Decenijama se Washington oslanjao na prijateljski naklonjene vlade arapskih zemalja u nastojanjima da usmjerava arapsko-izraelski sukob ka mirnim rješenjima. Sadašnje nove okolnosti, bitno drugačije,. nalažu, jednostavno rečeno, Sjedinjenim Državama da usklade načine ostvarivanja uticaja na Srednjem Istoku. I mnogi političari i analitičari se slažu u ocjeni da je obnavljanje zastalog mirovnog procesa između Palestinaca i Izraela jedna od mogućnosti za produžavanje političkog prisustva i uticaja regionu u kojem Washington ima brojne interese.
U talasu velikih promjena u više arapskih država, do sada i za sada, izraelsko-palestinski mirovni pregovori ostaju i dalje na mrtvoj tački. Palestinski militanti iz Pojasa Gaze granatiraju izraelska područja, izraelska armija uzvraća na te napade, Izraelci šire svoja naselja na okupiranim palestinskim teritorijama i takvo stanje američka državna tajnica Hillary Clinton ocjenjuje opasnim:
„Izraelsko-palestinski status quo nije više održiv u kontekstu promjena koje su se desile proteklih mjeseci. Ni budućnost Izraela, ni legitimne težnje Palestinaca za vlastitom državamo ne mogu biti osigurane i garantirane bez solucije dvije države, jedna uz drugu, u miru.“
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski smatra da je ovo trenutak kada bi administracija predsjednika Obame morala odlučnije djelovati:
„Ćud na Srednjem Istoku se mijenja. Izgledi da Izrael bude prihvaćen kao dio Srednjeg Istoka blijede i, kako ja mislim, dužnost je Sjedinjenih Država da iskorače sa generalnim planom kakav taj mir mora biti.“
Gospodin Brzezinski tvrdi da Washington mora djelovati brzo, prije nego Palestinska samouprava na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru zatraži priznavanje neovisne palestinske države u okviru granica prije izraelsko-arapskog rata 1967. godine.
Ta mogućnost brine i senatora Johna Kerry-ja, predsjedavajućeg senatskog Odbora za spoljne poslove. I on smatra da bi Washington trebao preduhitriti takav korak Palestinaca, korak koji bi mogao dodatno komplikovati zastali mirovni proces.
„Nisam siguran da bi zahtjev Palestinaca bio koristan za mirovni proces. Čak bi mogao na opasan način zakovati neke tokove. Nadam se da bi diplomatskom ofanzivom mogli preduprijetiti neželjene posljedice.“
Nakon nedavnnog susreta sa predsjednikom Izraela Shimonom Peresom i američki predsjednik Barack Obama je govorio o hitnosti postizanja izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma:
„Sa vjetrom promjena na Srednjem Istoku, sada je urgentnije i potrebnije nego ikada ranije da pokušamo iskoristiti mogućnosti za postizanje mirnog rješenja sukoba između Izraela i Palestinaca.“
Shibley Telhami, profesor na univerzitetu Maryland, ističe da bi uspješno američko posredovanje u postizanju mirovnog dogovora pomoglo Washingtonu da uspostavi dobre odnose sa novim vladama na Srednjem Istoku:
„Biće za Sjedinjene Države vrlo teško da obostrano korisno surađuju sa demokracijama koje se u arapskom svijetu javljaju i formiraju sve dok ne bude napretka u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu“
Sjedinjene Američke Države ostaju na opredjeljenju o dvije države, neovisne, jedna uz drugu u skladnom odnosu. Okolnosti i vrijeme su, kako ocjenjuju mnogi analitičari, sazreli za novi, snažan i odlučan pritisak u tom pravcu.
