Linkovi

Teme

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Navalni prebačen u zatvorsku bolnicu zbog pogoršanog zdravlja

Aleksej Navalni na sudskom ročištu, Moskva, 21. februar 2021.

Ruska zatvorska služba kaže da će opozicioni političar Aleksej Navalni biti prebačen u zatvorsku bolnicu zbog zabrinutosti da mu se zdravstveno stanje naglo pogoršavalo kada je ušao u 20. dan štrajka glađu.

"Trenutno je zdravstveno stanje Alekseja Navalnog zadovoljavajuće; svakog dana ga pregleda ljekar opšte prakse. Uz pristanak pacijenta, propisana mu je vitaminska terapija", navodi se u izjavi ispostave Federalne kaznene službe (FSIN) u Vladimirskoj regiji 19. aprila, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Neposredno prije dana vikenda (17-18. april), Navalnijev lični doktor i još trojica ljekara, među kojima je bio i kardiolog, založili su se za pristup 44-godišnjaku u pismu FSIN-u, rekavši da bi svakog trenutka mogao pretrpjeti srčani udar.

Kira Jarmiš, glasnogovornica Navalnija, upozorila je tokom vikenda da bi kritičar Kremlja - koji je nekoliko mjeseci ranije teško obolio nakon napada otrova hemijskim nervnim agensom - mogao umrijeti u roku od "dana" ako se uskoro nešto ne preduzme.

Situacija u vezi Navalnija dodaje ulje na vatru ionako ozbiljnoj napetosti na relaciji Rusije sa Zapadom. Savjetnik predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je 18. aprila da je američka vlada poručila Rusiji "da će biti posljedica" ako Navalni umre u zatvoru.

Očekuje se da će ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) o slučaju Navalnija razgovarati 19. aprila.

Josep Borrell, glavni diplomata EU, upozorio je uoči sastanka da će EU smatrati Moskvu odgovornom za zdravlje kritičara Kremlja.

"Mi stavljamo ruske vlasti odgovornim za zdravstvenu situaciju gospodina Navalnija", rekao je Borrell.

Navalni je uhapšen u januaru po dolasku iz Njemačke, gdje je liječen nakon što je u avgustu 2020. godine otrovan u Sibiru - evropske laboratorije definisale su supstancu kao nervni agens novičok. Optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je naredio trovanje, što Kremlj negira.

Moskovski sud u februaru je preinačio uslovnu kaznu od nešto iše od tri godine pod optužbom koju Navalni i njegove pristalice nazivaju politički motivisanim u kaznu zatvora, rekavši da je prekršio uslove prvobitne kazne odlazeći iz Rusije u Njemačku.

Sud je smanjio vrijeme koje Navalni mora provesti u zatvoru na nešto više od dvije i po godine zbog vremena već odsluženog u pritvoru.

Saradnici Navalnija su 18. aprila pozvali na organizovanje masovnih protesta 21. aprila širom zemlje prije nego što je Navalnijevo stanje postane "nepopravljivo".

Rano 19. aprila Vladimir Milov, bliski saradnik Navalnija, objavio je da je napustio zemlju kako ne bi bio uhapšen.

Najviši Bidenov pomoćnik: Nema garancija za Afganistan nakon povlačenja trupa

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, prednji, državni sekretar Antony Blinken, pozadina lijevo, prisustvuje sastanku s predsjednikom Joeom Bidenom, desno, u Rooseveltovoj sobi Bijele kuće, u Washingtonu, 1. marta 2021. godine.

Niko ne može sa sigurnošću reći šta će se dogoditi u Afganistanu nakon što američki predsjednik Joe Biden povuče preostalih 2.500 do 3.500 američkih trupa do 11. septembra kako bi okončao najduži rat u zemlji, rekao je u nedjelju najviši zvaničnik Bijele kuće.

"Ne mogu dati nikakve garancije o tome šta će se dogoditi u zemlji. Niko to ne može", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u emisiji "Fox News Sunday".

"Sve što su Sjedinjene Države mogle učiniti je pružiti afganistanskim snagama sigurnosti, afganistanskoj vladi i afganistanskom narodu resurse i sposobnosti, obuku i opremanje njihovih snaga, pružanje pomoći njihovoj vladi", rekao je. "Učinili smo to i sada je vrijeme da se američke trupe vrate kući, a da afganistanski narod istupi u odbrani vlastite zemlje."

Bidenova odluka o povlačenju preostalih trupa izazvala je pomiješanu reakciju u Washingtonu. Lider manjine u Senatu Mitch McConnell nazvao je to teškom greškom i "povlačenjem pred neprijateljem". Senator Lindsey Graham rekao je da je to "glupo i vraški opasno". Čak su i neke demokrate bile zabrinute odlukom, uključujući senatora Roberta Menendeza, predsjednika Odbora za vanjske odnose, koji se zabrinuo da bi Sjedinjene Države mogle "izgubiti ono što su željele postići".

Ali drugi zakonodavci kažu da su Sjedinjene Države već odavno trebale povući trupe koje su poslale u Afganistan da poraze teroriste al-Qaide koji su osmislili i izveli napade u SAD-u 11. septembra 2001. godine u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi. Ali kritičari Bidenove odluke da povuče trupe 20 godina kasnije kažu da bi to moglo dovesti do stvaranja novog terorističkog utočišta u Afganistanu.

Upitan u odvojenom intervjuu za CNN jesu li Sjedinjene Države "pobijedile u ratu" u Afganistanu, Sullivan je odgovorio da su SAD "postigle svoj cilj" sputavanjem prisutnosti al-Qaide i ubijanjem lidera al-Qaide Osame bin Ladena u misiji 2011. godine u Pakistanu.

On je rekao da je povlačenje američkih snaga sada priznanje da se Sjedinjene Države moraju "fokusirati na bitku u sljedećih 20 godina, a ne posljednjih 20 godina".

Sullivan je u intervjuu za Fox News upitan i da li Sjedinjene Države riskiraju da se ponovi ono što se dogodilo u Iraku 2011. godine, gdje su militanti Islamske države zauzeli teritoriju nakon povlačenja američkih trupa. Tadašnji predsjednik Barack Obama poslao je trupe natrag u Irak, ali Sullivan je rekao da Biden nije namjeravao da vraća američke snage natrag u Afganistan nakon njihovog povlačenja.

Dok je najavljivao svoju odluku o povlačenju američkih trupa, Biden je rekao da će Sjedinjene Države nadzirati sve terorističke prijetnje u Afganistanu i zadržati značajnu aktivu u regiji.

"On nema namjeru da skrene naš pogled sa lopte", rekao je Sullivan. "Imamo kapacitet, od repozicioniranja naših mogućnosti preko horizonta, do nastavka suzbijanja terorističke prijetnje u Afganistanu."

Međutim, direktor CIA-e William Burns rekao je Senatskom obavještajnom odboru prošle sedmice da će odlaskom američkih trupa američka sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka i djelovanja protiv ekstremističkih prijetnji u Afganistanu biti umanjena.

Izvještaj Ujedinjenih nacija iz januara govori da je u Afganistanu bilo više od 500 boraca al-Qaide.

Prag i Moskva međusobno protjerali diplomate zbog spora oko eksplozije 2014.

Policija ispred ambasade Rusije za vrijeme protesta zbog navodnog učešća ruskih obavještajaca u eksploziji u depou municije 2014. Protest je održan u Pragu, 18. aprila 2021.

Moskva je protjerala 20 čeških diplomata zbog navoda Češke Republike da su dvojica ruskih špijuna, optuženih za trovanje agenta Sergeja Skripalja u Britaniji 2018. godine, također bili odgovorni za raniju eksploziju u češkom skladištu municije, u kojoj su poginule dvije osobe.

U subotu, Prag je naredio da 18 ruskih diplomata da napuste zemlju, zbog čega je Rusija u nedjelju obećala da će "tvorce ove provokacije natjerati da u potpunosti razumiju da su odgovorni za uništenje temelja normalnih odnosa dvije zemlje".

Moskva je češkim diplomatama dala rok od samo dan da napuste zemlju, dok je Prag Rusima dao tri dana.

Češka Republika je saopštila da je obavijestila NATO i zvaničnike Evropske unije da sumnjiči Rusiju da je odgovorna za eksploziju 2014. godine, a šefovi diplomatije članica Evropske unije razgovaraće o tom pitanju na sastanku u ponedjeljak.

Američki State Department je pohvalio "čvrst odgovor Praga na ruske subverzivne akcije na češkom tlu".

Ovo je najveći spor Praga i Moskve od kada je 1989. godine okončana višedecenijska sovjetska dominacija nad istočnom Evropom. Ujedno, incident je dio sve većih tenzija Rusije i Zapada u cjelini, do kojih je djelimično došlo zbog ruskog gomilanja trupa na svojim zapadnim granicama i u Krimu, koji je Moskva anektirala 2014.

Rusija je saopštila da su optužbe Praga apsurdne, budući da je Češka prethodno za eksploziju u mjestu Vrbetice, na 300 kilometara od glavnog grada, krivila vlasnike skladišta. Moskva je protjerivanje svojih diplomata nazvala "nastavkom serije anti-ruskih postupaka koje je Češka Republika preduzela proteklih godina", i optužila Prag da pokušava da "zadovolji Sjedinjene Države u kontekstu nedavnih američkih sankcija protiv Rusije."

Isporuka oružja

Češki premijer Andrej Babiš izjavio je da je cilj napada bila jedna isporuka namijenjena bugarskom trgovcu oružjem.

"Ovo je bio napad na municiju koja je već bila plaćena i čuvana u skladištu za jednog bugarskog trgovca oružjem", izjavio je premijer. On je rekao da je trgovac, čije ime nije naveo, kasnije bio meta atentata.

Bugarski tužioci podigli su 2020. godine optužnice protiv trojice ruskih državljana da su pokušali da ubiju trgovca oružjem Emilijana Gebreva. Agencija Reuters nije uspjela da dobije komentar od Gebreva.

Češka policija navela je da su dvojica muškaraca, koja su koristila imena Aleksandar Petrov i Ruslan Boširov, doputovala u Češku Republiku nekoliko dana prije eksplozije.

ARHIVA - Na snimku ruskog kanala RT 13. septembra 2018. vidi se muškarac identifikovan kao Aleksandar Petrov za vrijeme intervjua u Moskvi. Britanija vjeruje da je Petrov jedan od agenata ruske službe GRU odgovoran za trovanje špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke u mjestu Salisbury 2018. godine.
ARHIVA - Na snimku ruskog kanala RT 13. septembra 2018. vidi se muškarac identifikovan kao Aleksandar Petrov za vrijeme intervjua u Moskvi. Britanija vjeruje da je Petrov jedan od agenata ruske službe GRU odgovoran za trovanje špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke u mjestu Salisbury 2018. godine.

Ta imena su koristila dvojica pripadnika ruske vojno-obavještajne službe GRU koje Britanija tereti za trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke nervnim agensom novičokom iz sovjetske ere u engleskom gradu Salisbury 2018. godine. Skripalj i njegova kćerka su preživjeli, ali je otrovan jedan građanin Britanije.

Kremlj je porekao umiješanost u incident i napadači su i dalje na slobodu.

Češki ministar unutrašnih poslova i vršilac dužnosti šefa diplomatije Jan Hamaček izjavio je da policija od početka zna za dvojicu muškaraca ali da je "tek kada se dogodio napad u Salisburyju, saznala da su oni članovi GRU-a."

Hamaček je izjavio da će Prag tražiti od Moskve pomoć u ispitivanju osumnjičenih ali da ne očekuje rusku saradnju.

Britanski šef diplomatije Dominic Raab na Twitteru je napisao da su Česi "otkrili do kojih će granica GRU ići u pokušajima da sprovode opasne i maligne operacije".

Jedan zvaničnik NATO izjavio je da će savez podržati Češku Republiku dok istražuje ruske "neprijateljske aktivnosti" koje su dio "šeme opasnog ponašanja."

Kraj ere: Raul Castro se povlači sa mjesta lidera Komunističke partije Kube

ARHIVA - Prvi sekretar Komunističke partije Kine Raul Kastro u govoru 1. januara 2019, tokom proslave 60 godina kubanske revolucije.

Raul Castro potvrdio je da predaje mlađoj generciji rukovodstvo nad kubanskom Komunističkom partijom, na stranačkom kongresu koji je započeo u petak, što je označilo kraj šest decenija vladavine porodice Castro - Raula i njegovog starijeg brata Fidela.

U govoru na početku četvorodnevnog kongresa, 89-godišnji Kastro je rekao da novo rukovodstvo stranke čine lojalisti sa decenijama iskustva, koji su se postepeno probijali do samog vrha partije, i koji su "puni strasti i anti-imperijalističkog duha".

Izjavio je da odlazi u penziju sa osećanjem da je "ispunio svoju misiju" i da je "pun povjerenja u budućnost otadžbine."

“Ništa, ništa, ništa me nije prinudilo na ovu odluku", rekao je Castro, čije je dijelove govora prenijela državna televizija. “Dok sam živ, biću spreman da branim domovinu, revoluciju i socijalizam, snažnije nego ikad."

Na prošlom stranačkom kongresu 2016. Castro je rekao da će to biti posljednji kongres koji predvodi "istorijska generacija" koja se borila u Sijera Maestri da bi srušila diktatora koga su podržavale Sjedinjene Države, u ljevičarskoj revoluciji 1959. Raul Castro je 2018. već prenio dužnost predsjednika na svog 60-godišnjeg protežea, Migelu Diazu-Kanelu.

Kongres je najvažniji sastanak Komunističke partije Kube i održava se na svakih pet godina da bi se razmotrila politika partije i rad njenih lidera. Održava se iza zatvorenih vrata ali se dijelovi govora emituju na državnoj televiziji.

Castro je hvalio Diaz-Kanela kao predstavnika nove generacije lidera, hvaleći dobre rezultate koje je postigao tokom tri godine na položaju.

Kamuflažna vojna uniforma koju je nosio Raul Castro bila je u kontrastu sa civilnim odijelom njegovog štićenika, za koga se vjeruje da će ga naslijediti kao prvi sekretar partije - što je najmoćniji položaj u jednopartijskom sistemu Kube.

Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.
Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.

Novi lideri Kube suočavaju se sa najgorom ekonomskom krizom od raspada Sovjetskog Saveza i postoje znaci sve veće frustracije, posebno među mlađom generacijom.

Jačanje američkog trgovinskog embarga, koji traje decenijama, i pandemija koronavirusa, pojačali su krizu likvidnosti posustale, centralizovane ekonomije, koja je već pretrpjela udarac zbog smanjenja pomoći iz Venecuele.

To je dovelo do nestašice najosnovnijih vrsta robe, a mnogi Kubanci satima čekaju u redu da kupe namirnice.

Castro je osudio obnovljeno američko neprijateljstvo za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je poništio odluke bivšeg predsjednika Baraka Obame koje su označile otopljavanje odnosa SAD i Kube.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je stupio na položaj u januaru, obećao je da će poništiti neke od Trumpovih sankcija, iako je Bijela kuća u petak saopštila da promjena politike prema Kubi nije među njegovim spoljnopolitičkim prioritetima.

Castro je poručio da je Kuba spremna za nove odnose.

"Sa ovog stranačkog kongresa, potvrđujem želju da razvijemo dijalog pun međusobnog poštovanja i razvijemo novu vrstu odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali bez toga da Kuba mora da se odrekne principa svoje revolucije i socijalizma."

Freed: Putin će platiti cijenu ako krene u ofanzivu protiv Ukrajine

Daniel Freed, nekadašnji pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Euroaziju i ambasador SAD u Poljskoj (Foto: VOA)

“Ako Putin ponovo otpočne ofanzivu protiv Ukrajine platiće cijenu”, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike ambasador Daniel Freed, viši saradnik u Atlanskom Savjetu.

Glas Amerike: Tenzije na granici Ukrajine sa Rusijom ponovo su u porastu. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba je izjavio da Rusija prijeti Ukrajini uništenjem i dodao da je crvena linija za Kijev državna granica. Zapadne zemlje izražavaju zabrinutost tim povodom. Šta bi zapad trebalo da uradi da dovede do de-eskalacije?

Frid: Predsjednik Biden i njegova administracija, kao i američki saveznici, posebno njemačka kancelark Angela Merkel, jasno su stavili do znanja predsjedniku Putinu da će, ako ponovo uđe u ofanzivu protiv Ukrajine ili preduzme druge agresivne akcije, platiti cijenu. Sankcije koje je u četvrtak uvela Bidenova administracija čine to upozorenje uvjerljivijim. SAD imaju na raspolaganju sankcije i druge opcije, uključujući sankcije nekim ruskim državnim bankama i ograničavanje sposobnosti ruskih državnih energetskih kompanija da dođu do investicionog kapitala. Washington bi takođe mogao da uvede sankcije ruskim kompanijama koje su dio Putinove mreže oligarha.

Glas Amerike: SAD oprezno pristupaju Rusiji držeći linije diplomatske komunikacije otvorenim dok istovremeno odgovaraju na rastuće poteze agresije. Predsjednik Biden je u telefonskom razgovoru sa Putinom predložio sastanak sa njim. Ako dođe do tog samita kakve su šanse da on dovede do neke vrste rješenja?

Frid: Mislim da je Bidenova ponuda za sastanak bila dobra ideja. Američka politika prema Putinovoj Rusiji mora da kombinuje saradnju gdje je moguće, poput kontrole nuklearnog naoružanja, sa suprotstavljanjem agresiji Kremlja. Bidenova ponuda za rani sastanak jasno je stavila do znanja da će SAD postaviti uslove za svoj pristup Putinu, a ne pokušati da kupe saradnju putem neadekvatnih ustupaka ili “resetovanjem odnosa” zasnovanog na pretpostavkama o dobroj volji Kremlja.

Glas Amerike: Šta bi trebalo uraditi prije tog Samita da bi se obezbijedio njegov uspjeh?

Frid: Važno je biti jasan u pogledu problema i prilika i držati očekivanja pod kontrolom. Američka administracija može da pomogne u održanju očekivanja na niskom nivou i upotrebi taj samit za jačanje linija komunikacije, definisanje oblasti potencijalne saradnje i upozorenje protiv agresije Kremlja. Još jednom naglašavam - držati očekivanja na skromnom nivou i kad je u pitanju svijet i mi sami.

Glas Amerike: Ako nastojanja ka deeskalaciji ne uspiju kakve scenarije vidite za SAD u tom regionu?

Frid: Ako Putin eskalira agresiju prema Ukrajini ili na nekom drugom mjestu, SAD i - nadamo se - naši saveznici, moraju da odgovore. Trebalo bi da se pripremimo za tu mogućnost kao i za neke eventualno bolje ishode. Ako Putin izvrši vojni napad na Ukrajinu, Ukrajinci će se boriti. Mi bi trebalo da im pomognemo da dobiju oružje neophodno za tu borbu. Trebalo bi takođe da kaznimo Putina i na druge načine. A takođe trebalo bi da investiramo u bolje odnose sa Moskvom u budućnosti, u bolju Rusiju. Obratiti se samom ruskom narodu je takođe dobra ideja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG