odjevnih predmeta ili od plastičnih vlakana ili mješavine plastičnih i prirodnih vlakana. Eksperimenti uzorkovanja otpadne vode iz mašina za pranje veša pokazali su da jedan odjevni predmet može ispustiti više od 1900 vlakana sačinjenih od mikroplastike, po pranju.
Ogromne količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš, a mikroplastika zagađuje cijelu planetu, od vrha Mount Everesta do najdubljih mjesta u oceanima, kakva je Marijanska brazda u Pacifiku. Studija iz 2020. pokazala je da se većinom radi o poliesterskim vlaknima iz odjeće i opreme alpinista.
Mikroplastika u lancima ishrane
Najveća prijetnja mikroplastike je što dospjeva u lanac ishrane, te putem higijenskih proizvoda i otpada dospijeva u slatkovodne ekosisteme, a zatim i u mora i oceane, akumulirajući se i otpuštajući štetne tvari.
„BiH je bila dio IPA Adriatic projekta, DeFishGear koji je uključivao studije mikroplastike u morskim organizmima. Te studije su ukazale da je veći dio uzoraka sadržavao mikroplastiku u digestivnom traktu te škrgama“, kazala je Kahrić.
„Upravo zbog štetnosti sastava, mikroplastika je iznimno opasna po zdravlje svakog živog organizma, jer može ispuštati teške metale i druge štetne supstance. Obzirom da se sada mikroplastika može pronaći svuda, u vodi, odjeći, higijenskim proizvodima, jasno je da zahtijeva urgentno reagovanje svakog pojedinca u cilju smanjenja korištenja plastičnih proizvoda“, istakla je Adla Kahrić.
Svijest o štetnosti mikroplastike raste, a u nekim zemljama se uvode mjere u cilju njenog smanjenja. Neke od tih mjera i ličnih odluka uključuju smanjenje upotrebe jednokratne plastike, odabir odjeće od prirodnih materijala te podrška politikama održivog razvoja.
