Povodom Svjetskog dana slobode medija, rezultate istraživanja javnog mnijenja i medijskih sloboda za 2017. godinu, predstavili su članovi Udrženja BH novinari uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung.
Ono što najviše ometa slobodnan rada medija je sve jači politički uticaj, te je zbog toga sloboda medija tek djelimično prisutna, smatraju građani.
Prema Indeksu slobode štampe Reportera bez granica, BiH je u odnosu na prošlu godinu napredovala za tri mjesta i sada je 65. na listi. U izvještaju stoji da su novinari često meta prijetnji i političkog pritiska.
Većina ispitanika, njih 87 posto neprihvatljivim smatra napade na novinare. U odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH), u Republici Srpskoj (RS) veći je procenat onih koji opravdavaju napade na novinare.
Također, zanimljivo je napomenuti da u FBiH znatno veći broj ispitanika (22 posto) smatra da su vlasnici i urednici kršitelji novinarskih prava, dok je taj procenat u RS-u oko 4 posto.
TV se smatra i dalje medijem putem kojeg se građani najviše informišu. Internet se smatra drugim najvećim izvorom informacija, dok su radio i dnevne novine na zadnjem mjestu.
Zanimljivo je istaći da oko 30 posto ispitanika smatra da bh. mediji pridonose jačanju nacionalnih i političkih tenzija, dok se većina slaže da je su domaći mediji zatrpani negativnim informacijama.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže da je istraživanje pokazalo pad povjerenja građana u medijske slobode i objektivno izvještavanje, zbog čega se dosta građana okreće internetu kao alternativnom kanalu komunikacije.
„To nam govori da nam kao medijskoj zajednici predstoji to stalno insistiranje i obaveza da podcrtavamo našu interpretativnu ulogu koja mora biti zasnovana na javnom interesu i objektivnim činjenicama“, smatra Turčilo.
Ona dodaje da pored zakonske regulative, treba insistirati na snažnijoj sprezi između građana i javnosti, jer su građani ti koji najviše trebaju podržati kvalitetno novinarstvo.
„Odgovornost nije samo na novinarima i medijima, ona je i na nama kao građanima, da reagujemo na te priče na način da one dobiju podršku javnosti kako bi novinarima poslali poruku da to njihovo djelovanje unatoč sistemu kakvog imamo, ipak ima nekog smisla.
Javni servisi
Sistem naplate RTV takse od kojeg je godinama zavisio rad javnih servisa u BiH, gotovo je u potpunosti propao.
Većina ispitanika, njih 78 posto, opstanak javnih servisa u BiH vidi kroz potpuno ukidanje RTV takse, te finansiranje javnih servisa iz budžeta države i entiteta. U najtežoj situaciji nalazi se BHRT.
Razloge nefunkcionalnosti ovog sistema, Lejla Turčilo vidi u političkim okolnostima te propustima prethodnog menadžmenta, ali i zbog sve većeg broja građana koji smatraju da ne trebaju financirati javni sistem.
„Ako građani ne financiraju i ne podržavaju javni sistem, onda nije sistem građana nego političkih elita. Nije plaćanje RTV takse mjerilo našeg gledalačkog ukusa, to je zakonska obaveza“, napominje Turčilo.
Profesorica smatra da je važno ponekad građane podsjetiti kako to izgleda kada mediji ne rade svoj posao ili kada su uskraćeni za objektivne i kvalitetne informacije, jer su u novije vrijeme ljudi navikli da informacije dobivaju preko interneta.
„Dakle, bez obzira na to što vjerujemo da bez medija možemo, kada isključite taj famozni signal, svakome od nas uskraćeno je pravo za kvalitetno orijentiranje u društvu u kojem živimo. Tako da je možda i dobro ponekad pokazati građanima da kada nema medija, stvari nisu tako demokratske i dobre kako mislimo da mogu biti“, poručuje Turčilo.
Facebook Forum