Linkovi

Teme

Dan borbe protiv diskriminacije BiH opet dočekuje sa diskriminirajućim Ustavom

Bosnia and Herzegovina -- The Elementary school in Kiseljak, one of many so called "two schools under one roof", October 25, 2017.

21. mart obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Prije tačno 50 godina na snagu je stupila Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD)

Pola vijeka dokumenta koji je, kako stoji u izjavi Visoke predstavnice EU Federice Mogherini, se pokazao učinkovitim instrumentom jer je dovela do toga da vlade preuzmu odgovornost prema svojim građanima i na međunarodnoj razini, Bosna i Hercegovina dočekuje sa diskriminacijom u najvišem državnom aktu - Ustavu.

U članu 2 Ustava BiH koji govori o ljudskim pravima i slobodama stoji: "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima."

Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije BiH je prihvatila još ratne 1993. godine.

Ipak, u realnosti u BiH postoji sistemska diskriminacija u pravu građana da budu birani. Sistemska diskriminacija pogađa građane koji pripadaju manjinskim kategorijama u BH entitetima, pa tako, Bošnjak ne može biti biran u Predsjedništvo BiH iz entiteta Republike Srpska, niti Srbin iz entiteta Federacija. Građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, ne mogu biti birani u Predsjedništvo zemlje niti iz jednog entiteta.

Diskriminacija na osnovu vjere ili etniciteta prisuta je i u obrazovnom sistemu u FBiH kroz čudovišni model "Dvije škole pod jednim krovom" u kojem su učenici fizički razdvojeni na osnovu nacije kojoj pripadaju.

Brojni su i drugi primjeri diskriminacije koji izviru iz diskriminirajućeg Ustava BiH a o čemu su nedavno govorili i Ombudsmani za ljudska prava BiH.

Institucija Ombudsmena: Sistemsko kršenje ljudskih prava u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije u izjavi Visoke predstavnice EU stoji:

"Ipak, unatoč napretku, prevelik broj osoba žrtve su rasnog uznemiravanja i govora mržnje zbog boje kože, etničkog podrijetla ili vjeroispovijesti. To je još uvijek prisutno u mnogim mjestima diljem svijeta pa i u našoj Europskoj uniji.

U godini 50. obljetnice stupanja na snagu Konvencije pozivamo na njezinu univerzalnu ratifikaciju, a sve zemlje koje još nisu prihvatile pojedinačne postupke podnošenja pritužbe da to učine što prije. Napredak u provedbi Konvencije ide i ruku pod ruku s provedbom globalnih obveza u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

Unutar EU-a nastavljamo s borbom protiv svih oblika ili pojava rasne diskriminacije i mržnje te s ulaganjem svih napora u poštovanje raznolikosti. U našem vanjskom djelovanju i dalje surađujemo s partnerskim zemljama, predstavnicima civilnog društva, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te regionalnim organizacijama u cilju promicanja nediskriminacije, socijalne uključenosti i jednakosti za sve te općeg poštovanja zabrane rasne diskriminacije.

Ustrajno podupiremo mehanizme UN-a uspostavljene nakon Svjetske konferencije protiv rasizma 2001. te i dalje dajemo najveći dobrovoljni doprinos Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) koji ima važan mandat u borbi protiv rasizma i ksenofobije. Na regionalnoj razini surađujemo s Vijećem Europe u pogledu integracije Roma kako bismo promicali njihovo aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka. Nastavit ćemo i s ulaganjima na lokalnoj razini s pomoću Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava u okviru kojeg smo namijenili više od 206 milijuna eura za organizacije civilnog društva koje se bore protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima diljem svijeta."

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.
High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini speaks to journalists during a Foreign Affairs Council at the EU headquarters in Brussels, Belgium, Feb. 18, 2019.

"Nedavno donesenim novim smjernicama EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju potvrđuje se da je riječ o prioritetnom pitanju za EU te smo odlučni u tome da budemo predvodnici u pogledu nediskriminacije s pomoću naših politika i to na unutarnjoj i vanjskoj razini. To je politička dužnost svih institucija, ali, prije svega, to je kulturni izazov koji možemo uspješno riješiti isključivo zajedničkim naporima.", stoji u izjavi Federice Mogherini.

