Angela Merkel osvojila je u nedjelju četvrti uzastopni mandat kancelara na saveznim izborima, čiji se ishod činio neizbježnim od početka kampanje prije tri mjeseca.
Ali, njena vladajuča Hrišćansko-demokratska unija (CDU) dobila je manji udio glasova nego što je predviđano, a njemački desni kontroverzni populisti obezbijedili su više glasova nego što su kazivale predizborne ankete.
Inače pouzdane projekcije, bazirane na posmatranju izlaznosti, ubrzo nakon zatvaranja glasačkih mjesta u 18 sati dale su Merkelovoj vladajućoj CDU i njenoj bavarskoj sestrinskoj partiji, Hrišćansko-socijalnoj uniji, 32,5 odsto glasova, stavljajući je na stazu koja će je odvesti i društvo jedina tri poslijeratna kancelara koja su izabrana po četvrti put.
Prema anketama, očekuje se da CDU/CSU osvoji između 36 i 39 odsto glasova.
Galerija: Njemačka glasa
In Photos: Germany Election
Sa manjim brojem glasova CDU-a i većim uspjehom od očekivanog njemačke kontroverzne desničarske populističke stranke Alternativa za Nemačku (AfD), pobjeda Merkelove vjerovatno je slatko-gorka.
U intervjuu za Washington post u nedjelju, kolider AfD-a, Alexander Gauland, rekao je da su prognoze njegove partije popravljene zahvaljujući Merkelovoj politici otvorenih vrata za ratne izbjeglice sa Bliskog istoka, 2015. godine.
''Izbjeglice su dobre' politika Angele Merkel otuđila je mnoge ljude, mnoge glasače, kao što ste mogli vidjeti na demonstracijama protiv Merkelove. Mi ih zovemo 'Merkel muss weg' ili 'Merkelova mora da ode'", rekao je.
Upitan o talasu ekstremističkog nasilja protiv manjinskih grupa u Njemačkoj, Gauland je rekao: "Nemamo mi ništa sa ekstremizmom. Nemamo ništa sa nasiljem protiv ljudi".
Ali, kritičari optužuju AfD za omogućavanje kuće za neonaciste i druge ekstremiste.
Pojava AfD-a kao parlamentarne snage iskomplikovaće Merkelin izbor koalicionih partnera. Ona može odlučiti da isključi poziv socijaldemokratama da ponovo budu manjinski partner u vlasti kako bi izbjegla da AfD bude zvanična opozicija u Bundestagu, kažu insajderi u CDU.
Obilježavanje AfD-a kao zvanične opozicije dalo bi toj stranci parlamentarne privilegije koje bi im druge partije radije uskratile.
To bi moglo da je natjera da se okrene ponovo oživjelim Slobodnim demokratama, koji nisu uspjeli da uđu u Bundestag 2013. i Zelenima kroz aranžman kojem je već dat nadimak "Jamajkanska koalicija" zbor kombinacije partijskih boja i sličnosti sa zastavom Jamajke.
Obje stranke nedavno su formirale koaliciju sa CDU na regionalnom nivou, ali Slobodne demokrate protive se većim političkim integracijama unutar EU i centralizaciji, nešto što Merkelova podržava. Njihov lider, 38-godišnji Christian Lindner, jasno je rekao da se neće pomjeriti po pitanju teme reformi EU. "Ako ne možemo da donesemo promjenu, onda je naša odgovornost da odemo u opoziciju", rekao je nedavno.
Pritisak iz sopstvene partije raste i na Martina Schulza, lidera socijaldemokrata (SPD) da ne ulazi u koalicioni dogovor. Partijski insajderi kažu da je njihova izborna kampanja srljala jer nisu bili u stanju da se odrede prema demohriščanima Angele Merkel.
U strahu od rasta AfD-a, njemački vodeći političari širom političkog spektra pozivali su javnost da izađe i glasa. Prije četiri godine, 29 odsto od 61,5 miliona registrovanih birača u Njemačkoj, nije izašlo na birališta.
"Oni koji ne glasaju ostavljaju drugima da odlučuju o budućnosti njihove zemlje", napisao je predsjednik države Frank-Walter Steinmeier u autorskom novinskom članku Bild am zontag. "Možda nikada nije bilo toliko primjetno da su ovo izbori i o budućnosti i demokratije u Evropi", dodao je.
Facebook Forum