Linkovi

Najnovije

Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Šojgua

Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov
Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov

Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika generalštaba ruske vojske, generala Valerija Gerasimova.

Sud je u utorak saopćio da postoje "razumni razlozi za vjerovanje da dvojica osumnjičenih snose odgovornost za raketne napade ruskih oružanih snaga na ukrajinsku električnu infrastrukturu" između oktobra 2022. i marta 2023.

Sud je naveo ruske napade koji su pogodili ukrajinske elektrane i trafostanice.

U saopćenju Suda navodi se da su Šojgu i Gerasimov navodno odgovorni za usmjeravanje napada na civilne ciljeve i nanošenje prekomjerne štete civilima, a što su ratni zločini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijeno je Šojgua sa mjesta šefa odbrane u maju, u sklopu revizije kabineta kada je Putin započeo novi predsjednički mandat.

U izvještaju neke informacije dolaze od Reutersa.

See all News Updates of the Day

Brojne negativne reakcije na izborni zakon entiteta RS

Brojne negativne reakcije na izborni zakon entiteta RS
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zvanično je stupio na snagu Izborni zakon entiteta Republika Srpska. Iako se lokalni izbori u Bosni i Hercegovini neće u ovom entitetu održati po ovom zakonu, njegovo objavljivanje u Službenom glasniku je izazvalo brojne negativne reakcije.

Skoro dvije trećine demokrata želi da se Biden povuče, pokazuje nova anketa

Predsjednik SAD i kandidat na izborima 2024. Joe Biden.
Predsjednik SAD i kandidat na izborima 2024. Joe Biden.

Gotovo dvije trećine demokrata kaže da bi se predsjednik Joe Biden trebao povući iz predsjedničke utrke, prema novoj anketi, oštro potkopavajući njegovu tvrdnju nakon debate da su "prosječni demokrati" i dalje s njim, čak i ako neki "velika imena" se okreću protiv njega.

Novo istraživanje Centra za istraživanje javnih poslova AP-NORC, provedeno dok Biden radi na spašavanju svoje kandidature dvije sedmice nakon propasti debate, također je pokazalo da je samo oko 3 od 10 demokrata izuzetno ili vrlo uvjereno da ima mentalne sposobnosti da efikasno obavlja funkciju predsjednika, što je manje sa 40% u anketi AP-NORC-a u februaru.

Nalazi naglašavaju izazove sa kojima se suočava 81-godišnji predsjednik dok pokušava ušutkati pozive unutar svoje stranke da napusti utrku i pokušava uvjeriti demokrate da je on najbolji kandidat za poraz Donalda Trumpa.

Anketa je provedena uglavnom prije subotnjeg pokušaja atentata na Trumpa na predizbornom skupu u Pensilvaniji. Nejasno je da li je pucnjava utjecala na stavove ljudi o Bidenu, ali mali broj anketnih intervjua obavljenih nakon pucnjave nije dao ranu naznaku da su se njegovi izgledi poboljšali.

U međuvremenu, dok je potpredsjednica Kamala Harris dodatno ispitana o tome da li bi Biden trebao odustati, anketa je pokazala da je njena ocjena naklonosti slična njegovoj - ali je udio Amerikanaca koji imaju negativno mišljenje o njoj nešto niži.

Anketa pruža neke dokaze da su crni demokrati među Bidenovim najjačim pristalicama, pri čemu je otprilike polovina anketiranih rekla da bi on trebao nastaviti da se kandiduje, u poređenju sa oko 3 od 10 bijelih i hispano demokrata.

Sveukupno, 7 od 10 Amerikanaca misli da bi Biden trebao odustati, a demokrate samo nešto manje od republikanaca i nezavisnih republikanaca da kažu da bi trebao napraviti mjesta za novog kandidata.

Iskreno sam zabrinut zbog njegove sposobnosti da obavlja tu funkciju“, rekao je demokrata Andrew Holcomb, 27, iz Denvera. “Mislim da je iskreno prestar za taj posao.”

Janie Stapleton, 50-godišnja doživotna demokrata iz Wallsa, Mississippi, imala je suprotno mišljenje, rekavši da je Biden "najbolji kandidat" za predsjednika.

Ljudi nisu ljuti samo na Bidena dok procjenjuju svoje izbore.

Otprilike 6 od 10 Amerikanaca želi da se Trump povuče – ali relativno malo republikanaca je u tom taboru.

Što se tiče Bidena, mlađe demokrate će posebno vjerovatno htjeti da ga vide kako popušta - i kažu da su nezadovoljni njime. Tri četvrtine demokrata mlađih od 45 godina želi da Biden odustane, u poređenju sa oko 6 od 10 onih koji su stariji.

Osjećam kao da su ove dvije osobe tužan izbor“, rekla je Alexi Mitchell, 35, državna službenica koja živi u Virdžiniji. Identifikuje se kao nezavisna sklona demokratama, i iako misli da je Biden vjerovatno još uvijek mentalno spreman za posao, brine se da ga je nestanak podrške u posljednjih nekoliko sedmica činio slabim kandidatom, bez obzira šta se sljedeće dogodi. "Ako on nema kontrolu nad svojom strankom, to je fatalna mana", rekla je. “Doveo nas je u lošu poziciju u kojoj bi Trump mogao pobijediti.”

Uprkos govoru iz Bidenove kampanje koji je krenuo u debatu, to je samo ostavilo predsjednika u dubljoj rupi. Demokrate će malo vjerovatnije reći da su nezadovoljne Bidenom kao svojim kandidatom sada nego što su bile prije. Otprilike polovina je nezadovoljna, što je porast od oko 4 od 10 u anketi AP-NORC iz juna.

Nasuprot tome, većina republikanaca – oko 6 od 10 – izašla je iz debate vrlo ili donekle zadovoljna Trumpom kao svojim kandidatom. Nakon pokušaja atentata obavljeno je premalo intervjua kako bi se pružila jasna indikacija da li su se republikanci ili Amerikanci sveukupno još više okupili oko Trumpa od tada.

David Parrott, demokrata iz Soddy-Daisyja, Tennessee, je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog drugog mandata.

"Ne znam da li može da izdrži još četiri godine ili ne", rekao je Parrot, 58-godišnji penzioner. “Zar ne bi trebao sjediti u svojoj kući na plaži i opuštati se?”

Amerikanci sada češće misle da je Trump sposoban pobijediti na izborima 2024. nego Biden – 42% prema 18%. Otprilike četvrtina smatra da su ova dva muškarca podjednako sposobni za pobjedu.

Čak su i demokrate relativno nesigurne u pogledu izgleda svoje stranke u novembru.

Samo oko trećine demokrata vjeruje da je Biden sposobniji za pobjedu od Trumpa. Otprilike 3 od 10 misli da su njih dvojica podjednako sposobni za pobjedu, a 16% kaže da je veća vjerovatnoća da će pobjedu dobiti republikanac. Nasuprot tome, republikanci su velikom većinom uvjereni da je Trump u najboljoj poziciji da pobijedi.

Trump takođe ima prednost u odnosu na Bidena kada Amerikanci razmatraju ko je najsposobniji da se nosi sa krizom, 38% prema 28%. Ljudi su otprilike podjednako podijeljeni oko toga koji kandidat ima bolju viziju zemlje, pri čemu 35% kaže da je Biden, a 34% Trump.

Uz svo razočarenje s kojim se Biden suočava, predsjednik insistira da još nije kasno da se stvari preokrenu, rekavši da su se prošli predsjednici vratili iz deficita u ovoj fazi kampanje. U intervjuu u utorak za BET News, rekao je da se mnogi glasači još nisu fokusirali, dodajući: "Poenta je da upravo sada ulazimo u igru."

Anketa je također ponudila svijetlu tačku za Bidena: 40% odraslih kaže da je on iskreniji od Trumpa, dok oko 2 od 10 misli suprotno.

Većina demokrata - oko 6 od 10 - kaže da bi potpredsjednica Harris bila dobar predsjednik, dok 22% misli da ne bi, a 2 od 10 ne zna dovoljno da kaže. Anketa je pokazala da 43% odraslih Amerikanaca ima pozitivno mišljenje o njoj, dok 47% ima negativno mišljenje. Nešto više ima negativan stav o Bidenu: otprilike 6 od 10 Amerikanaca.

Istraživanje je provedeno prije nego što je Trump izabrao senatora JD Vancea iz Ohaja za svog potpredsjednika. Pokazalo se da je za većinu Amerikanaca Vance još uvijek nepoznanica. Šest od 10 ne zna dovoljno o njemu da bi stvorilo mišljenje, dok 17% ima pozitivno mišljenje, a 22% negativno.

Kako fotografije napada na Trumpa oblikuju američku predsjedničku kampanju

Republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, okružen je agentima američke tajne službe nakon pokušaja atentata na predizbornom skupu u Butleru, Pensilvanija, 13. jula 2024., na slici novinara AP-a Evana Vuccija.
Republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, okružen je agentima američke tajne službe nakon pokušaja atentata na predizbornom skupu u Butleru, Pensilvanija, 13. jula 2024., na slici novinara AP-a Evana Vuccija.

To je fotografija koja se pojavila širom svijeta. Okrvavljeni Donald Tramp, podignute pesnice, dok službenici tajne službe sklanjaju bivšeg predsjednika sa bine.

Snimio je novinar Associated Pressa Evan Vucci, a slika prikazuje neposredne posljedice pokušaja atentata na Trumpa na predizbornom skupu u Pensilvaniji u subotu.

Neki američki mediji opisali su slike tog dana kao ikone. Neki kažu da imaju potencijal da promijene tok predsjedničkih izbora; drugi su komentirali trajno nasljeđe fotografije u doba videa.

Ali stručnjaci za etiku gledaju kako – u polariziranom vremenu – mediji i drugi koriste izvještavanje o napadu.

Ron Burnett, bivši predsjednik Univerziteta za umjetnost i dizajn Emily Carr u Kanadi i stručnjak za slike, rekao je da vjeruje da fotografija može imati snažan utjecaj.

“Uopšte se ne potcjenjuju ikonski efekti fotografije, jer istina ne stoji protiv ikona. Ikone zapravo uvijek imaju veće efekte od istine, što je zaista zastrašujuća pomisao, ali je istina”, rekao je on za Glas Amerike.

Dodao je da slike pokušaja atentata pojačavaju narativ Trumpove kampanje.

"Fotografija se veoma uklapa u način na koji je pristupio svakoj fazi ove, nazovimo je, bitke, jer on to vidi kao bitku. Fotografija sugeriše, između mnogo različitih stvari, da je on u ratu i da je već u stalnoj opasnosti”, rekao je Burnett, koji živi u Vancouveru.

Subramaniam Vincent, direktor Centra za novinarstvo i medijsku etiku Univerziteta Santa Clara, rekao je da će prikaz trenutka igrati u političkom diskursu.

Dakle, prava etika, mislim, dolazi do izražaja u tumačenju gde je slika, šta ona predstavlja u narativu o američkoj kulturi, politici, oružju, nasilju“, rekao je za Glas Amerike.

Za Vuccija, snimanje pucnjave i posljedica je bio prioritet. „Znao sam da je ovo trenutak u američkoj historiji koji mora biti dokumentovan“, rekao je. “Mislim, naš posao kao novinara je da radimo ovaj posao.

Dok mediji rade na provjeravanju onoga što se dogodilo na skupu, na društvenim mrežama bujaju dezinformacije.

Među teorijama zavjere koje se dijele su tvrdnje u kojima se lažno kaže da su političke stranke na obje strane odgovorne. Novinari rade na ispravljanju.

"Nema dokaza ni za jednu od ovih teorija zavjere, ali one odražavaju vrstu tvrdnji koje se šire u ovoj vrlo polariziranoj emocionalnoj klimi neposredno nakon pokušaja atentata", rekao je David Klepper, reporter za AP.

Dva dana nakon napada, Trump se vratio na scenu, ovaj put za Republikansku nacionalnu konvenciju u Milwaukeeju, Wisconsin.

Podaci cyber analitičara PeakMetrics pokazuju da se u satima nakon napada sve češće spominjao na društvenim mrežama, navodi AP.

Dok je većina objava koje je kompanija analizirala izražavala simpatije, PeakMetrics je pronašao druge koji su nastojali da zasade teorije zavjere ili šire lažne ili obmanjujuće tvrdnje.

Kako Tajna služba štiti Trumpa poslije pokušaja atentata: Bez rukovanja i slikanja sa publikom

Bivši predsjednik SAD i republikanski predsjednički kandidat za 2024. Donald Trump tokom završetka drugog dana Republikanske nacionalne konvencije u Viskonsinu, 16. jula 2024.
Bivši predsjednik SAD i republikanski predsjednički kandidat za 2024. Donald Trump tokom završetka drugog dana Republikanske nacionalne konvencije u Viskonsinu, 16. jula 2024.

Na podijumu Republikanske nacionalne konvencije u utorak uvečer, potpredsjednički kandidat JD Vance pozdravljao se i rukovao sa uzbuđenim delegatima dok je išao ka svom sjedištu.

Bio je to izrazit kontrast u odnosu na bivšeg predsednika Donalda Trumpa, koji je nekoliko minuta kasnije ušao u salu i koga je od pristalica razdvajala kolona agenata Tajne službe. Njegovo uho i dalje je bilo zavijeno poslije atentata, a on se držao na distanci od mase. Umjesto rukovanja ili pozdrava okupljenima, podigao je ruke u pravcu kamera.

Ovaj kontrast prikazuje novu realnost sa kojom se Trump suočava pošto je naoružani napadač pucao na njega na skupu u Pensilvaniji u subotu, otvarajući ozbiljna pitanja o agenciji koja ima zadatak da štiti predsjednika, bivše predsjednike i kandidate glavnih stranaka. Trumpova kampanja takođe mora da se prilagodi novoj stvarnosti pošto se našao "na milimetar" od smrti ili ozbiljne povrede - i pošto organi za sprovođenje zakona upozoravaju na potencijal za izbijanje dodatnog političkog nasilja.

Zvaničnici Trumpove kampanje odbili su da komentarišu pojačanu sigurnost i kako bi to moglo da utiče na njegove interakcije u budućnosti.

"Ne komentarišemo sigurnosne detalje u vezi sa predsjednikom Trumpom. Sva pitanja treba da budu upućena Tajnoj službi Sjedinjenih Država", rekao je portparol Trumpove kampanje Steven Chung.

Sekretar za unutrašnju sigurnost Alexandro Mayorkas, čija agencija nadgleda rad Tajne službe, rekao je u ponedeljak da ne može da govori o "specifičnostima zaštite ili poboljšanjima koja su napravljena, jer uključuju osjetljive taktike i procedure. Međutim, mogu reći da su dodati ljudstvo i drugi zaštitni resursi, tehnologija i kapaciteti".

Tajna služba je već pojačala Trumpovu zaštitu u danima prije napada poslije odvojene prijetnje iz Irana, izjavila su u utorak dva američka zvaničnika. Ali to dodatno obezbjeđenje nije spriječilo napadača, koji je pucao sa susjednog krova, da ubije jednog čovjeka u publici i rani još dvoje zajedno sa Trumpom.

Zvaničnici FBI-a i unutrašnje sigurnosti i dalje su "zabrinuti zbog mogućnosti naknadnih ili osvetničkih akata nasilja poslije ovog napada", navodi se u zajedničkom obavještajnom biltenu Nacionalne sigurnosti i FBI-a do kojeg je došao AP. U biltenu se upozorava da će usamljeni akteri i male grupe "nastaviti da posmatraju skupove i kampanje kao atraktivne mete".

Ističući sigurnosne rizike, muškarac naoružan puškom AK-47, sa kapom "fantomkom" i taktičkim rancem priveden je u ponedeljak u blizini mjesta gdje se održava konvencija.

Napad je doveo do pojačane sigurnosti ne samo za Trumpa. Obezbjeđenje predsjednika Joe Bidena je takođe pojačano, a više agenata ga je okruživalo dok se u ponedeljak uveče ukrcavao u predsjednički avion Air Force 1 na putu za Las Vegas. Nezavisni kandidat Robert F. Kennedy Jr. takođe je dobio zaštitu Tajne službe poslije pucnjave u subotu.

Trumpova kampanja je takođe odgovorila na druge načine, uključujući postavljanje oružanog obezbjeđenja u svako doba ispred njihovih kancelarija na Floridi i u Washingtonu.

Trump je već zakazao svoj sljedeći miting u Grand Rapidsu u Michiganu za subotu. Tamo će se pojaviti sa Vanceom i to će biti njihov prvi zajednički nastup na jednom skupu kao zvanični kandidati na predsjedničkim izborima.

Ali nova postavka komplikuje, barem za sada, interakciju koju je Trump redovno imao sa pristalicama dok je davao autograme, rukovao se i pozirao za selfije na događajima.

Koliko je opasna nova raketna trka između SAD i Rusije?

Ratni avion Su-25 se vidi iz kokpita drugog takvog aviona kako ispaljuje rakete na misiji iznad Ukrajine, sa video snimka koji je objavila pres-služba Ministarstva odbrane Rusije, 22. januara 2024.
Ratni avion Su-25 se vidi iz kokpita drugog takvog aviona kako ispaljuje rakete na misiji iznad Ukrajine, sa video snimka koji je objavila pres-služba Ministarstva odbrane Rusije, 22. januara 2024.

Prije četiri decenije, Sjedinjene Države su rasporedile krstareće i nuklearne projektile Pershing II u Evropi kako bi se suprotstavile sovjetskim SS-20 - potez koji je potaknuo hladnoratovske tenzije, ali je za nekoliko godina doveo do historijskog sporazuma o razoružanju.

"Možemo biti ponosni što smo posadili ovu mladicu, koja bi jednog dana mogla izrasti u moćno drvo mira", rekao je sovjetski lider Mihail Gorbačov američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu u decembru 1987. dok su se složili da demontiraju suparničke sisteme prema sporazumu koji je ukinuo sve zemlje -bazirano nuklearno i konvencionalno oružje kratkog i srednjeg dometa (INF) - ono s dometom između 500 km i 5.500 km.

Mladica je preživjela do 2019. kada je Donald Trump, tadašnji predsjednik SAD-a, napustio sporazum, navodeći navodna kršenja koja je Rusija negirala. Ali rizične implikacije potpunog raspada pakta postaju potpuno očigledne tek sada, pošto su obje strane postavile svoje planove za nova raspoređivanja.

Predsjednik Vladimir Putin je 28. juna javno rekao da će Rusija nastaviti proizvodnju kopnenih raketa kratkog i srednjeg dometa - nešto što Zapad ionako sumnja da već radi - i donijeti odluke o tome gdje će ih postaviti ako bude potrebno. Stručnjaci za sigurnost pretpostavljaju da će ove rakete, kao i većina ruskih sistema, biti sposobne da nose konvencionalne ili nuklearne bojeve glave.

Sjedinjene Države su 10. jula saopćile da će od 2026. godine u Njemačkoj početi raspoređivanje oružja koje će uključivati SM-6 i Tomahawke, koji su ranije bili uglavnom postavljeni na brodove, i nove hipersonične rakete. Ovo su konvencionalni sistemi, ali neki bi, teoretski, mogli biti opremljeni i nuklearnim vrhovima, a sigurnosni stručnjaci kažu da bi rusko planiranje moralo omogućiti tu mogućnost.

Odluke donesene u pozadini akutnih tenzija oko ruskog rata u Ukrajini i onoga što Zapad vidi kao prijetnju nuklearnom retorikom Putina, dodaju ionako složenu lepezu prijetnji za obje strane. Oni također čine dio šire INF utrke u naoružanju s Kinom.

"Realnost je da i Rusija i Sjedinjene Države poduzimaju korake za koje vjeruju da poboljšavaju njihovu sigurnost, bez obzira na to da li to dolazi na štetu drugih", rekao je Jon Wolfsthal, direktor globalnog rizika u Federaciji američkih naučnika.

"I kao rezultat, svaki potez koji Sjedinjene Države ili Rusija učine vrši pritisak na protivnika da odgovori na neki način, politički ili vojni. To je definicija trke u naoružanju", rekao je Wolfsthal, bivši američki zvaničnik za kontrolu naoružanja u telefonskom intervjuu.

SCENARIJI KONFRONTACIJE

Andrey Baklitskiy, viši istraživač na Institutu Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja, rekao je da je planirano raspoređivanje stvorilo "više scenarija za direktnu vojnu konfrontaciju između Rusije i zemalja NATO-a" za koje se sve strane moraju pripremiti.

Hipotetički, rekao je, to bi moglo uključivati eventualne mogućnosti kao što je ruski napad na poljsku bazu u kojoj je skladišteno zapadno oružje za Ukrajinu, ili američki napad na ruski radar ili komandno-kontrolno mjesto.

Rekao je da svaka strana već ima sposobnost da izvede takve napade koristeći rakete iz morskog ili zračnog lansiranja, ali bi im dodavanje kopnenog oružja dalo više mogućnosti da izvedu napad i izdrže odgovor neprijatelja.

Rizik je, kažu stručnjaci, da to podstiče ionako visoke tenzije i podstiče dalju spiralu eskalacije.

Wolfsthal je rekao da planirano raspoređivanje SAD-a u Njemačkoj vidi kao signal uvjeravanja evropskim saveznicima, a ne kao korak koji daje značajnu vojnu prednost.

"Moja jedina briga u vezi sa raspoređivanjem ovih sistema je da oni možda neće stvarno povećati našu vojnu sposobnost, ali gotovo sigurno povećavaju rizik da bi kriza mogla da se ubrza i izmakne kontroli", rekao je.

Ulrich Kuehn, specijalista za kontrolu naoružanja na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu, rekao je u telefonskom intervjuu: „Iz ruske perspektive, ako ovu vrstu oružja rasporedite u Evropi, ono može stvoriti strateške (prijetnje) efekte - u ruske komandne centre, u političke centre u Rusiji, na aerodrome, uzletišta na kojima su postavljeni ruski strateški bombarderi."

Rusija bi mogla odgovoriti, rekao je, raspoređivanjem više strateških projektila koji upućuju na kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

KAKO BI KINA REAGOVALA?

Svako raspoređivanje ruskih i američkih raketa srednjeg dometa također bi moglo potaknuti dalje jačanje Kine, koja nije bila vezana sovjetsko-američkim sporazumom iz 1987. sporazuma i tako je bila slobodna da poveća svoj vlastiti INF arsenal.

Ministarstvo obrane SAD-a je u izvještaju Kongresu iz 2023. godine navelo da kineske raketne snage imaju 2.300 projektila s dometom između 300 km i 3.000 km, te još 500 koje mogu putovati između 3.000 km i 5.500 km.

Zabrinutost za kineske rakete bila je važan faktor iza Trumpove odluke da napusti sporazum s Rusijom, a SAD su već poduzele početni korak ka postavljanju vlastitog oružja srednjeg dometa u savezničke zemlje u Aziji.

U aprilu je izvršila svoje prvo raspoređivanje u inostranstvu ranije zabranjenih raketa za kopneno lansiranje kada je učestvovala u dvonedeljnoj vojnoj vježbi na Filipinima.

"Ovo neće biti dvostranačka utrka u naoružanju između Rusije i Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, već će biti mnogo složenija", rekao je Kuehn, s potencijalom da uključi Kinu i druge saveznike SAD-a u Aziji, kao što su Južna Koreja i Japan.

Sva tri stručnjaka kažu da su šanse da Rusija i Sjedinjene Države postignu prodoran sporazum o kontroli naoružanja, kakav su Regan i Gorbačov postigli 1980-ih, male.

Čak i kada bi se Rusija i Sjedinjene Države potpuno složile da 'cijela ova stvar nikome ne pomaže, vratimo se na INF sporazum' ili bilo šta drugo, SAD to ne bi mogle učiniti zbog Kine, jer im je to zaista potrebno, sistemi koji odgovaraju kineskim mogućnostima“, rekao je Baklitskiy.

Vjerovatnoća je, dodao je, bila da ćemo "samo nastaviti da gomilamo te sisteme i ciljamo ih jedni na druge. Tako da ne izgleda kao da nas čeka lijepo vrijeme."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG