Linkovi

Analize i istraživanja

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Republika Srpska protiv jedinstvenog COVID pasoša u BiH

Vakcinacija u Sarajevu, april 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nema jedinstvenu COVID potvrdu, jer njen entitet, Republika Srpska (RS), ne pristaje na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Edin Kučuković, koordinator sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove Ministarstva civilnih poslova BiH, koji kaže da predstavnici iz Republike Srpske smatraju da bi pristanak da COVID potvrde izdaje državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), predstavljao prenos nadležnosti entiteta na državu.

„Vrše se konsultacije, s obzirom da se radi o novoj stvari koju treba uspostaviti na nivou BiH. Oko bilo koje stvari koja treba da se uspostavi na nivou BiH kontinuirano imamo problema i to se smatra prenosom nadležnosti“, kaže Kučuković.

On pojašnjava da postoje najave da bi Evropska unija mogla uskoro primjeniti strožiju kontrolu digitalnih COVID potvrda koje sadrže informacije o imunizaciji, preležanoj bolesti i rezultatima testiranja.

„Bitno je da su oni jako precizno postavili sve te stvari i na nama je samo da to implementiramo. Na tome se radi, samo da se iznađe neki modus koji je svima prihvatljiv i koji bi bio onda implementiran kao tehničko rješenje“, kaže Kučuković.

Dogovor, pa dva mjeseca do potvrda

Kučuković upozorava da, iako građani BiH nemaju većih problema pri prelasku granice sa trenutno dostupnim ispravama, nužno je iznaći žurno rješenje, s obzirom da će ova isprava biti uslov za bezvizni režim, i ulaznica za veće društvene događaje.

„Radiće se o jednom dodatnom uslovu za bezvizni režim. Ovo je dodatna pretpostavka za omogućavanje slobode kretanja ljudima iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Također, bukvalno, ako budete htjeli ići na koncert, na neka dešavanja sa većim okupljanjima, pretpostavka uz kartu za događaj bit će i i ta potvrda“, ističe Kučuković.

Evropski certifikat COVID-19 službeno se koristi od 1. jula i omogućava slobodno kretanje između zemalja EU. Ovaj certifikat je dostupan i prepoznat od svih 27 država članica, plus Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Pravno gledano, svaka država u Evropi može slobodno da odluči hoće li prihvatiti turiste koji su primili druge vakcine osim četiri odobrene za upotrebu na kontinentu – BioNtech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Čemu se protivi zvanična Banja Luka?

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za Radio Slobodna Evropa kaže da ovaj bosanskohercegovački entitet ima svoje tijelo, Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje, koje je ovlašteno da potpisuje digitalne certificate.

„Mi ne prihvatamo činjenicu u okviru koje će biti, da tako kažemo, slanje i razmjena zdravstvenih podataka sa institucijama koje nemaju zakonsku nadležnost za takav dio posla, kao što je u ovom slučaju IDEEA“, kaže Šeranić.

Dodaje da je ovaj bh. entitet uradio dosta posla po pitanju priprema evidencija i izdavanja digitalnih COVID certifikata.

„Što se tiče zdravstvenih podataka, i uopšte prikupljanje registracije i evidencije zdravstvenih podataka, oni su u apsolutnoj nadležnosti Republike Srpske“, odlučan je Šeranić.

On dodaje da IDEEA u ovom procesu može imati svoje mjesto i da su u tom smjeru išli prijedlozi iz Republike Srpske prema Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja drugog bh. entiteta Federacije BiH.

„Mi smo kroz razgovore koje smo vodili predložili model rješenja kako i na koji način to može da se ispoštuje, a da ne diramo u nadležnosti koje su definisane samim Ustavom“, kaže Šeranić.

Ovaj prijedlog se trenutno razmatra na tehničkom nivou, dodaje Šeranić.

Šta kažu u Federaciji BiH?

Pomoćnik ministra zdravlja Federacije BiH, Goran Čerkez, za Radio Slobodna Evropa kaže da ovo ministarstvo daje punu podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jednistvenih COVID isprava.

„Distrikt Brčko i Federacija BiH su rekli da su saglasni, a iz Republike Srpske su rekli da će se naknadno konsultovati. Federacija je dakle uradila sve sa svoje strane što je u njenoj ingerenciji. Dali smo saglasnost i očekujemo od države da to uradi“, navodi Čerkez.

U ovom bosanskohercegovačkom entitetu, sastavljenom od deset kantona, masovna vakcinacije tek treba da krene.

Kakva se potvrda može dobiti?

Osobama koje su primile vakcinu protiv korona virusa izdaju se kartoni imunizacije, koje mogu koristiti prilikom prelaska granice i putovanja u zemlje koje to zahtijevaju prilikom ulaska, a QR kod, bar kod, kao digitalni oblik potvrde o vakcinaciji, za sada je dostupan samo u Kantonu Sarajevo.

„Certifikat koji je dostupan našim građanima je izrađen u skladu sa okvirnim smjernicama EU i isti se može provjeriti online u stvarnom vremenu, a da li će isti biti prihvaćen na graničnim prelazima kao validan dokument, zavisit će isključivo od odluke države u koju se putuje“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Zavoda navode da se ovaj certifikat izdaje i građanima koji su primili vakcine koje nisu zvanično odobrene od regulatorne agencije EU.

Regulatorna agencija EU nije odobrila vakcine ruskih i kineskih proizvođača. Odobrene su BioNTech/ Pfizer, Moderna, Vaxzevria, Janssen (Johnson & Johnson).

Zerina Mulabdić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, na zapadu BIH, za Radio Slobodna Evropa kaže da se vakcinisanim osobama u ovom kantonu ne izdaju potvrde.

„Daje se samo kartončić gdje se upiše prva i druga doza, te i te vakcine i serijski broj. Nemamo kodova, osim u dvije pošiljke AstraZeneca i kineskih vakcina koje su došle“, kaže Mulabdić i dodaje da se čeka rješenje ovog pitanja na državnom nivou.

Jasmina Brkić-Džambić, stručna saradnica za epidemiologiju u Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, navodi da u ovom kantonu svaka vakcinisana osoba dobije iskaznicu o imunizaciji.

„U nju su upisani osnovni podaci: ime, prezime, godište, matični broj, naziv ustanove u kojoj se osoba vakcinisala (pečat), te podaci o vakcinama, broj doze, datum vakcinacije, proizvođački naziv vakcine, proizvođač vakcine, serijski broj, te pečat i potpis ljekara koji je indicirao aplikaciju“, priča Brkić-Džambić za Radio Slobodna Evropa.

Naučnici: Vakcine spasile 50 miliona života, Covid-19 ugrožava budući napredak

Vakcinacija u Brazilu

Programi vakcinacije protiv nekih od najsmrtonosnijih bolesti u svijetu spasili su desetine miliona života tokom proteklih 20 godina, pokazuje novo istraživanje. Međutim, istraživači upozoravaju da pandemija koronavirusa ugrožava dalji napredak.

Naučnici iz Konzorcijuma za proučavanje uticaja vakcina (Vaccine Impact Modelling Consortium), koji finansiraju Gavi, Alijansa za vakcine, i Fondacija Bill i Melinda Gates proučavali su programe vakcinacije tokom protekle dvije decenije protiv deset zaraznih bolesti širom 112 zemalja sa niskim i srednjim prihodima.

Utvrdili su da su vakcine spasile oko 50 miliona života, uglavnom djece. Među bolestima koje su naučnici istraživali su boginje, hepatitis B, humani papiloma virus (HPV), žuta groznica, zapaljenje pluća, rubeola, rotavirus, bakterijski meningitis i encefalitis.

Istraživanje predstavlja najveću procjenu uticaja vakcina prije početka pandemije Covida-19.

Doktorica Katy Gaythorpe​, jedna od autorica izvještaja na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekla je za Glas Amerike da će uspjesi iz prethodne dvije decenije biiti ponovljeni ako programi vakcinacije mogu da se održe.

"Ako nastavimo sa vakcinacijama, prema našim projekcijama bi sprečili još 47 miliona smrtnih slučajeva što je ogroman broj. U ovom istraživanju smo željeli da pokažemo procjene za vakcinaciju prije pandemije Covida. I željeli smo da naglasimo dugoročne efekte i korist od vakcinacije u budućnosti", naglasila je Gaythorpe​.

Kampanje imunizacije imaju dodatne koristi van prevencije određenih bolesti.

"Na primjer, ako se ljudi ne razbolijevaju od bolesti koje vakcine mogu da spriječe, to znači da će zdravstveni sistem biti manje opterećen zbog tih infekcija, i da potencijalno mogu da liječe ljude koji pate od drugih stvari", poručila je Gaythorpe​.

Međutim, istraživači upozoravaju da je pandemija poremetila programe vakcinacije, što bi moglo da dovede do pada broja imunizovanih.

"Ne samo što su zdravstveni sistemi preopterećeni zato što možda liječe zaražene Covidom, već i ljudi možda odlažu imunizaciju zbog straha od zaraze koronavirusom", navodi Gaythorpe​.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ranije ove godine pokrenula "agendu imunizacije za 2030 godine" da bi pomogla da programi vakcinacije obuhvate još više ljudi.

"To bi značilo da se za polovinu smanji broj djece koja nisu primila osnovne vakcine, kao i predstavljanje novih i vakcina koje se ne koriste dovoljno u zemljama sa malim i srednjim prihodima", rekla je u aprilu šefica Odsjeka za vakcine u WHO Kate O'Brien​.

Naučnici kažu da ogroman broj spašenih života pokazuje nevjerovatan napredak moderne medicine i važnost nastavka programa za vakcinaciju, uz borbu protiv pandemije Kovida.

Afganistan: Raste broj civilnih žrtava, dok se Sjedinjene Države povlače

Afganistan: Raste broj civilnih žrtava, dok se Sjedinjene Države povlače
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Ekonomski rast u SAD 6,5 posto, premašen nivo prije pandemije

Arhiv - Oglas za zapošljavanje u izlogu radnje u Južnoj Dakoti (Foto: AP/David Zalubowski)

Američka ekonomija je u drugom kvartalu zabilježila čvrst rast nakon što su velika vladina pomoć i vakcinacija protiv Covida-19 podstakli potrošnju i usluge povezane za putovanjem, prenosi agencija Reuters.

Bruto domaći proizvod porastao je po godišnjoj stopi od 6,5 posto u drugom kvartalu, saopštio je u četvrtak Sekretarijat za ekonomiju, čime je premašen vrhunac zabilježen prije pandemije. Stopa rasta za prvi kvartal revidirana je na 6,3 procenta.

"Američka ekonomija napreduje. BDP je u potpunosti nadoknadio gubitke tokom recesije", rekao je za Reuters ekonomista Scott Hoyt​.

Tempo rasta BDP-a ipak je bio sporiji od očekivanja ekonomista zato što su biznisi, zbog poremećaja u lancu snabdijevanja, i dalje morali da se oslanjaju na mršave zalihe da bi zadovoljili veliku potražnju.

Nacionalni biro za ekonomska istraživanja prošle nedjelje je saopštio da je recesija, koja je zbog pandemije počela u februaru 2020, okončana u aprilu iste godine.

Čvrst ekonomski rast očekuje se i do kraja ove godine. Međutim, novi nagli rast broja zaraženih od Covida-19, zbog širenja delta soja, mogao bi da ugrozi te izglede, a ekonomiju bi mogla da uspori i visoka inflacija te poremećaji u lancu snabdijevanja.

Federalne rezerve (američka Centralna banka) u sreijdu su odlučile da ključnu kamatnu stopu zadrže blizu nule, kao i da ne mijenjaju program za otkup dionica.

Ekonomisti očekuju da će ekonomski rast ove godine biti oko 7 posto - najviši od 1984. godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je povećao projekciju rasta za SAD na 7 procenata 2021. i 4,9 posto 2022. godine.

Administracija predsjednika Joea Bidena u martu je obezbjedila paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u iznosu od hiljadu 900 milijardi dolara, u okviru koga je domaćinstvima poslata jednokratna novčana pomoć od 1.400 dolara, dok je produžena i dodatna pomoć za nezaposlene do početka septembra.

Američka vlada je za pomoć zbog pandemije izdvojila gotovo 6 hiljada milijardi dolara od marta 2020.

Gotovo polovina Amerikanaca je vakcinisana protiv Covida-19 što im je omogućilo da putuju, idu u restorane i posjećuju sportske događaje.

U odvojenom izvještaju Sekretarijata za rad, koji je takođe objavljen u četvrtak, navodi se da je broj početnih prijava za pomoć nezaposlenima pao za 24.000 na 400.000 u sedmici zaključno sa 24. julom.

Edward Joseph: Administracija Bidena se mora jače politički angažirati na Balkanu

Edward Joseph: Administracija Bidena se mora jače politički angažirati na Balkanu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG