Često vidimo da je u školama matematika jedna od onih „bauk“ predmeta, kojem, bar većina učenika, pristupa sa strahom i bez entuzijazma. Vrlo često čujemo pitanja učenika „a šta će to meni“ kada se prolaze neke nastavne jedinice čije poznavanje im možda u svakodnevnom životu neće biti potrebno ili ne vide primjenu tih znanja. Međutim, da matematika nije bauk i da se učenici mogu zainteresirati za nju, dokazuju tri profesorice matematike iz naše zemlje. One su pokrenule jedan malo drugačiji film festival – Mathematics Film Festival.
Projekat su pokrenule Lejla Hujdur, profesorica matematike iz Ekonomske škole u Sarajevu, Edisa Zilić, profesorica matematike iz Richmond Park International Secondary School, kojima se pridružila i Dženeta Ajanić, profesorica matematike u Drugoj gimnaziji. Naime, Edisa Zilić je došla na ovu ideju, pa je pozvala Lejlu Hujdur, koja je pozvala Dženetu Ajanić. U projektu učestvuje 29 osnovnih i srednjih škola, od toga 9 škola iz Hrvatske, 3 iz Srbije, 1 iz Sjeverne Makedonije, 3 iz Turske, 1 iz Švedske i 12 iz BiH. Projekat se realizuje na eTwinning platformi.
Inače, eTwinning promoviše saradnju škola u Evropi korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) pružajući podršku, alate i usluge za škole. Program također nudi mogućnosti za besplatno i kontinuirano online stručno usavršavanje za nastavnike. Uveden 2005. godine kao glavna aktivnost Evropske komisije i eLearning programa, eTwinning se uspješno integrisao u Erasmus+, program Evropske unije u oblasti obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, već od 2014. godine. Centralna služba za podršku, kojom upravlja European Schoolnet, odnosno međunarodno partnerstvo 34 evropskih ministarstava obrazovanja, razvija programe za učenje za škole, nastavnike i učenike širom Evrope. Na državnom nivou podršku eTwinning-u pruža 38 Državnih službi za podršku.
„Došle smo na ideju popularizirati fundamentalni predmet - matematiku, kroz digitalnu i medijsku pismenost“, ističe Lejla Hujdur.
„Uživam da radim s učenicima kroz projektnu nastavu, kako bih razbila stereotipe o matematici kao jednom preteškom, dosadnom i nezanimljivom predmetu, što nam u mnogome olakšava eTwinning platforma“, priča Zilić.
Ona je prošle godine povodom Međunarodnog dana matematike, kroz eTwinning projekat sa svojim učenicima radila STEM projekte (STEM- akronim za Science, Technology, Engineering i Mathematics). Kroz taj projekat su istraživali o primjeni matematike u različitim oblastima i između ostalog su trebali kreirati video o odabranoj temi. Oduševljena njihovom zainteresiranošću i kreativnošću, došla je na ideju projekta Matematičkog filmskog festivala.
„Naš cilj je da prije svega educiramo učenike, ali i nas o procesu kreiranja filma, te da stečena znanja primjene kreirajući filmove sa tematikom vezanom za različite matematičke zadatke, zagonetke, anegdote i slično“, objašnjava Zilić i dodaje kako su do sada realizirali dvije edukacije, na teme Uvod u pisanje scenarija, koju su vodili Mirza Ajnadžić i Zoka Čatić, i Animacije koju je vodio Damir Bašić, a još nekoliko ih je u planu.
Projekt se počeo realizovati od septembra 2020. Učenici su čitali knjigu Čovjek koji je brojao, Malba Tahana, a potom izabrali priču po kojoj će pisati scenarij. Slijede webinari za snimanje i montažu, nakon čega će se učenički timovi odlučiti da li će praviti animirani ili igrani film. Sam festival kao kruna projekta planiran je za proljeće 2021. kada će se prikazati svi filmovi i nagraditi najbolje ocijenjeni radovi.
„Ukratko, cilj projekta je demistifikacija i popularizacija matematike“, govori Ajanić i nastavlja: „Matematika se među učenicima i roditeljima često doživljava kao teška i neshvatljiva nauka. Nije rijetkost da i sami nastavnici podržavaju takvo mišljenje i matematiku predstavljaju kao apstraktnu ideju koja je sama sebi svrha. Upravo suprotno, matematika je privlačna i korisna nauka koju uz malo zajedničkog angažmana svi mogu zavoljeti i od nje imati višestruke koristi“.
Ovaj projekat sadrži inovativan element, a to je povezivanje matematike s popularnim medijima i formama umjetnosti (književnošću i filmom), što bi trebalo stimulisati kreativni potencijal učesnika i afirmisati matematiku kao živu i modernu nauku.
„Inovativan pristup nastavnika matematike i drugih predmeta, uključenih u ovaj projekat, ogleda se u demonstraciji matematike kao multifunkcionalne nauke lako povezive s različitim vrstama umjetnosti pred učenicima, njihovim roditeljima ali i ostalim nastavnim osobljem“, objašnjava Dženeta Ajanić.
Ciljevi projekta su podizanje nivoa individualnog znanja matematike kod učenika, povezivanje matematike s umjetnošću i sticanje novih vještina poput upotrebe web alata, pisanja scenarija, snimanja, animiranja.
Korist permanentnog i savremenog obrazovanja, a posebno STEM obrazovanja ima vitalan značaj za razvoj svake društvene zajednice.
„Naš postojeći sistem obrazovanja je anahron, potpuno zastario i spreman za temeljitu reformu. Inovativni nastavnici pokušavaju pratiti moderne svjetske trendove, te kroz samoedukaciju i korištenje stečenih vještina pomoći učenicima da zadrže kakav takav korak sa savremenim trendovima u obrazovanju. U ovom projektu, koji se realizuje na eTwinning mreži nastavnika Evropske Unije, rade upravo takvi inovativni nastavnici i korist od učešća u projektu će imati ne samo direktni učesnici nego i šira zajednica jer će djelovati edukativno i motivirajuće“, ističe Ajanić.
Međutim, ovakve ideje ne prati i podrška državnih institucija i lokalne zajednice. „Za podršku smo se obratili Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS, te Općinama Centar, Novo Sarajevo i Novi grad, s obzirom da će se projekat realizovati na području Kantona Sarajevo. Dobili smo odgovor od Općina Centar i Novi grad da nemaju za ovakav projekat sredstva, dok druge institucije ni nakon dva mjeseca nisu odgovorile na upit“, govori Ajanić.
Još je nekako moguće razumjeti to da nema sredstava, ali posebno razočarenje izaziva manjak entuzijazma institucija da se komunicira. „Razočarani smo prije svega manjkom komunikativne kulture i ophođenja prema građanima čiji bi servis morale biti ove institucije, a potom i nedostatkom sluha za kvalitetne projekte. Aktuelna vlast često je najbolji reprezent važnosti obrazovanja kod mladih ljudi. U eri političkog oportunizma, nepotizma, negativne selekcije, nekvalitetnog obrazovanja ovakvi i slični projekti nemaju šanse, ne zbog nedostatka budžetskih sredstava nego zbog nepostojanja misaonog kapaciteta odgovornih političara da shvate dugogodišnji značaj kvalitetnih formi permanentnog obrazovanja“, odgovara Ajanić i napominjući da nastavnici projektne aktivnosti rade volonterski.
Projektne aktivnosti će se, zbog pandemije, provesti online, pa su potrebna sredstva za realizaciju minimalna i odnose se samo na honorare za edukatore i organizaciju festivala.
Ovaj projekat je dizajniran tako da kroz čitav niz projektnih aktivnosti, koje kulminiraju završnim festivalom matematičkih filmova - smotrom učeničkih radova, potiče značaj obrazovanja kod mlade populacije, a posebno STEM obrazovanja koje bi trebalo u budućnosti biti najznačajniji kapacitet i komparativna prednost Bosne i Hercegovine.