See all News Updates of the Day

Samit G20: Kompromis ili nastavak trgovinskog rata SAD-a i Kine

Logo G20

Dvodnevni samit Grupe 20, koji se održava u Japanu, prilika je za popravljanje narušenih odnosa SAD i Kine, dvije najveće ekonomske sile u trgovinskom ratu su već skoro godinu dana, dok je druga najvažnija tema tenzije na Bliskom istoku odnosno Iran, pišu svjetski mediji.

Loši izgledi za napredak

Zabrinutost oko trgovine, tenzije oko Irana i nafte dominirat će na samitu Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija u Japanu ovog vikenda, s pažnjom usredotočenom na sastanak između lidera Sjedinjenih Država i Kine, upletenih u skoro jednogodišnji trgovinski rat, navodi agencija Rojters (Reuters).

Donald Tramp (Trump) i Si Điping sastaće se po prvi put nakon sedam mjeseci kako bi razgovarali o pogoršanim odnosima između dvije najveće svjetske ekonomije koji, navodi agencija, ometaju globalne lance opskrbe i usporavaju svjetski ekonomski rast. Međutim, izgledi za napredak djeluju loše, jer nijedna strana nije popustila nakon prekida razgovora u maju.

Tramp će stići u Osaku samo nedjelju dana nakon što je otkazao zračni napad na Iran koji je prethodno oborio bespilotne letjelice SAD-a, a prijetnja sukoba na Bliskom istoku uticala je na rast globalne cijene nafte, ističe Rojters.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da će se Tramp sastati s najmanje osam svjetskih lidera, uključujući i saudijskog princa Mohameda bin Salmana, turskog predsjednika Tajipa Erdoana (Tayyip Erdogan) i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bi dobio podršku za sankcije protiv Irana.

Japanski domaćin, premijer Šinzo Abe (Shinzo), želi da se samit G20 fokusira na reformu Svjetske trgovinske organizacije, osnaživanje radnih prava žena i smanjenje plastičnog otpada u okeanima.

Također, on želi da diskutuje o globalnim pravilima za upravljanje podacima u kojima se balansira zaštita lične i intelektualne svojine uz slobodniji protok medicinskih, industrijskih i neosobnih podataka. No, prema mišljenju neimenovanog japanskog zvaničnika, prenosi Rojters, nema mnogo tema o kojima se učesnici mogu složiti - odnosno, jedino područje gdje se niko ne protivi je, kako je rekao, smanjenje plastičnog otpada.

Kompromis i ustupci

Američki i kineski zvaničnici razgovarali su telefonom u danima koji su prethodili dvodnevnom samitu, koji počinje u petak u Japanu, no stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da su dvije strane voljne napraviti značajne ustupke, piše britanski Gardijan (The Guardian) i dodaje da je uoči sastanka, Tramp zaprijetio da će uvesti više tarifa na novu grupu kineske robe, vrijedne više od 300 milijardi dolara, uključujući i proizvode koje američki potrošači svakodnevno koriste poput mobilnih telefona, kompjutera i odjeće.

Kineski državni mediji obećali su da će se zemlja "boriti do kraja", opisujući trgovinski rat kao pokušaj Vašingtona da ograniči razvoj Kine, dok je kineski ministar trgovine Vang Šouven (Wang Shouwen) izjavio da obje strane trebaju kopromis i ustupke, te međusobno poštovanje po pitanju suvereniteta.

Sastanak se održava i usred situacije koju su neki nazvali digitalnim hladnim ratom između SAD i Kine. SAD su kineske tehnološke kompanije, uključujući Huavej (Huawei), stavile na crnu listu, dok je Kina zaprijetila da će objaviti svoju crnu listu američkih firmi.

Posmatrači pak kažu da ako se i postigne trgovinski sporazum ili primirje, era šireg američko-kineskog rivalstva i napetost oko politike, sigurnosti, ljudskih prava i biznisa, kao i trgovine, tek počinje, ukazuje Gardijan.

Domaći pritisci

Donald Tramp i kineski predsjednik Si Điping suočeni su s intenzivnim domaćim pritiskom da obustave trgovinski rat između njihovih zemalja dok se pripremaju za sastanak u Japanu, navodi portal Politiko (Politico) i dodaje da je Trampu potrebna Kina kako bi napravio značajne strukturne promjene u svojoj ekonomiji, dok Siju treba Tramp da ukine tarife na kineski uvoz.

Visoki zvaničnik Trampove administracije je u izjavi početkom sedmice, piše Politiko, rekao da je predsjednik "zadovoljan bilo kakvim ishodom" sastanka sa Sijem jer je pozicija SAD jaka. Ali Trampov trgovinski rat se suočava sa sve većom kritikom kod kuće, ukazuje Politiko ističući kako je američka vlada prikupila milijarde dolara dodatnih tarifnih prihoda, ali se to jedva primjetilo u rastućem budžetskom deficitu zemlje koja je, prema ocjeni portala Politiko, rezultat Trampovog smanjenja poreza i povećane federalne potrošnje.

Navode se predviđanja da bi izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu za ovu godinu mogao pasti na šest milijardi dolara s 26 milijardi, koliko je iznosio tokom Obamine administracije, dok američki trgovci, među kojima su Volmart (Walmart) i Mejsis (Macy's) upozoravaju da će povećati cijene ako Tramp uvede 25-postotni porez na gotovo sve preostale kineske robe.

Politiko ocjenjuje kako prosječan kineski građanin možda neće osjetiti veliki utjecaj uvođenja dodatnih tarifa, no rast cijena hrane u Kini stvara pritisak na Sija da s Trampom postigne dogovor – u suprotnom njegovo rukovodstvo bi bilo diskreditirano i moglo bi natjerati Kinu da smanji potrošnju na svoju infrastrukturnu inicijativu „Pojas i put“, koja obuhvata Aziju, Bliski Istok, Afriku, Evropu i Latinsku Ameriku.

Međunarodni monetarni fond predviđa da će u 2020. godini Kina zabilježiti pad ekonomskog rasta za 6 odsto, što je dijelom posljedica trgovinskog rata. U međuvremenu, troškovi hrane u maju su porasli za 8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a ukupna inflacija je na 15-mjesečnom nivou od 2,7 odsto, piše Politiko.

Iranski oblak nad samitom

Kada Tramp u petak stigne na samit Grupe 20 u Osaki, mnoge njegove kolege će htjeti s njim razgovarati o bilateralnim krizama: kineski predsjednik Si Điping o njihovom trgovinskim razmiricama, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan o kupovini ruskih raketnih sistema, Japanac Šinzo Abe o Trampovoj bizarnoj ideji o okončanju njihovog bilateralnog pakta za odbranu. Također, će htjeti da čuju o krizi koja ih sve pogađa: sukob s Iranom, piše Bobi Goš (Bobby Gosh) kolumnista Blumberga (Bloomberg) ističući kako je samit pravi trenutak za objašnjenje šta je Trampova politika prema Iranu, a šta nije.

Tramp je nedavno povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. s Iranom, poznatim kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), a ostali potpisnici - Evropska unija, Njemačka, Francuska, Kina, Rusija i Velika Britanija - i dalje su uzmicali od takvog poteza. U međuvremenu, Iran je još uvijek poštivao sporazum, u nadi da se i bez SAD-a sporazum ipak može spasiti.

Druge potpisnice sada ne mogu imati iluzija da mogu održati JCPOA živim bez SAD: nijedna kompanija u Evropi, Kini ili Rusiji se ne usuđuje proturječiti američkim sankcijama. Što je još važnije, nedavno bezobzirno ponašanje Irana uznemirilo je Evropljane - oni su zvanično upozorili Teheran da će kršenje njegovih obaveza imati ozbiljne posljedice. Nisu zadovoljni ni napadima na naftne tankere.

Tako da Tramp može stići u Osaku i pojasniti svoju politiku prema Iranu i razjasniti svoj krajnji cilj, ističe Goš i dodaje kako to ne može biti promjena režima, jer ekonomske sankcije to rijetko postižu, a rat niko ne želi. Američki predsjednik mora insistirati na istinski sveobuhvatnom paktu, koji se širi van iranske potencijalne nuklearne prijetnje da će uključiti program balističkih raketa, promociju terorističkih grupa i druga loša ponašanja.

U zamjenu za tako veliku pogodbu, on bi trebao ponuditi više nego što je Obama učinio - uklanjanje svih sankcija i mogućnost povoljnih uvjeta trgovanja sa SAD-om i njegovim saveznicima, napisao je Blumbergov kolumnista.

Budućnost Evrope (i svijeta) bez Amerike?

Panel diskusija o budućnosti liberalnog svjetskog pokreta u Institutu Brukings

Ko je kriv za vidno poremećeni liberalni svjetski poredak? Kakva je budućnost transatlantskih odnosa? Odgovor ne ova i slična pitanja pokušali su da daju učesnici panel diskusije u Institutu Brukings, naslovljene “Post-američka budućnost Evrope?”.

Viktorija Nuland, bivša visoka zvaničnica State Departmenta, svojevremeno nazvana jednom od 50 najuticajnijih ličnosti u Washingtonu, smatra da odgovornost leži na administraciji predsjednika Donalda Trumpa, koja zastupa politiku “Amerika na prvom mjestu”. S druge strane, jedan od vodećih poznavalaca američke spoljne politike Volter Rasel Mid smatra da su te promjene više posljedice nove multipolarne konfiguracije u svijetu.

Tramp ili multipolarna konfiguracija sveta - ko je kriv za poremećeni poredak?
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:25 0:00

Današnji svjetski poredak uspostavljen je prije sedam decenija tokom kojih je Amerika održavala globalni trgovinski sistem i garantovala bezbjednost Evropi kao i mnogim drugim dijelovima svijeta, od Bliskog Istoka do Pacifika. SAD su takođe pristale da svoje ogromno tržište otvore u korist drugih.

Amerika je zauzvrat postala suverena u odlučivanju o glavnim svjetskim geostrateškim pitanjima. Tu ulogu je ispunjavala nezapamćenom vojnom moći.

Američki sistem bezbjednosti pomorskih trgovinskih puteva pored ostalog obuhvata mornaricu od najmanje 800 hiljada pripadnika i brodove bez premca na svijetu, poput postojećih 11 super-nosača aviona opremljenih sa 80 borbenih aviona i 700 tona oružja, plus nuklearnim oružjem, koje jednim udarcem može da uništi zemlju veličine Francuske.

Volter Rasel Mid (Foto: VOA Persian/M. Lipin)
Volter Rasel Mid (Foto: VOA Persian/M. Lipin)

Prema Volteru Raselu Midu, dugogodišnja "Pax Americana" gotovo je zaustavila geopolitička pomjeranja zbog uspješnog uključivanja brojnih zemalja u enorman međusobno povezan sistem, ne samo zahvaljujući izuzetnoj ekonomskoj i vojnoj moći SAD, već i snažnim multilateralnim strukturama, koje je konstruisala i kontrolisala Amerika.

„Ako se osvrnete na hladnoratovski period, primijetićete koliko je međunarodni sistem bio fiksiran i usporeno funkcionisao", kaže Mid i dodaje: "koliko su savezi bili ustaljeni, kako je sve bilo gotovo nepromjenljivo i postupno".

Međutim, poslije raspada Sovjetskog Saveza i završetka Hladnog rata, potreba Sjedinjenih Država da održavaju takav nevjerovatno skupi geostrateški sistem počela je da gubi na značaju.

Prvu opasnu prekretnicu u američkoj dugogodišnjoj geostrateškoj doktrini, Mid vidi u zakašnjelom reagovanju Washingtona na odluku britanskog premijera Dejvida Kamerona o raspisivanju referenduma za Brexit, 2015. za vrijeme prethodne administracije Baraka Obame:

„Sve do prije deset godina ideja da britanski premijer vodi pregovore sa Briselom i rezultat tih pregovora ponese kući da bi na referendumu bio prihvaćen ili ne, izazvao bi trenutnu uzbunu kao pitanje nacionalne bezbjednosti koje urgentno zahtjeva najviši nivo angažovanosti SAD. Ali to se nije dogodilo. Takođe, nikom nije sinulo da bi u slučaju dislokacije miliona ljudi zbog krize u Siriji moglo da dođe do neviđenog migracionog talasa, koji ne samo da je potresao Evropu do temelja, već trajno ugrozio političku poziciju evropske liderke Angele Merkel, poremetio odnose između evropskog sjevera i juga, i podstakao populizam širom kontinenta”.

Prioritet za administraciju bivšeg predsjednika Obame je u stvari je bio takozvani zaokret ka Istočnoj Aziji, podseća Mid.

Viktorija Nuland
Viktorija Nuland

Međutim, Viktorija Nuland, glavnog krivca za tekuću, kako to naziva - degradaciju transatlantskog partnerstva, vidi u administraciji predsjednika Trumpa.

„I dalje smatram da je najbolje da radimo na očuvanju naše zajedničke liberalno-demokratske porodice. Tu ne mislim samo na našu transatlantsku porodicu, već na naše saveznike u Aziji, Okeaniji i drugde. Problemi sa kojima se suočavaju obje strane Atlantika, obje strane Lamanša, kao i na Pacifiku, jednostavno nemaju rješenje bez zajedničkih napora. I to bez obzira što jednako uočavamo probleme, i artikulišemo ih na istin način“.

Nuland ističe da su ​SAD oduvijek posredovale u razrješavanju evropskih nesuglasica.

"Pomogle su stvaranje savezništva između Njemačke i Francuske, ubijedile su Zapadnu Evropu da prihvate Istočnu Evropu. Uspostavile su zajedničku politiku prema Rusiji i Bliskom istoku. Međutim, dijalog započet 1948, o tome kako da našu liberalnu porodicu održimo na okupu i zaštitimo od kraha, sada je prekinut“.

Nuland upozorava da stvaranje geostrateškog vakuuma nosi rizik od nepredvidivih međunarodnih poremećaja.

Prema Midu, Trumpova Bijela kuća već osjeća povratak politike nadmetanja velikih sila:

„Većina članova Trumpove administracije smatra da se do zajedničke međunarodne geostrateške politike i akcije dolazi sve teže. Pitaju se da li je Kina spremna da se pridruži putu koji evropski i američki atlantisti žele, kažu ne. Rusija, isto ne. Indija, malo vjerovatno. Turska - ne. Niti vide način na koji bi sve te zemlje krenule u novom smjeru“.

Međutim, Nuland se ne slaže:

„Nema apsolutno nikakvog smisla da Amerika sama kreće u rješavanje trgovinskog izazova od strane Kine. Taj posao treba preduzeti u savezu sa drugim demokratijama, evropskim, kao i azijskim, i kolektivnim obraćanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Istovremeno treba zajednički da se štitimo i da odredimo granice kineskim investicijama kako ne bismo izgubili strateške pozicije, niti strateška sredstva“.

I u ranijim prilikama dvije strane Atlantika nisu bile saglasne u spoljnoj politici. Rat u Iraku je najbolji primjer. Ali, ovog puta ne samo da su transatlantske veze poljuljane već je i kohezija Evropske unije, ključnog partnera SAD, uzdrmana. U toj ocjeni se slažu i Nuland i Mid.

Medunjanin: Mogli smo otići na dva svjetska i dva evropska prvenstva

Medunjanin: Mogli smo otići na dva svjetska i dva evropska prvenstva
please wait

No media source currently available

0:00 0:14:15 0:00

Palestina bojkotovala ekonomski dio plana Bijele kuće za rješenje sa Izraelom

Palestina bojkotovala ekonomski dio plana Bijele kuće za rješenje sa Izraelom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Smrt oca i djeteta prilikom pokušaja ulaska u SAD skrenula pažnju na patnje migranata

Smrt oca i djeteta prilikom pokušaja ulaska u SAD skrenula pažnju na patnje migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG