Linkovi

Teme

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Ministar odbrane SAD u nenajavljenoj posjeti Iraku. Razlog su razgovori o američkim trupama

A U.S. military convoy arrives near Dahuk, Iraqi, Monday, Oct. 21, 2019.

Američki sekretar za odbranu Mark Esper stigao je u srijedu u Bagdad u nenajavljenu posjetu kako bi razgovarao sa iračkim zvaničnicima o dolasku trupa SAD koje su se povukle iz Sirije.

U zapadni Irak se prebacilo 700 ili više američkih vojnika, gdje je 5.000 pripadnika snaga SAD već raspoređeno. Esper je rekao da će dodatne snage pomoći odbrani Iraka i biti na raspolaganju za izvođenje antiterorističkih operacija protiv pobunjenika Islamske države u Siriji.

Ali, iračka vlada rekla je da američke trupe nemaju dozvolu da ostanu u zemlji.

Tokom posjete Saudijskoj Arabiji, američki šef odbrane rekao je da je "njihovo konačno odredište kod kuće", odnosno da će se vratiti nazad u Sjedinjene Države.

Defense Secretary Mark Esper talks with U.S. troops in front of an F-22 fighter jet deployed to Prince Sultan Air Base in Saudi Arabia, Tuesday, Oct. 22, 2019. (AP Photo/Lolita Baldor)
Defense Secretary Mark Esper talks with U.S. troops in front of an F-22 fighter jet deployed to Prince Sultan Air Base in Saudi Arabia, Tuesday, Oct. 22, 2019. (AP Photo/Lolita Baldor)

Iznenadna odluka predsjednika Donalda Trumpa da povuče gotovo sve američke snage iz sjeverne Sirije prije dvije nedjelje, dovela je do ofanzive turkskih snaga i sirijskih pobunjenika koje ta zemlja podržava protiv kurdskih milicija.

Ankara je objavila u utorak da je okončala tu ofanzivu, rekavši da su im SAD rekle da će su se svi kurdski borci povukli iz te oblasti, bezbjednosne zone. Turska se složila prošle nedjelje da uvede petodnevni prekid vatre nakon razgovora sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom.

U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan postigli su sporazum u utorak o zajedničkim patrolama na sirijskoj granici.

Kurdski borci držaće se 30 kilometara podalje od čitave tursko-sirijske granice duge 440 kilometara i takođe će se povući iz gradova Manbiž i Tel Rifat.

Sirijski Kurdi borili su se zajedno sa američkim snagama protiv terorista Islamske države. Ali Turska smatra da su oni povezani sa kurdskim separatistima koji vode dugu borbu za autonomiju unutar Turske. Turska naziva Kurde teroristima.

Ljutiti Kurdi vikali su na američki konvoj i gađali ga trulim krompirima dok se on kretao ulicama Dujoka u oblasti Iračkog Kurdistana, na putu dalje ka Iraku.

Zapadni mediji: Dogovor Putina i Erdogana mijenja dinamiku odnosa snaga u Siriji

Syrian displaced families, who fled violence after the Turkish offensive in Syria, receive aid in Bardarash refugee camp on the outskirts of Dohuk, Iraq Oct. 22, 2019.

Dogovor predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana o kontroli nad sjeveroistokom Sirije uz granicu s Turskom zacementirao je ulogu Rusije kao glavne sile u Siriji i pojačao njen značaj na Bliskom istoku, dok slabi uticaj SAD, pišu svjetski mediji.

'Istorijski dogovor'

Tokom maratonskog sastanka Putina i Erdogana postignut je, kako su rekli, "istorijski" dogovor o vojnoj akciji protiv Kurda na sjeveru Sirije, navodi BBC.

Dogovor je u suštini, ocjenjuje britanski servis, podijelio vojnu kontrolu nad regionom između Rusije i Turske, popunjavajući prazninu nastalu iznenadnim povlačenjem američkih vojnika po nalogu predsjednika SAD Donalda Trumpa.

Turska je poslije povlačenja trupa SAD sa sjeveroistoka Sirije pokrenula ofanzivu protiv snaga sirijskih Kurda, koje smatra terorističkom grupom. Poslije toga, navodi BBC, Turska i Rusija su imale trupe u oblasti oko granice, a prema novom dogovoru, zajednički će patrolirati uz granicu, čime je promijenjena dinamika odnosa snaga u toj oblasti.

Dogovor je postignu uoči isticanja primirja između kurdskih boraca i turskih snaga, koji je postignut uz posredovanje SAD. Kurdske Narodne zaštitne jedinice (YPG) su saopštile da su ispunile uslove primirja, a prema novom dogovoru Turske i Rusije, kurdski borci su dobili dodatno vrijeme za povlačenje. Od podneve u srijedu, kurdski borci će imati 150 sati da odu iz takozvane "sigurne zone" – pojasa dubokog 30 kilometara od granice Turske i Sirije.

Ujedinjene nacije su saopštile da je više od 176.000 ljudi, uključujući skoro 80.000 djece, raseljeno u protekle dvije nedelje sa sjeveroistoka Sirije gdje živi oko tri miliona ljudi. Prema podacima sirijske Opservatorije za ljudska prava, tokom turske ofanzive je ubijeno oko 120 civila, 259 kurdskih boraca, 196 sirijskih pobunjenika koje podržava Turska i sedam turskih vojnika. Turski zvaničnici kažu da je 20 civila ubijeno u napadima YPG-a na turskoj teritoriji.

Cementiranje uticaja

Russian President Vladimir Putin, right, and Turkish President Recep Tayyip Erdogan pose for a photo during their meeting in the Bocharov Ruchei residence in the Black Sea resort of Sochi, Russia, Tuesday, Oct. 22, 2019.
Russian President Vladimir Putin, right, and Turkish President Recep Tayyip Erdogan pose for a photo during their meeting in the Bocharov Ruchei residence in the Black Sea resort of Sochi, Russia, Tuesday, Oct. 22, 2019.

Dogovor iz Sočija će zapečatiti uticaj Rusije i Turske u Siriji, s prazninom koja je ostala iza odlaska američkih trupa posle naloga predsjednika SAD Donalda Trumpa, ocjenjuje Associated Press.

Putin i Erdogan su objavili dogovor poslije šest sati razgovora i razmatranja mapa Sirije, ukazuje AP, dodajući da će ishod transformisati mapu sjeveroistoka Sirije, ostavljajući Tursku s isključivom kontrolom jednog dijela na sredini granice, dok će ostatak kontrolisati Turska, Rusija i sirijska vlada.

U pojas 30 kilometara od granice odmah će ući snage ruske i sirijske vlade kako bi osigurale da se kurdski borci povuku iz te oblasti, a kada istekne rok od 150 sati, rusko-turske snage će patrolirati u pojasu od 10 kilometara od granice.

Turska će zadržati kontrolu u središnjem dijelu granice dugom 120 kilometara i dubokom 30 kilometara koji je zauzela u invaziji poslije 9. oktobra, navodi AP, ukazujući da su se s te teritorije povukli kurdski boci prema uslovima primirja kojem su posredovale SAD. Ankara planira da tamo razmjesti većinu od 3,6 miliona sirijskih izbeglica.

Dogovor Putina i Erdogana je zacementirao uloge Rusije i Turske kao glavnih stranih aktera u sirijskom sukobu, s ojačanom pozicijom Moskve pošto je Truamp ranije ovog mjeseca najavio povlačenje američkih trupa sa sjevera te zemlje, ojcenjuje agencija France-Presse.

Turski napad na kurdske položaje poslije povlačenja SAD, ukazuje AFP, izazvao je nezadovoljstvo na Zapadu i optužbe Kurda o izdaji, pošto su kurdske snage bile ključne u borbi protiv terorističke organizuje tzv. Islamske države u Siriji.

Uprkos tome što su na suprotnim stranama u sirijskom sukobu, Turska i Rusija su sarađivale u pronalaženju rješenja za ovaj rat. Ankara kaže da su YPG "teroristički" ogranak Kurdske radničke partije koja vodi pobunu u Turskoj od 1984. i koju pored Ankare i SAD i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.

Dogovor podvlači vrtoglave promjene u Siriji otkada je Trump najavio povlačenje američkih trupe prije dvije nedelje, ocjenjuje Reuters.

Dogovor takođe dozvoljava povratak Asadovih snaga na granicu zajedno s ruskim trupama, čime bi bili zamijenjeni Amerikanci koji su godinama patrolirali regionom pored bivših kurdskih saveznika.

Rusija i Turska su saopštili da će ruska vojna policija i sirijske pogranične snage početi da uklanjenju YPG iz oblasti blizu turske granice.

Prema dogovoru, ukazuje Reuters, dužina granice odakle će YPG morati da se povuče je tri puta veća nego prema pređašnjem dogovoru SAD i Turske, čime je pokrivena većina teritorije koju je Turska željela da bude uključena.

Poslije šest sati razgovora, Putin je izrazio zadovoljstvo odlukom koju je opisao kao "veoma važnu, ako ne sudbonosnu, u rješavanju prilično napete situacije koja se razvila na sirijsko-turskoj granici". Erdogan je rekao da može prihvatiti prisustvo sirijskih trupa u toj oblasti, sve dok u njoj nema YPG.

Turska je podržavala pobunjenike protiv Asada, ali je, ukazuje Reuters, odustala od čestih poziva da on podnese ostavku. Ankara održava tajne kontakte s Damskom, dijelom preko Rusije kako bi se izbjegao direktan sukob na sjeveroistoku Sirije, rekli su turski zvaničnici, mada je u javnosti ostaje neprijateljstvo dvije vlade.

Dogovor se smatra dobrom viješću za Ankaru i lošim ishodom za kurdske snage, a takođe cementira novu ulogu Moskve kao primarne sile na Bliskom istoku dok opada uticaj SAD u regionu, takođe ocjenjuje Guardian.

U pograničnoj zoni će, objašnjava britanski list, sada biti turske snage, sirijski pobunjenici i vojnici Asadovog režima, dok će Rusijom biti jedina sila koja će pregovarati među njima.

Erdogan je u obraćanju novinarima s Putinom poslije razgovora pozdravio sporazum kao "istorijski dogovor". Ankara će biti zadovoljna što je Moskva ubedila Damask da prepusti kontrolu nad dijelom teritorije na sjeveroistoku. Zauzvrat, dodaje Guardian, Moskva je izgleda dobila obećanje Turske da će Ankara poštovati sirijski suverenitet i teritorijalni integritet.

Rezultat dugogodišnje strategije

A convoy of U.S. vehicles is seen after withdrawing from northern Syria, in Erbil, Iraq, Oct. 21, 2019.
A convoy of U.S. vehicles is seen after withdrawing from northern Syria, in Erbil, Iraq, Oct. 21, 2019.

Sastanak predsjednika Rusije i Turske je djelovao kao kulminacija višegodišnje Putinove strategije da iskoristi podjele na Zapadu kako bi izgradio bliže veze sa Turskom – članicom NATO-a i ključnim saveznikom SAD – i povećao uticaj Moskve na Bliskom istoku, ocjenjuje New York Times.

Razgovori su takođe istakli gubitak američkog uticaja u danima otkad je Trump naredio povlačenje američkih trupa sa sjeveroistoka Sirije, ističe liberalni njujorški list.

S druge strane, s neodlučnim pristupom SAD i Zapadne Evrope u Siriji, Rusija sad poručuje da se, mada nema ekonomsku moć Zapada, može računati na njenu riječ.

Putin i Erdogan su šest sati razgovarali kako će oni i drugi regionalni akteri podijeliti kontrolu nad Sirijom, zemljom razorenom osmogodišnjim građanskim ratom. Pregovori su, ističe New York Times, završeni Putinovom pobjedom – ruske i turske trupe će zajednički kontrolisati veliki prostor bivše kurdske teritoje na sjeveru Sirije, što cementira brzo širenje ruskog uticaja u Siriji nauštrb Washingtona i njegovih bivših kurdskih saveznika.

Dok je Trump doveo u pitanje američka savezništva i razmještanje snaga širom svijeta, Rusija kao i Kina, pokazuje mišiće, željna da popuni vakuum koji su ostavile izolacionističke SAD, ocjenjuje list, dodajući da je Putin postao dominantna snaga u Siriji i glavna uticajna sila šire na Bliskom istoku.

I sve je očiglednije da će Rusija, koja je spasila vladu predsjednika Bašar al-Asada brutalnim vazdušnim udarim proteklih četiri godine, biti arbitar ravnoteže snaga u Siriji. Taj status je, kako navodi list, pokazan brzo organizovanom posetom Erdogana u Putinovu rezidenciju u Sočiju.

Dok se SAD povlače, Rusija je bila ta čiji je pristanak bio potreban Erdoganu da bi konsolidovao i povećao dobitke u ofanzivi koju je pokrenuo poslije odlaska američkih vojnika.

Erdogan i Putin dogovorili povlačenje kurdskih boraca i zajedničke patrole

Predsjednici Turske i Sirije rukuju se na konferenciji za novinare poslije razgovora u Sočiju, u Rusiji, 22. oktobar 2019.

Predjsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Receš Tayyip Erdogan, postigli su dogovor o zajedničkim patrolama duž gotovo cijele granice u sjeveroistočnoj Siriji posijle povlačenja kurdskih snaga.

Tim dogovorom bi se učvrstila pozicija dvije zemlje u Siriji, i ispunio vakuum, ostavljen poslije odluke predsjednika Donalda Trumpa da povuče američke snage.

Prema dogovoru, Turska bi zadržala kontrolu nad područjima koja je preuzela u ofanzivi pokrenutoj ranije ovog mjeseca, dok bi ruske i sirijske snage kontrolisale ostatak granice.

Putin i Erdogan su poslije šest sati razgovora takođe dogovorili zajedničke patrole duž 10 kilometara granice.

Kurdski borci, prema sporazumu, imaju 150 sati, počev od srijede u podne, da napuste sva preostala područja duž granice Turske i Sirije, duge 440 kilometara i da se povuku iz gradova Manbidž i Tel Rifat. Kurdski borci, kako je saopšteno, povući će se 30 kilometara od pograničnog područja,

Kurdske snage prethodno su saopštile da su se u potpunosti povukle iz pojasa duž granice sa Sirijom, kao što je bilo predviđeno dogovorom SAD i Turske o petodnevnom prekidu vatre koji ističe u 10 uveče po lokalnom vremenu.

Kurdski borci u sjevernoj Siriji
Kurdski borci u sjevernoj Siriji

Kurdski zvaničnik rekao je da su borci napustili pogranično područje, dok je neimenovani visoki američki zvaničnik naveo da je komandant Sirijskih demokratskih snaga, koje predvode Kurdi, rekao potpredsjedniku SAD Mikeu Penceu da su se svi kurdski borci povukli.

Američki zvaničnik je dodao da SAD rade sa Turskom na tome da se turska vojna ofanziva trajno zaustavi.

Turski predsjednik prethodno je rekao da se stotine kurdskih boraca i dalje nalaze blizu sirijske sjeveroistočne granice i da bi Turska mogla da nastavi ofanzivu u tom području, kada istekne pekid vatre.

Ankara je poručila da kurdske snage, koje smatra teroristima zbog veza sa kurdskim ekstremistima u jugoistočnoj Turskoj, moraju da napuste "bezbjednu zonu", koju Turska želi da uspostavi u Siriji.

"Povlačenje se nastavlja. Već se povuklo 700 do 800 boraca, a ostatak, 1.200 do 1.300 se povlači. Svi moraju da odu, proces se neće okončati dok to ne urade", rekao je Erdogan uoči odlaska u Rusiju.

Turska je počela vojnu operaciju protiv Kurda u sjevernoj Siriji prije gotovo dvije nedelje poslije odluke predsjednika Donalda Trumpa da povuče američke vojnike iz tog područja.

Američko povlačenje kritikovali su članovi Kongresa, među kojima i pojedini republikanci, kao izdaju kurdskih saveznika koji su pomagali Sjedinjenim Državama u borbi protiv Islamske države.

Trump je u ponedeljak rekao da se prekid vatre poštuje, uprkos manjim okršajima, i da bi možda mogao da bude produžen poslije utorka. Međutim, Erdogan je rekao da bi borbe mogle da se nastave.

"Ako se ne ispune obećanja koja nam je dala Amerika, nastavićemo operaciju, ovog puta sa većom odlučnošću", upozorio je turski lider.

"Bezbjedna zona"

Turska je saopštila da želi da uspostavi "bezbjednu zonu" duž 440 kilometara duge granice sa sjeveroistočnom Sirijom, ali su meta ofanzive do sada bila dva pogranična grada u središtu tog pojasa, Ras al Ajn i Tel Abjad, koji su 120 kilometara udaljeni jedan od drugog.

Sirijske i ruske snage već su ušle u dva pogranična grada Manbidž i Kobani, koji se nalaze unutar planirane "bezbjedne zone", ali zapadno od turskih vojnih operacija.

Turski tenkovi blizu sirijskog grada Manbidža
Turski tenkovi blizu sirijskog grada Manbidža

Erdogan je rekao da bi prihvatio da sirijske snage budu u tom području, dok god nema kurdskih boraca.

Prema podacima sirijske Opservatorije za ljudska prava, u turskoj ofanzivi je poginulo 120 civila, dok je oko 300 hiljada raseljeno.

Hibridni rat dezinformacijama nad Balkanom

Ilustrativna fotografija

Crna Gora i ostale zemlje u regionu godinama su poligon za cyber napade i širenje lažnih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokušavaju da podriju i uspore evroatlanstke integracije država nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije.

Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković je na panelu o opasnostima od dezinformisanja koji je održan u Podgorici, kazao da je Crna Gora 2016. prvi put iskusila direktni pokušaj miješanja u unutrašnje stvari, preko cyber napada, pa do pokušaja državnog udara.

Bošković kaže da je takvo djelovanje Rusije nastavljeno ali kako ističe nekim drugim sredstvima i modelima uticaja, prvenstveno preko medija koji šire dezinformacije u vezi sa vladinim politikama.

"Danas nemate niti jednu vladinu politiku koja nije na udaru ovog regionalnog medijskog haba (mreže) dezinformisanja i stvaranja negativne percepcije, negativne slike u javnosti. Ti subjekti vladine politike definišu kao propale, štetne po građane i koje će imati katastrofalne posledice za budućnost crnogorskog društva. Sve to rade kako bi izbori 2020. bili dočekani u atmosferi haosa, nezadovoljstva i da bi se stvorili određeni benefiti za tu stranu koja inicira jedan ovakav scenario", ističe Bošković.

Bošković je kazao da "Sputnjik širi dezinformacije na Zapadnom Balkanu, a domaći mediji od kredibiliteta, prenose takve informacije".

"Danas je u regionu stvorena nažalost takva atmosfera, da je Rusija zaštitnik, a zapadne snage da su predstavnici svega lošeg", kazao je Bošković. On tvrdi da su za to krivi i novinari, odnosno da mnogi od njih nesvjesno, bez zle namjere učestvuju u tome.

Namjera centara iz kojih kreće hibridni rat protiv Crne Gore i drugih zemalja regiona jeste da se podriju vrijednosti zapadne demokratije na ovom području, ističe ambasadorica SAD u Crnoj Gori Judy Rising Reinke.

Ona je istakla da Rusija plasiranjem lažnih vijesti pokušava da zbuni javnost u zemljama regiona i uspori njihov napredak.

"Rusija pokušava da zbuni, da javnost učini nesigurnom u smislu toga šta se dešava. Radeći na taj način oni usporavaju napredak, posebno onaj koji vodi ka EU i evroatlanskim integracijama. To je bilo tako očigledno 2016. godine ovdje u Crnoj Gori prije njenog pristupanju NATO i prije parlamentarnih izbora", poručuje američka ambasadorica.

Rajzing je dodala da u borbi protiv lažnih vijesti nije problem samo sa botovima, nego i da se mora raditi na medijskom opismenjavanju, a da građani moraju da budu oprezni, koju vijest da uzmu za vjerodostojnu.

'Organizovano šire lažne vijesti'

Direktor Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera optužio je Rusiju da pokušava da destabilizuje vlast u Crnoj Gori, kao i sve demokratske snage na Zapadnom Balkanu, koje teže EU i zapadnim vrijednostima.

On je kritikovao odluku EU da zbog protivljenja pojedinih članica, u prvom redu Francuske, ne počne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, navodeći da je pogrešna.

"Ako prepustite Zapadni Balkan Rusiji, Kini ili nekom drugom, zapitaćete se kako će EU izgledati za nekoliko godina. Tada ćete se pitati zašto smo odložili proširenje, ali biće kasno", poručio je Kentera.

Kentera je kao primjer lažne vijesti, naveo situaciju od prije nekoliko dana kada je objavljeno da je premijer Sjeverne Makedonije podnio ostavku:

"Mnogi mediji su objavili da je Zaev podnio ostavku, a da se nisu potrudili da provjere tu informaciju."

Mediji u regionu su podložni širenju lažnih vijesti, bez obzira na to da li to rade svjesno ili su žrtve manipulacije.

U Bosni i Hercegovini (BiH) djeluje 1.500 medija koji su bar jednom dokazano objavili lažnu vijest, kaže Darko Brkan iz portala raskrinkavanje.ba.

Brkan kaže da su tokom jednogodišnjeg istraživanja i analize posmatranih medija primijetili da postoji cijela mreža (hab), domaćih ali i glasila iz okruženja koji organizovano šire lažne vijesti.

"Taj hab zapravo nije u BiH nego ga čini 14 medija iz BiH i 15 medija iz Srbije koji dokazano međusobno dijele dezinformacije i imaju preko 10 veza u širenju različitih dezinformacija. To je alarmantno jer oni rade zajedno i operativno. Među tim medijima je i Sputnjik", ističe Brkan.

Međunarodni eksperti upozoravaju da je u posljednje vrijeme prodor lažnih vijesti i različitih dezinformacija sve snažniji na društvenim mrežama i da su korisnici tih platformi sve češće žrtve obmana i manipulacija.

"Na primjer u Gruziji ali i drugim bivšim sovjetskim republikama ljudi većinu informacija svakodnevnu primaju putem Facebooka i ostalih onlajn platformi i ruski botovi i kreatori lažnih vijesti koji rade za Kremlj pokušavaju da ih dovedu u zabludu i na taj način utiču na formiranje pogrešnog mišljenja o određenim temama i pitanjima", kaže Eto Buziašvili, analitičarka iz oblasti digitalne forenzike u SAD.

Eksperti su saglasni da se svijet nakon završetka Hladnog rata našao u epicentru hibridnog rata u kojem je dezinformacija postala glavno oružje autoritarnih režima u borbi protiv demokratije.

Trump uporedio istragu o opozivu sa linčovanjem

Predsjednik SAD Donald Trump na sastanku kabineta, 21. oktobar 2019

Predsjednik Donald Trump uporedio je u utorak istragu o opozivu sa linčovanjem.

"Svi republikanci moraju da zapamte da su svjedoci linčovanja. Međutim pobijedićemo", napisao Trump na Twitteru.

Trumpovu kontroverznu izjavu oštro su kritikovale demokrate i pojedini republikanci.

"Da li poredite ustavni proces sa rasprostranjenom i sistematskom brutalnom torturom ljudi u ovoj zemlji koji su izgledali kao ja", odgovorila je na Twitteru predsjedavajuća afro-američkog kokusa u Kongresu Karen Bass.

Republikanski senator Lindsey Graham, Trumpov saveznik rekao je da je predsjednik "prilično tačno uporedio taj termin".

"Ovo je prevara i političko linčovanje", ocijenio je Grraham.

Međutim, lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarthy​ je bio oprezniji u reakciji na Trumpovu izjavu.

"Ja se ne bih tako izrazio. Jednostavno se ne slažem sa tim jezikom", rekao je on.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG