Linkovi

Teme

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Pack u odgovoru senatorima istakao posvećenost rješavanju menadžerskih problema u USAGM

Jedan od ulaza u zgradu Glasa Amerike u Washingtonu (Foto: AP/Andrew Harnik)

Michael Pack, izvršni direktor Američke agencije za globalne medije (USAGM), posvećen je poboljšanju menadžerskih struktura te državne agencije, pošto mu je povjereno da sprovede krupne i značajne promjene, navedeno je u njegovom pismu, poslije izražene zabrinutosti grupe američkih senatora iz obje stranke - Republikanske i Demokratske.

“Predsjednik, američki građani i Senat su zatražili od mene da sprovedem temeljne i značajne reforme”, naveo je Pack.

Pismo, na kojem je datum 8. juli, a u koje su uvid imali agencija AP i Televizija CNBC, odgovor je na upit koji je Pack prethodno dobio od grupe senatora iz redova republikanaca i demokrata.

Senatori su u pismu ukazali Packu da je djelovao bez konsultovanja Kongresa, kao i da su njegove odluke da otpusti šefove Radija Slobodna Evropa, Radija Slobodna Azija, Mreže za emitovanja programa za Bliski istok i Fonda za otvorene tehnologije, kako su naveli, aktuelizovali ozbiljna pitanja o budućnosti agencije koju predvodi - u čijoj je nadležnosti i nezavisna vladina medijska agencija Glas Amerike.

“I zaista, tokom procesa potvrde i kada sam preuzeo funkciju, ispoljio sam posvećenost u rješavanju dobro poznatih problema u upravljanju koji već dugo postoje unutar Agencije i njenim institucijama”, ukazao je Pack u pismu.

“Tokom procesa potvrde obavezao sam se da poštujem i zaštitim nezavisnost Američke agencije za globalne medije i stojim iza toga”, naveo je Pack.

Izvršni direktor USAGM-a ukazao je na svoju posvećenost poštovanju Povelje Glasa Amerike.

“I podršku ostalim mrežama USAGM-a i našim novinarima-herojima širom svijeta. Kao agencija, tačnim i pouzdanim izvještavanjem, potrebno je da istina dopre do onih kojima je potrebna”, napisao je Pack.

Osim zabrinutosti senatora - grupa od jedanaest demokrata članova Predstavničkog doma ukazala je u pismu šefovima Pododbora za finansiranje državnih, stranih i povezanih programa (House Appropriations Subcommittee on State, Foreign Operations and Related Program) na, kako su se izrazili, duboku zabrinutost zbog otpuštanja kvalifikovanog rukovodstva.

Istovremeno, ukazali su i da je USAGM zamrzao novac i nepovratna sredstava namijenjenih izbjegavanju cenzure i omogućavanju slobode izražavanja na internetu u Hong Kongu i drugim zemljama.

Osim kadrovskih i bužetskih pitanja - članovi Kogresa zabrinuti su da će izvještavanje i proizvodnja programa zasnovana na, kako su ocijenili - istini, biti ugroženi ukoliko bude narušena uređivačka nezavisnost.

Senat SAD je početkom juna potvrdio izbor Michaela Packa, koga je predsjednik Donald Trump nominovao za izvršnog direktora Agencije za globalne medije SAD (USAGM), nezavisne federalne agencije koja rukovodi Glasom Amerike i drugim entitetima, koji emituju program za inostranstvo.

Univerziteti tuže Trumpa zbog odluke da strani studenti napuste Sjedinjene Države

Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije

Oko 60 američkih univerziteta priključilo se tužbi protiv Trumpove administracije zbog odluke da se stranim studentima zabrani da ostanu u Americi ako su im predavanja samo online zbog koronavirusa.

Tužbu pred federalnim sudom u Bostonu su pokrenuli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT) i traže da se zaustavi primjena ove odluke administracije.

Univerziteti su saopštili da su se oslanjali na uputstva federalne vlade koja su predviđala da zbog aktuelne situacije sa koronavirusom predavanja za studente budu online i da takvim predavanjima prisustvuju i strani studenti u SAD.

"Vanredna situacija i dalje traje, ali politika vlade se odjednom drastično promijenila i uzrokovala velika previranja i štetu", navodi se u tužbi univerziteta.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

Trumpova administracija je saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

Mnogi pokrivaju rasističke tetovaže poslije smrti Georgea Floyda

Mnogi pokrivaju rasističke tetovaže poslije smrti Georgea Floyda
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

NATO na raskrsnici: Dva evropska pogleda na bezbjednost u Evropi

Prvi od šest džinovskih, višenamjenskih Airbus-300 aviona za NATO sletio je u Ajndhovenu u Holandiji, 1. juna 2020. (Foto: NATO)

U ovogodišnjem, tradicionalnom Američko-EU Forumu za bebzbjednost, održanom 7. i 8. jula u Insititutu Brookings u Washingtonu, pored ostalih učestvovali su njemačka ministrica odbrane, Anegret Kramp-Karenbauer i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Jozep Borell.

Dvoje istaknutih evropskih zvaničnika su se složili u pogledu nekih pitanja, ali među njima postoje i bitne razlike.

Njemačka ministrica odbrane naglasila je prvo da nema alternative NATO-u kada je riječ o njemačkoj bezbjednosti. Takođe se pozvala na generalnog sekretara alijanse, Jensa Stoltenberga, koji često ukazuje na važnost bezbjedne i stabilne Evrope i čvrstog partnerstva sa SAD.

“Stoltenberg je jasno predočio, posebno našim američkim partnerima, da smo svjedoci sve agresivnije i sve upornije Rusije. Znamo da saveznici koji dele iste vrijednosti, mogu da očuvaju svoju nezavisnost i svoja demokratska načela jedino na čvrstom bezbjednosnom tlu. U tome u učestvuju i ‘sjedinjene evropske države’. Snažna Evropa je nesumnjivo trajan i pouzdan saveznik koji takođe doprinosi jačanju interesa SAD, kao i širenju vrijednosti američkog društva”, rekla je Anegret Kramp-Karenbauer.

Prvi čovjek evropske diplomatije, Španac Jozep Borell slaže se sa tom konstatacijom: “Evropska unija i SAD su prirodni i suštinski partneri. Poštujemo iste vrijednosti koje ujedno čine temelj naše uzajamne saradnje. Nema sumnje da među nama postoje i da dolazi do neslaganja, povremeno i po kritičnim pitanjima. Ali na kraju dana, EU i SAD ostaju na istoj strani pregovaračkog stola”.

Međutim, razgovori na temu Njemačke i NATO-a brzo se svode na polemiku, koja sa dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću ne prestaje: zbog čega Njemačka, najbogatija zemlja u Evropi, odugovlači sa odvajanjem dogovorenih dva odsto godišnjeg BDP-a za zajednički budžet NATO-a?

Ministrica Kramp odgovara: “Kada govorimo o podjeli tereta, naš cilj je da ispunimo obavezu da do 2030. naš doprinos iznosi deset odsto ukupnog budžeta Alijanse. To znači imaćemo korist od 90 posto budžeta, koje čine doprinosi naših saveznika. Stoga je pitanje povećanog doprinosa u našem interesu, nezavisno od trenutne američke administracije”.

Na sadašnje stanje američko-njemačkih odnosa utiče i pitanje trajnije energetske saradnje između Berlina i Moskve:

“Srećna sam što mogu da priznam da mi nije pri srcu zajednička izgradnja gasovoda Nord stream2, ali to je projekat ranijih njemačkih vlada, koji je danas već pri kraju. Međutim, njemačka ekonomija sve brže prelazi na alternativne energetske izvore”, rekla je njemačka ministrica odbrane.

Njemačka je takođe uhvaćena u makaze eskalirajućeg spora između SAD-a i Kine, od trgovinskih odnosa do ljudskih prava, kao i sve jačeg američkog pritiska na autoritarne poteze Pekinga.

Anegret Kramp-Karenbauer ovako je objasnila politiku Berlina prema Pekingu: “Kina je u našim očima ‘sistematičan izazov’. To je velika zemlja sa režimom koji pokazuje da možemo ekonomski uspješno da sarađujemo, bez obzira na neslaganje o važnosti ljudskih prava i građanskih sloboda, što se po prvi put događa u istoriji. Kina je istovremeno važan ekonomski partner Evrope. Međutim, kada god Kina koristi svoju ekonomsku moć za vršenje pritiska na druge zemlje, ili za slabljenje međunarodnih organizacija, moramo da upotrijebimo sopstvenu ekonomsku moć. Odgovor ne leži u slabljenju međunarodnih organizacija, već je potrebno da iznutra delujemo još snažnije”.

Trgovinske veze Berlina sa Kinom, pored onih sa SAD, znatno su pogodovale Njemačkoj u protekle dvije decenije, pružajući joj kontinuriani ekonomski rast, gotovo punu zaposlenosti i izdašne finansijske zalihe koje su omogućile ulaganje 1,13 milijardi dolara u mjere za zaštitu njemačke ekonomije tokom pandemije.

Međutim, šef diplomatije EU Jozep Borell se razilazi se njemačkom ministricom odbrane po pitanju Kine.

Svoje obraćanje Američko - EU Forumu za bezbjednost u Washingtonu, zaključio je sljedećim riječima: “Međunarodna scena postaje sve više fragmentirana, nastupilo je vrijeme geostrateškog suparništva - ‘meka’ moć više nije dovoljna. U današnjem svijetu je čak postalo teško razaznati ‘meku’ od ‘čvrste’ moći, jer razlike u njima sve više nestaju. Neophodno je da našu meku ‘moć’ dopunimo sa njenom ‘tvrdom’ dimenzijom. Širom svijeta očekuju da igramo veću ulogu u oržavanju globalne bezbjednosti. Spremni smo za to”.

Prva pilotkinja Afromerikanka u američkoj mornarici

Poručnica Madeline Swegle prva je Afroamerikanka pilotkinja taktičkog aviona (Foto: Mornarica SAD)

Mornarica SAD je saopštila da ima svoju prvu Afroamerikanku pilotkinju borbenog aviona.

Mornarička vazduhoplovna trenažna komanda na Twitteeru je objavila je da je poručnica Madeline Swegle mornarička "prva crna žena - pilotkinja (taktičkog aviona)".

Diplomirala 2017. godine, ona je nedavno okončala svoj trening na taktičkim avionima i osvojila svoje obilježje "Zlatna krila".

Na sajtu military.com kaže se da je istraživanje koje je sprovedeno 2018. godine na osnovu podataka koje je obezbjedila mornarica, pokazalo da Afroamerikanke čine samo 1,9 odsto ukupnog broja pilota.

Swegle je dodijeljena Redhawks trenažnom 21. eskadronu u Kingsvilleu, Texas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG