Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.
U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."
Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.
Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.
Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.
Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.
U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:
"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.
U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.
Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.
Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."
"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.
