Linkovi

Teme

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Putin preko vojske želi poboljšati svoj rejting

Putin preko vojske želi poboljšati svoj rejting
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Mediji: Šire posljedice slabljenja njemačke privrede

Angela Merkel

Slabljenje njemačke privrede koja ide u recesiju moglo bi imati šire posljedice po svjetsku privredu koja se već muči s trgovinskim ratovima i neizvjesnošću oko Brexita, ali i dovodi u pitanje ekonomski model najveće evropske privrede zasnovan na štednji, pišu svjetski mediji.

Upozorenje njemačke centralne banke

Njemačka privreda mogla bi nastaviti da slabi i preko ljeta jer industrijska proizvodnja opada uslijed smanjenja narudžbi, objavila je Bundesbanka sugerišući da je najveća evropska privreda sada u recesiji, piše agencija Reuters.

Njemački rast oslabio je u drugom tromjesečju ove godine zbog pada izvoza - na čemu je njena ekonomija uglavnom i usmjerena - a što je, prema tvrdnji savezne banke, posljedica globalnog trgovinskog rata, usporavanja Kine i nesigurnosti zbog predstojećeg Brexita, dodaje agencija.

Savezna banka je istakla kako i tržište radnih mjesta već pokazuje znakove slabosti te da povjerenje u uslužni sektor također opada.

Dok je Njemačka do sada odbacivala ideju povećanja javne potrošnje kako bi kompenzirala usporavanje, ministar finansija Olaf Scholz je rekao da Berlin ima fiskalnu snagu da se protiv buduće ekonomske krize "izbori punom snagom".

Scholz je kazao da je globalna financijska kriza u 2008./2009. koštala Njemačku otprilike 50 milijardi eura i da bi vlada, ukoliko bude potrebno, ponovo mogla prikupiti toliku svotu.

Savršena oluja

Njemačka se suočava s mnoštvom ekonomskih problema koje analitičari nazivaju "savršenom olujom", napisao je CNN.

Privreda zemlje ovisi o izvoznicima koji prodaju robu u Kinu i Sjedinjene Države koji su u oštrom trgovinskom ratu, a slaba globalna prodaja automobila pogodila je i njemačke proizvođače automobila.

Njemački BDP se za tri mjeseca koja su završila u junu smanjio se za 0,1 odsto u odnosu na prvi kvartal i ukoliko najveća evropska ekonomija neslavno prođe i u trećem tromjesečju, onda po definiciji, zemlja ide u recesiju.

Bundesbanka je saopštila da su njena sumorna predviđanja za BDP "posljedica uglavnom nastavljenog pada industrije". U prvom kvartalu industrijska proizvodnja je pala za više od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti predviđaju da će Evropska centralna banka, čiji sastanak je najavljen za septembar, smanjiti kamatne stope koje su već na najnižim nivoima u istoriji. Očekuje se i da će ECB signalizirati da se ponovo pokrene program otkupa obveznica u milijardama eura, osmišljen da stimuliše ekonomski rast.

Njemačka je samo jedna od nekoliko glavnih svjetskih ekonomija koje se suočavaju potencijalnom recesijom, ističe američki televizijski kanal navodeći primjere slabljenja ekonomije Velike Britanije u drugom tromjesečju i usporenog rasta u Italiji. Također, dodaje CNN, Meksiko je upravo izbjegao recesiju, a očekuje se da će njegova ekonomija ostati slaba, dok podaci govore da je Brazil u drugom kvartalu skliznuo u recesiju.

Nema pobjednika u trgovinskim ratovima

Ukoliko Njemačka, kao evropska industrijska sila - s kompanijama poput Volkswagen, Siemensa i BASF-a - uđe u recesiju, to bi moglo imati posljedice na ostatak eurozone i Sjedinjene Države, ističe agencija Associated Press.

Izvještaj Bundesbanke u skladu je s konsenzusom ekonomista koji tvrde da je "rizik još jednog kvartala koji koketira sa recesijom visok“, izjavio je glavni ekonomist ING banke u Njemačkoj, Carsten Brzeski koji upozorava da će nastavak stagnacije njemačke ekonomije osjetiti ostatak svijeta.

"Pomislite samo na slabiju njemačku potražnju za stranom robom ili na njemačko usporavanje koje povlači ostatak eurozone - to bi moglo imati pomalo bumerang efekat za SAD, pokazujući da niko stvarno ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima."

Iako je tržište rada u Njemačkoj i dalje snažno, s nezaposlenošću koja je historijski niska, ekonomska zabrinutost može potaknuti potrošače da prestanu kupovati – ili da barem odlože kupovinu - što bi moglo usporiti rast u zemljama koje računaju na Njemačku kao tržište za njihov izvoz, pojašnjava AP.

Osim problema oko izvoza, koji je otežan trgovinskim sukobom Vašingtona i Pekinga te zbog neizvjesnosti oko Brexita, njemačka autoindustrija s gigantima poput Volkswagena, Daimlera i BMW-a suočava se s izazovima prilagođavanja strožijim standardima emisija u Evropi i Kini i tehnološkim promjenama s obzirom na sve veću potražnju za električnim vozilima.

Opsesija javnim dugom

Evropska ekonomska politika i posebno njemačka nanosi štetu cijelom svijetu, ali je problem što Evropljani, naročito Nijemci, prije svega štete sami sebi destruktivnom opsesijom javnim dugom i onda se troškovi te opsesije prelivaju na ostatak svijeta, piše kolumnista New York Times Paul Krugman

Negdje oko 2010. političare i komentatore s obje strane Atlantika zahvatila je snažna groznica štednje, ističe dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije, ukazujući da je Njemačka tražila od prezaduženih država na jugu Evrope kazneno smanjene troškova, ali i da je sama sebi nametnula štednju. Iako ekonomski udžbenici kažu da vlada treba da prihvati deficit u vrijeme visoke nezaposlenosti, Njemačka je praktično eliminisala svoj deficit 2012. kada je nezaposlenost u eurozoni bila na više od 11 odsto i do tada je imala sve veće i veće budžetske viškove.

Problem je što Evropa pati od hroničnog manjka u privatnoj potražnji, protiv čega je Evropska centralna banka pokušala da se bori niskim kamatnim stopama - gurajući ih ispod nule, ukazuje Krugman i dodaje da investitori očekuju da će takve ekstremne mjere dugo trajati imajući u vidu da u Njemačkoj čak i dugoročne obveznice od 30 godina imaju negativne kamate.

Dok neki analitičari misle da negativne stope štete funkcionisanju finansijskog sektora, jasno je, ističe Krugman, da s takvom monetarnom politikom sada, Evropa nema odgovor kada se stvari pogoršaju - zapravo, većina Evrope je već možda u recesiji i centralna banka ne može puno toga uraditi.

Krugman ocjenjuje da postoji očigledno rješenje – da evropske vlade, a posebno Njemačka, podstiču svoje privrede pozajmljivanjem i povećanjem potrošnje, u čemu ih praktično preklinje tržište obveznica pozajmljivanjem novca s negativnom kamatom.

Kako riješiti problem Njemačke

S druge strane, Wall Street Jorunal ocjenjuje bi umjesto kejnzijanskih podsticaja privredi, smanjenje poreza u nametima opterećenoj privedi bio mnogi brži i efikasniji podsticaj.

Glavni podsticaj koji je potreban Njemačkoj je deregulacija, ocjenjuje konzervativni njujorški list u uredničkom komentaru. Prema Doing Businessu listi Svjetske banke, Njemačka je iza Francuske po vremenu u troškovima početka posla, kao i u zaštiti investitora ili olakšavanju povrata poreza.

Njemački ministar finansija je najavio paket podsticaja zbog moguće recesije, ali je, kako ocjenjuje Wall Street Journal, veći problem što sada svi misle da je kejnzijanska potrošnja nešto što će spasiti najveću privredu eurozone, čija vlada - jedina u tom regionu - živi odgovorno od onoga što privređuje.

Ipak, Njemačka ima lošu istoriju brzog izvođenja projekata a premalo je projekata koji bi brzo mogli biti ostvareni, zbog čega bi smanjenje poreza bilo bolje rješenje, ukazuje list.

Wall Sreet Journal navodi i da energetska politika kancelarke Angele Merkel također zaslužuje da se spomene u negativnom kontekstu, pošto ona podiže cijenu poslovanja zajedno s trgovinskim ratom, porezima i regulacijama. Dok je dobra vijest za fiskalne jastrebe u Njemačkoj što rješavanje problema neće zahtijevati 50 milijardi eura koje je spominjao ministar finansija, loša stvar za sve je da će Berlin vjerovatno htjeti brzo da riješi problem imaginarnim rješenjem i protraći 50 milijardi eura, piše Wall Street Journal.

EU odbacila nove zahtjeve britanskog premijera

EU odbacila nove zahtjeve britanskog premijera
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

SAD ipak zabrinute zbog sjevernokorejskih raketnih testova

Sjevernokorejski raketni test

Američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je u utorak da je zabrinut zbog sjevernokorejskih raketnih testova posljednjih nedjelja, uprkos tome što je predsjednik Donald Trump pokušao da umanji njihov značaj.

"Volio bih kada ne bi lansirali rakete", rekao je Pompeo za televiziju CBS News

Sjeverna Koreja je od kraja prošlog mjeseca šest puta testirala rakete kratkog dometa zbog, kako je rekao sjevrnokorejski lider Kim Jong Un, zajedničkih američko-južnokorejskih vojnih vježbi koje Pjongjang smatra prijetnjom.

Dvije rakete, koje su ispaljene prošlog petka, letjele su 230 kilometara i mogle su da dosegnu Južnu Koreju i američke snage stacionirane u toj zemlji.

Arhiv - Kim Jong Un i Donald Trump
Arhiv - Kim Jong Un i Donald Trump

Kim je rekao da bi pregovori o denuklearizaciji sa Sjedinjenim Državama mogli da se nastave po okončanju vojnih vježbi krajem mjeseca, ali je odbacio mogućnost novih razgovora sa Južnom Korejom.

Trump je takođe izrazio nezadovoljstvo situacijom na Korejskom poluostrvu, ali ne zbog sjevernokorejskih raketnih testova, već zbog troškova vojnih vežbi sa Seulom.

Na pitanje da prokomentariše raketne testove, Trump je novinarima rekao: "Ja nemam problem sa tim. To su rakete kratkog dometa".

Prethodno je rekao da mu je Kim poslao "veoma lijepo pismo" sa "malim izvinjenjem" zbog raketnih proba.

Mike Pompeo u studiji televzije CBS News
Mike Pompeo u studiji televzije CBS News

Trumpov državni sekretar je u intervjuu za CBS News priznao je da se Sjedinjene Države i Severna Koreja "nisu vratili za pregovarači sto onoliko brzo koliko se administracija nadala", ali da je Washington bio svjestan da će biti "prepreka" u pregovorima.

"Nadamo se da će se predsjedavajući Kim vratiti za sto da bi dobio bolji ishod od zadržavanja nuklearnog arsenala. To bi bilo bolje za sjevernokorejski narod i za svijet", naglasio je Pompeo.

Pripreme za samit G7 u sjenci globalnih ekonomskih problema

Logo predstojećeg samita G7 u Francuskoj

Lideri Sjedinjenih država, Francuske, Britanije, Njemačke, Italije, Japana i Kanade sastaće se da rasprave velike svjetske izazove u subotu u Francuskoj na godišnjem sastanku grupe 7 najrazvijenijih nacija.

Kao domaćin, francuski predsjednk Emmanuel Macron za glavnu temu je odabrao borbu protiv nejednakosti, i pozvao je ioš nekoliko svjetskih lidera da dođu. Međutim, sve velike ambicije i nade za samit su u sjenci aktuelnih problema.

Oblaci su se na nadvili nad francusko ljetovalište BIjaric, što je simboličan doček za svjetske lidere. Sa obje strane Atlantika stižu zabrnjavajući znaci. Vrijednost vladinih obveznica u Americi i Njemačkoj je na kratko bila veća za dvogodišnje, nego desetodišnje, signal koji za investitore znači – rizik, kaže ekonomista Jasper Lawler.

“Pogotovo u SAD, to je uvijek bio vrlo siguran znak da se ide u recesiju”, kaže Lawler.

Što je gore – uobičajeni finansijski načini da se bori protiv recesije, možda neće biti mogući.

Nemamo te uobičajene poteze centralnih banaka kada smanje kreditne stope, jer su to već uradile, i sad su već jako niske“, kaže Lawler.

Ekonomski strahovi su u samoj osnovi trgovinskog rata između Amerike I Kine, što je rezultiralo da obje zemlje podižu tarife na uvoz robe vrijednosti stotine milijardi dolara. Evropa ima svoju tešku situaciju.

“Trgovinski rat, ali isto tako auto industrija – tranzicija sa dizel vozila na elektična. Evropu je uahvatio period nesigurnosti”, kaže Lawler.

Domaćin samita – Fracuska, riješena je da ekonomski problemi ne zasjene agendu – za njih su najvažnije klimatske promene, kaže analitičar John Kirton.

“Oni prate jezive naučne prognnoze svaki dan, ali osjetili su i istorijski najtopliji talas koji je pogodio Evropu, uključujući Francusku”, kaže on.

Američki predsjednik Donald Trump je sa prošlog samita G7 u Kanadi otišao prije kraja, a poslije je odbacio zajedničko saopštenje. Francuska je riješena da zadrži Ameriku na zajedničkom kursu, kaže Kirton.

“Mislim da je predsjednik Macron napravio agendu tako da odgovara Trumpu. Rodna nejednakost – predsjednik je jako dobar u tome i to je na vrhu liste Francuske. Obrazovanje – i to. Zdravstvo”, navodi Kirton.

Na vrhu liste je i – bezbjednost. Sjeverna Koreja ponovo izvodi nuklearne testove, a Iran zapljenjuje tankere u Persijskom zalivu. Antivladini protesti u Moskvi i Hongkongu, takođe su tema za G7.

“Da li smo vidjeli talas promjena gdje autokratski lideri više nisu na vlasti? Možda neće tako biti, ustvari, ako je tako, kako će G7 moći da se bavi jednom od osnovnih stvari: da promoviše demokratiju?”, zapitao se Kirton.

U međuvremenu, novi britanski premijer Boris Johnson sastaće se sa Trumpom prvi put. Obojica lidera nadaju se da će brzo dogovoriti trgovinske sporazume i to u momentu dok u Britaniji privreda strmoglavo pada dok se zemlja priprema da napusti EU bez dogovora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG