Izdvojeno
'Tjeraju nas iz Sarajeva, Banjaluke, Velike Kladuše i Bihaća, nigdje nas neće'
"Već tri dana nisam ništa jeo", kaže Abdulah Halid iz Maroka jedan od migranata koji se trenutno nalaze na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
On je prije nekoliko dana iz Banjaluke krenuo prema Bihaću. U Bosanskoj Otoci, na jugozapadu Bosne i Hercegovine, ga je zaustavila policija, sa još 200 migranata, koji trenutno borave na 'ničijoj zemlji' i bez ikakve pomoći.
"Dovezli su nas autobusom iz Banjaluke i ostavili na ovom području. Želio sam doći u Unsko-sanski kanton, jer je lakše preći granicu. Međutim, više nigdje nismo dobro došli. Tjeraju nas iz Sarajeva i Banjaluke, kao iz Bihaća i Velike Kladuše. Trenutno nas je privela i na ovo područje dovela policija Republike Srpske. Ne želim ostati ovdje, a u mojoj državi je sav život stao", ispričao je Halid Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Nove kantonalne mjere
Vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), jedan od deset kantona Federacije BiH, 19. augusta donijele su odluku o zabrani ulaska i prevoza migranata na teritoriji ovog kantona.
Ministarstvu unutrašnjih poslova USK je naloženo da se formiraju policijski punktovi na ulazu u kanton, gdje će se vršiti kontrola autobusa.
"Osim toga, zabranjuje se svaka vrsta prevoza migranata, kako iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, tako i unutar kantona", izjavio je Mustafa Ružnić, predsjednik kantonalne vlade, nakon sjednice Operativne grupe USK.
Operativna grupa, koju čine predstavnici vlasti i policije USK, su donijeli odluku i o hitnom izmještanju migranata koji se nalaze na ulicama, napuštenim objektima, privatnim smještajima i drugim mjestima.
Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove je naloženo da, u saradnji sa MUP-om, vrši inspekcijske nadzore onih koji pružaju smještajne usluge migrantima.
Pored toga, migrantima je, navedeno je u odluci, ograničeno i kretanje van kampova.
Policija migrante zaustavlja na međuentitetskoj liniji između Republike Srpske i Federacije BiH, ne dozvoljavajući im dalji put prema Bihaću i Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine.
U Crvenom krstu Unsko-sanskog kantona kažu za RSE kako trenutno pripremaju mobilne timove kako bi pružili pomoć migrantima na ovom lokalitetu.
"Danas (ponedjeljak, 24. august) će se tamo pojaviti timovi kako bismo ljudima podijelili lunch pakete i vodu. Od policije ćemo tražiti da nam obezbijediti bezbjednost, jer su migranti isfrustrirani ovom odlukom", ističe Husein Klič, predsjednik Crvenog krsta Unsko-sanskog kantona.
Zaustavljeni i migranti koji su krenuli iz Sarajeva
U Unsko-sanski kanton ne mogu ući ni migranti koji su iz Sarajeva krenuli prema Bihaću.
Oni su zaustavljeni na punktu u Velčevu, kod Ključa, na jugozapadu Bosne i Hercegovine.
U improviziranoj baraci, trenutno boravi 40 migranata. Već nekoliko dana to je privremeno mjesto boravka i za šest porodica sa djecom, od kojih najmlađe ima dvije godine. Ovaj punkt postoji već dvije godine.
Brigu o njima, u posljednja 24 mjeseca, preuzimala je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, koja ih je smještala u migrantske kampove na području Unsko-sanskog kantona.
No, novom naredbom Operativne grupe, svim migrantima koji dolaze iz pravca Sarajeva, nije dozvoljeno kretanje prema Bihaću. Brigu o njima vodi mobil tim Crvenog krsta Ključa.
"Oni ne žele nazad u Sarajevu, posebno porodice. Samci, ako žele nazad, plate kartu i vrate se, a ako ne, tu su zaglavljeni. To nije adekvatno mjesto za porodice, znači, tu nema kreveta, sanitarnog čvora nema pitke vode. Mi njima kupujemo vodu. Bukvalno su ovisni o nama. Ova odluka koja je donesena se lomi na leđima ovih porodica", kaže za RSE Sanela Klepić iz mobilnog tima Crvenog krsta Ključa.
O kojem broju ljudi se radi?
Na području kantona ima pet prihvatnih centara u kojima boravi oko 3500 izbjeglica i migranata i svi kapaciteti su popunjeni. Skoro isto toliko ih je van kampova u napuštenim zgradama, parkovima i drugim javnim površinama.
Iz policije navode kako će nastaviti i dalje da provode naredbe Operativne grupe o hitnom izmiještanju migranata koji se nalaze na ulicama, napuštenim objektima, privatnim smještajima i drugim mjestima.
"Mjesecima radimo na tome da migrante koji su u napuštenim objektima izmjestimo, u kamp Lipa. Te aktivnosti ćemo nastaviti da radimo, jer je nama sigurnost građana, njihovih života i imovine, prioritet", poručuje Snježana Galić iz Ministarstva unutrašnjih poslova USK.
Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registrovalo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.
Iz Granične policije BiH potvrdili su za RSE kako su od januara do jula polovine augusta zaustavili više od 7.500 osoba koje su pokušale preći ilegalno preći granicu sa BiH, uglavnom u njenom istočnom dijelu koji graniči sa Srbijom i Crnom Gorom.
See all News Updates of the Day
Donald Trump položio zakletvu za drugi mandat u Bijeloj kući: Ameriku ću staviti na prvo mjesto
Novizabrani američki predsjednik Donald Trump polaganjem svečane zakletve unutar Capitola započeo je drugi mandat u Bijeloj kući kao 47. predsjednik SAD-a
Trump je tačno u podne ponovio riječi zakletve koju mu je pročitao John Roberts, predsjedavajući Vrhovnog suda. Pošto je položio zakletvu, Trump je zagrlio članove uže porodice i poljubio suprugu Melaniju.
Prethodno, JD Vance, kojeg je Trump odabrao za potpredsjednika SAD-a, položio je zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Brettom Kavanaughom.
Trump je pozvao na „revoluciju zdravog razuma” tokom svog inauguracijskog govora i rekao je da će započeti s potpisivanjem niza izvršnih uredbi kako bi preoblikovao američki politički krajolik po svom ukusu.
„Zlatno doba Amerike započinje upravo sada”, rekao je Trump nakon polaganja zakletve. „Od danas, naša će zemlja procvjetati i ponovo će biti cijenjena u cijelom svijetu. Zavidjet će nam svaki narod i nećemo više dopustiti da nas iskorištavaju. Svakog dana Trumpove administracije Ameriku ću staviti na prvo mjesto.”
Obećao je slamanje ilegalne imigracije.
„Proglasit ću izvanredno stanje na našoj južnoj granici. Započet ćemo proces vraćanja miliona i miliona kriminalnih stranaca natrag na mjesta odakle su došli. Poslat ću trupe na južnu granicu da odbiju katastrofu invaziju na našu zemlju”, rekao je Trump.
Najavio da će smanjiti savezni proračun i ukinuti zakonsku zaštitu za transrodne Amerikance.
„Od danas će službena politika Vlade Sjedinjenih Država biti da postoje samo dva spola, muški i ženski”, naveo je Trump.
Novi predsjednik je također rekao da će naložiti svom kabinetu da iskoristi „ogromna ovlaštenja koja su im na raspolaganju” kako bi se smanjilile cijene robe. On je najavio da će SAD ponovo biti zemlja proizvođača, jer će iskoristiti najveće količine nafte i gasa na svijetu, i ponovo će praviti automobile.
Trump je poručio da će uraditi sve da Americi „vrati suverenitet i bezbjednost”.
„Vaga pravde će biti ponovo uravnotežena”, kazao je on, dodajući da će se okončati „opaku i nasilnu zlouptrebu” Sekretarijata pravde.
Trump dolazi na vlast usred nastavka sukoba u Ukrajini i krhkog primirja u Gazi.
„Mi ćemo svoj uspjeh mjeriti, ne samo po bitkama koje dobijemo, već i po ratovima koje završimo, i možda najvažnije, po ratovima u koje nikad ne uđemo”, rekao je Trump.
Trump je ponovio svoju namjeru da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom.
„Kina upravlja Panamskim kanalom. A Kini ga nismo dali. Dali smo ga Panami i uzimamo ga natrag”, dodao je Trump.
Trump, sa 78 godina, najstarija je osoba ikada inaugurisana za predsjednika, nadmašivši Bidena koji je bio pet mjeseci mlađi kada je položio zakletvu prije četiri godine. Vance (40) položio je zakletvu kao 50. potpredsjednik i treći najmlađi u historiji.
Trump postaje prvi predsjednik SAD-a koji je osuđen nakon što je prošle godine osuđen za 34 krivična djela povezana s krivotvorenjem poslovnih zapisa kako bi se sakrila isplata tajnog novca od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels, iako ga je sudac odbio kazniti na bilo koji način.
Optužbe da je Trump pokušao nezakonito poništiti svoj izborni poraz od Bidena 2020. odbačene su kada je pobijedio demokratsku protivnicu, potpredsjednicu Kamalu Harris, zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravde protiv krivičnog gonjenja postojećih predsjednika.
Prethodno je Trump, zajedno sa odlazećim predsjednikom Joeom Bidenom, limuzinom stigao iz Bijele kuće do Capitola na polaganje zakletve u prisustvu više stotina zvanica.
Nedaleko od Bijele kuće, više od 20.000 ljudi je u Capital One areni posmatra direktan prijenos inauguracione ceremonije
Novi predsjednik je inauguracioni dan započeo odlaskom u crkvu Svetog Johna u Washingtonu. Tamo je prisustvovao službi zajedno sa suprugom Melanijom i novoizabranim potpredsjednikom JD Vanceom i njegovom suprugom.
Istovremeno, Biden je zajedno sa suprugom u Bijeloj kući, na posljednjem sastanaku, dočekao potpredsjednicu Kamalu Harris i njenog supruga Douglasa Emhoffa.
Po završetku službe, Donald i Melania su stigli u Bijelu kuću na čijem ulazu su ih dočekali odlazeći predsjednik Biden zajedno sa suprugom Jill. Prema tradiciji, oni će zajedno popiti čaj.
„Dobro došli kući”, rekao je Biden Trumpu, dok je novi predsjednik izlazio iz automobila.
Predsjednička inauguracija je u američkoj političkom sistemu simbol prenosa nadležnosti i ovlaštenja. Ovoga puta izvršna vlast prelazi iz ruku Bidenove na drugu Trumpovu administraciju.
Prema Dvadesetom amandmanu američkog Ustava četvorogodišnji predsjednički mandat završava se u podne 20. januara, a mandat novoizabranog predsjednika počinje nedugo poslije.
Zbog izrazite hladnoće i temperature, svi događaji prebačeni su u zatvoreni prostor. Naziv i tema inauguracione ceremonije Trumpa je „Naša istrajna demokratija: Ustavno obećanje”.
Bivši američki predsjednici Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama prisustvovali su ceremoniji, za razliku od Trumpa koji je preskočio Bajdenovu zakletvu prije četiri godine i nastavlja do danas lažno tvrditi da je izbačen iz reizbora na izborima 2020. zbog neregularnosti glasanja.
Nekoliko američkih milijardera - Amazonov Jeff Bezos, Mark Zuckerberg iz Mete i vlasnik Tesle i X Elon Musk - bili su među onima koji prisustvovali inauguraciji, kao i izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew.
Prisutni su bili i strani zvaničnici, uključujući kineskog potpredsjednika Hana Zhenga, talijansku premijerku Giorgiju Meloni, predsjednika Argentine Javiera Mileija i predsjednika Ekvadora Daniela Noboe.
U američkoj prijestolnici su prethodnih dana i nedjelja, zbog inauguracione ceremonije i parade, bezbjednosne mjere bile podignute na najviši nivo - što je podrazumijevalo zatvaranje šireg centra grada. Međutim, odluku o premještanju centralne ceremonije, polaganja zakletve, unutar Capitola, donijeta je odluka i da parada bude premještena u zatvoren prostor - Capital One arenu.
Usljed toga je veliki broj građana ostao bez mogućnosti da prati uživo. Prema procjenama organizatora i stručnih službi, 220.000 građana sa kartama ceremoniju na otvorenom trebalo je da prati neposredno. Također, gradski zvaničnici su u blizini Nacionalnog mola odobrili prisustvo za 250.000 građana bez pribavljenih karata.
Kapacitet sportske arene u centru Washingtonu u koju je premještena predsjednička parada iznosi 20.000 ljudi, tako da će brojni građani ostati uskraćeni mogućnosti da uživo prate cjelodnevne događaje koji obuhvataju inauguracionu ceremoniju.
Inače, na istom mjestu u Capital One areni Trump je u nedjelju popodne održao, kako ga je označio, pobjednički miting.
Okupljenima je poručio da će ponovo učiniti Ameriku velikom, što je bio slogan njegove kampanje uspostaviti red i zakon, spriječiti, kako je označio, invaziju na granicama, pojačati crpljenje nafte, ali i spriječiti Treći svjetski rat.
Prethodno je u američkom glavnom gradu održano i okupljanje protivnika Donalda Trumpa i politike koju zastupa.
Sa skupa je ukazano na opasnosti u kojima su se, prema mišljenju okupljenih, našla ženska i reproduktivna prava, LGBTQ populacija, migranti, klima i sama demokratija.
Šetnja je obuhvatila područje od Bijele kuće, Memorijala predsjedniku Abrahamu Lincolnu i Washingtonski mol.
Prekid vatre između Izraela i Hamasa se održava, prvi taoci oslobođeni
Prekid vatre između Izraela i Hamasa stupio je na snagu u nedjelju, čime je naizgled započela pauza od šest sedmica, nakon 15 mjeseci borbi u Gazi i postavila pozornicu za oslobađanje desetina talaca koje drže militanti, uključujući tri mlade žene oslobođene u prvim satima primirja.
Primirje je počelo u 11:15 po lokalnom vremenu, a nekoliko sati kasnije, konvoj Crvenog križa krenuo je u Gazu, uski pojas kopna uz obale Sredozemnog mora, i osigurao oslobađanje Romi Gonen, 24, Emily Damari, 28, i Doron Steinbrecher, 31.
U međuvremenu, Izrael je počeo premještati desetine palestinskih zatvorenika prema Gazi. Izrael se obavezao da će ih osloboditi kao dio sporazuma o prekidu vatre koji je dogovoren prošle sedmice nakon godinu dana uzaludnih pregovora.
U Washingtonu, američki predsjednik Joe Biden, koji je potaknuo pregovore koji su doveli do primirja, rekao je posljednjeg dana na funkciji: "Nakon toliko bola, razaranja i gubitaka života, danas je oružje u Gazi utihnulo."
Gonen je oteta sa muzičkog festivala 7. oktobra 2023. godine, tokom šokantnog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do otmice oko 250 talaca, dok su druge dvije žene koje su predate izraelskim vlastima kidnapovane iz Kibuca. Kfar Aza. Damari je izraelsko-britanska dvojna državljanka.
Prekid vatre je odgođen za tri sata kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da neće početi dok Hamas ne dostavi spisak trojice talaca koji su planirani za oslobađanje u nedjelju.
U međuvremenu, izraelski napadi u Gazi su bjesnili, a ministarstvo zdravlja Gaze je saopštilo da je ubijeno još najmanje 26 ljudi, ali nije navelo da li se radi o civilima ili borcima. Vojska je upozorila ljude da se drže dalje od izraelskih snaga dok su se povlačile u tampon zonu.
Primirje je objavljeno prošle sedmice nakon intenzivnog posredovanja Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Bidenova odlazeća administracija i tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vršili su pritisak da se postigne dogovor prije Trumpove inauguracije i povratka u Bijelu kuću u ponedjeljak.
"Taoci počinju da izlaze danas! Tri divne mlade žene će biti prve", napisao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.
Uvjeti pakta zahtijevaju 42-dnevnu prvu fazu s oslobađanjem 33 od 99 talaca za koje se vjeruje da ih drži Hamas i oslobođenim stotinama palestinskih zatvorenika i zatočenika. Vjeruje se da je oko dvije trećine talaca živo, dok su ostali ubijeni u borbama ili su umrli. Očekuje se da će se izraelske snage povući u tampon zonu unutar Gaze, a mnogi raseljeni Palestinci bi trebali biti u mogućnosti da se vrate kući, iako je veći dio Gaze opustošen.
Također se pretpostavlja da će doći do naleta humanitarne pomoći izgladnjelim Palestincima u Gazi, sa stotinama kamiona koji ulaze dnevno, daleko više nego što je Izrael dozvolio tokom borbi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda saopćio je da su kamioni počeli ulaziti u Gazu kroz dva prijelaza nakon što je primirje stupilo na snagu.
Palestinski broj poginulih u izraelskoj kontraofanzivi nakon napada u oktobru 2023. dostigao je više od 46.000, među kojima su većinom žene i djeca, iako izraelska vojska tvrdi, bez pružanja dokaza, da je ubila 17.000 militanata.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost kada Trump preuzme predsjednički mandat drugi neuzastopni mandat, rekao je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je oslobađanje talaca "na vrhu razmišljanja predsjednika Trumpa".
Parametre sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca prvi je predložio Biden prošlog maja, ali Trumpov savjetnik za Bliski istok, Steve Witkoff, pridružio se pregovorima u završnoj fazi, a novi predsjednik je upozorio na "pakao" ako ne pristaju da prekinu neprijateljstva i oslobode taoce.
"Da predsjednik Trump nije izabran, ovaj dogovor bi bio mrtav", rekao je Waltz za CNN. “Nisu imali izbora osim da puste naše taoce.”
Ali on je također rekao da bi put do mira mogao biti opasan.
"Biće to težak put pred nama", rekao je Waltz i da bi se "džepovi (Hamas) boraca" mogli pojaviti kako bi osporavali prekid vatre.
Najviši izraelski zvaničnici podržavaju prekid vatre, ali ne svi.
Izraelski tvrdi ministar nacionalne sigurnosti u međuvremenu je rekao da njegova frakcija Židovske moći napušta vladu u znak protesta zbog sporazuma o prekidu vatre. Odlazak Itamara Ben-Gvira slabi Netanyahuovu koaliciju, ali neće uticati na primirje.
Pregovori o daleko težoj drugoj fazi ovog prekida vatre trebali bi početi za nešto više od dvije sedmice. Ostaju velika pitanja, uključujući da li će se rat nastaviti nakon prve faze i kako će ostatak talaca u Gazi biti oslobođen.
Ali Palestinci širom Gaze su slavili početno primirje. Maskirani militanti pojavili su se na nekim proslavama, gdje je masa skandirala slogane u njihovu podršku, prema vijestima.
Palestinski stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima u dijelovima grada Gaze rano u nedjelju, iako se tenkovsko granatiranje nastavilo na istoku, bliže izraelskoj granici, preko noći. Porodice su se mogle vidjeti kako se vraćaju pješice, sa svojim stvarima natovarenim na magareća kola, kažu stanovnici.
"Zvuk granatiranja i eksplozija nije prestao", rekao je Ahmed Matter, stanovnik grada Gaze. Matter je rekao da je vidio mnoge porodice kako napuštaju svoja skloništa i vraćaju se svojim kućama. "Ljudi su nestrpljivi. Oni žele da se ovo ludilo završi", rekao je.
Reakcije u Izraelu bile su raznovrsnije, jer su se ljudi nadali sigurnom povratku talaca, ali su ostali podijeljeni oko sporazuma.
"Novi je dan", rekao je Nissan Kalderon, brat taoca Ofera Kalderona (54), za izraelski kanal 12. "Nemojte stati. Dovedite sve taoce kući."
Asher Pizem, 35, iz izraelskog grada Sderota u blizini Gaze, rekao je da željno iščekuje povratak zarobljenika. Ali on je rekao da je sporazum samo odgodio sljedeću konfrontaciju s Hamasom i kritizirao Izrael što je dozvolio pomoć u Gazi, rekavši da bi to doprinijelo oživljavanju te militantne grupe.
Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.
Nove američke sankcije za pomagače Dodikovih i organizatore proslave neustavnog Dana entiteta Republika Srpska
Američka administracija sankcionirala je više osoba i firmi iz BiH jer su pomagali Miloradu Dodiku i njegovoj mreži u koruptivnim aktivnostima a neki jer su učestvovanjem u obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske ugrozili Daytonski mirovni sporazum.
Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.
"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.
“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”
Šta je Uredba 14140 prema kojoj su kažnjeni Dodikovi pomagači
Bijela kuća je 8. januara proširila okvir sankcija kada je u pitanju Zapadni Balkan. Nova uredba (14140) cilja, „da pruži dodatne korake za ciljanje osoba po Izvršnoj uredbi 14033 i da odvrati pojedince od pokušaja da izbjegnu sankcije Sjedinjenih Država,“ kako stoji u saopštenju.
Advokat kuće Morrison Foerster i bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), koji je nadležan za izricanje i provedbu američkih ekonomskih sankcija, John Smith je Glasu Amerike objasnio da prošireni okvir, „omogućava dodatne sankcije u situaciji koja se pogoršava, ili koja je na ivici pogoršanja“. On je dodao da nova uredba, „sugerira da američka vlada ima pojedince pod razmatranjem“.
ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.
Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.
Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).
Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.
Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.
I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.
ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE
Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.
Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.
Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.
Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.
Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.
Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.
OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.
Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.
Inauguracijski balovi i protesti planirani u Washingtonu
Washington se ove sedmice pripremao za mnogo stvari, uključujući još nekoliko dana hladnih temperatura i horde ljudi i policije za predsjedničku inauguraciju i povezane proteste širom grada sljedeće sedmice.
Zvaničnici su ove sedmice rekli da očekuju da će oko 250.000 ljudi s ulaznicama doći u američku prijestolnicu dok Donald Trump ponovo polaže zakletvu kao predsjednik. Poslednji put je služio od 2017. do 2021. godine.
Na ceremoniji sljedećeg ponedjeljka očekuje se manje posjetitelja nego što ih je bilo na prvoj Trumpovoj inauguraciji, rekli su lokalni i savezni zvaničnici na konferenciji za novinare. U 2017. pripremili bilo je više od milion ljudi.
Očekuje se da će temperature biti posebno niske u Washingtonu u ponedjeljak. Predviđa se da će temperatura u podne, kada će Trump položiti zakletvu, biti na niskih - 6.
Poboljšana sigurnost
Iako se ovaj put očekuje manji odziv, nedavni akti nasilja - poput novogodišnjeg napada u New Orleansu - znače da će biti pojačano sigurnosno prisustvo, rekli su zvaničnici.
Na dan inauguracije, 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja bit će u Distriktu Kolumbija radi obezbjeđenja, uključujući potpunu aktivaciju DC policije, 7.800 vojnika Nacionalne garde i oko 4.000 oficira iz cijele zemlje, prema Williamu McCoolu, specijalnom agentu zadužen za terensku kancelariju Tajne službe u Vašingtonu.
Uoči inauguracije, Washington će biti dom i slavljeničkih događaja i protesta.
Trumpov pobjednički skup planiran je za nedjelju popodne u Capital One Areni, gdje će nastupiti američki bend Village People.
Arena ima 20.000 sjedišta, rekla je kompanija Monumental Sports & Entertainment, koja upravlja arenom, za novinsku stanicu DC.
Kompanija je u izjavi za News4 rekla da se arena decenijama nudi svakoj administraciji, "bez obzira na stranku".
“Srećni smo što je predsjednik Trump prihvatio našu ponudu i dočekat ćemo njega i njegove goste u Capital One Areni 19. januara”, navodi se u saopštenju.
Iako će biti održana tri zvanična inauguralna bala, više od deset nezvaničnih inauguralnih balova zakazano je tokom vikenda u Washingtonu.
Međutim, zakazani su i protesti.
Očekuje se da će u subotu demonstracije pod nazivom Narodni marš privući desetine hiljada ljudi u centar Washingtona. Demonstracije organiziraju različite grupe za građanska prava, rasnu pravdu i reproduktivno zdravlje.
"Dok Trump preuzima predsjedništvo u januaru, okupljamo se kako bismo mobilizirali našu kolektivnu moć i suprotstavili se njegovim naporima da poništi naša prava i slobode", rekla je Analilia Mejia, ko-izvršna direktorica Centra za narodnu demokratiju.
U ponedjeljak, Nacionalni dan akcije Koalicije Odgovor održat će skup i marš, prema izvještajima medija.
Navikli na gužvu
Zvaničnici Washingtona rekli su da su navikli upravljati gužvama i protestima.
"Ovdje u gradu dozvoljavamo mirne proteste cijelo vrijeme", rekla je šefica policije DC Pamela Smith na konferenciji za novinare ove sedmice. “Ali kada je riječ o kršenju zakona, mi to jednostavno nećemo tolerisati.”
Očekuje se da će u ponedjeljak navečer, nakon inauguracije, Trump posjetiti tri zvanična inauguralna bala.
Ali proslave inauguracije neće biti ograničene na Washington.
Na primjer, na Floridi, gdje Trump živi u svom odmaralištu Mar-a-Lago, pro-Trump Villages M.A.G.A. Klub je domaćin inauguracijske zabave u ponedjeljak navečer, oko 60 milja sjeverozapadno od Orlanda. Proslava je već rasprodata, prema Eventbrite listi koja reklamira zabavu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.