Ovih dana Mijatović je obišla migrantske centre u BiH, a danas je na konferenciji za novinare iznijela viđenje cjelokupne situacije.
„Nije prvi put da idem u kampove, da idem u mjesta gdje postoje konflikti, gdje postoje situacije koje su vrlo problematične za društvo, za države. (…) Ali ono što sam vidjela na Vučjaku, dodatno uz to još u mojoj zemlji BiH, bilo je nešto što zaista nikada prije nisam vidjela”, kaže Mijatović.
Opisujući uslove života na Vučjaku, nekadašnjem smetljištu, kao stravične, Mijatović navodi da su migranti, uključujući nekoliko maloljetnika, zgurani u blato, gdje nema tekuće vode, dok su sanitarni higijenski uslovi strašni.
„Mnogi su bez odgovarajuće odjeće i obuće”, kaže Mijatović.
Povjerenica za ljudska prava kaže da je držanje ljudi u takvim uslovima nečovječan i neprihvatljiv čin, dodajući da kamp na Vučjaku nikada nije trebalo ni otvoriti.
„Trebalo ga je zatvoriti prije nekoliko mjeseci”, kaže ona.
Kako je rekla, od ministra sigurnosti Dragana Mektića dobila je uvjerenje da će migranti sa Vučjaka biti premješteni na neka bolja mjesta.
Mijatović je zabrinuta i za migrante koji spavaju na otvorenom ili u napuštenim građevinama u Bihaću i u drugim dijelovima zemlje.
Vlasti, kaže ona, moraju odmah početi rješavati ove probleme.
Mijatović je dala sliku i drugih prihvatnih centara, gdje su, uslovi, poredeći ih sa Vučjakom, evidentno bolji.
„Međutim, uslovi su u nekoliko slučajeva ispod bilo kakvog standarda, naročito u Biri, gdje nekih 1.800 ljudi boravi u bivšoj tvornici rashladnih uređaja”, navodi ona.
Odnos vlasti
Prema njenim riječima, u BiH se trenutno nalazi oko 8.000 migranata.
Ona kaže da se država uopšte ne uključuje da pomogne Unskom-sanskom kantonu. U tom kantonu se nalazi i najveći broj migranata. Navodi da su međunarodne i druge nevladine organizacije, kao i građani preuzeli su posao koji država treba raditi.
Prema Mijatović, trenutni nefunkcionalni sistem otežava identifikaciju migranata i njhovih potreba za zaštitom, osiguranje pristupa azilu, zaštitu žrtava od trgovine, naročito djece…
Kaže da nije primjetila da se vlasti kreću u pravcu rješavanja problema, sugerišući da Federacija BiH i Republika Srpska podjednako moraju podijeliti odgovornost za prihvat migranata.
Osvrnula se i na neke političare koji o migrantima šire potpune laži, pozivajući ih da se sudzrže od takve stigmatizirajuće propagande.
„Neke od od izjava koje sam pročitala i čula od zvaničnika u BiH su zaista šokatne”, rekla je Mijatović.
O hrvatskoj praksi vraćanja migranata
Mijatović se osvrnula i na vraćanje migranata iz Hrvatske u BiH, rekavši da je od brojnih sagovornika dobila informacije o nasilnom vraćanju koje vrše hrvatski službenici za provođenje zakona.
„Naročito uznemiravajuće smatram priče o migrantima, koji bivaju premlaćeni i kojima se oduzima ono što imaju kod sebe, uključujući i obuću, te nakon toga su prisiljeni da pješice idu kroz nepristupačan teren da bi se vratili u BiH”, rekla je Mijatović.
Ovako nečovječno postupanje, kaže ona, potpuno je suprotno međunarodnim i evropskim ljudskim pravima.
„Ovo pitanje sam još u oktobru 2018. postavila premijeru Hrvatske. Situacija se od tada samo pogoršala”, kaže Mijatović.
Poruka povjerenice za ljudska prava Vijeća Evrope je da Hrvatska mora okončati praksu vraćanja migranata u BiH.
