Takav potez je preduzet u sklopu nastojanja da se odvrati veliki broj ljudi koji prelaze u Litvaniju iz susjedne Bjelorusije, prenosi agencija Reuters.
Osamdeset i četiri poslanika podržala su zakon, uz jednog protiv i pet uzdržanih.
Odluka litvanskog parlamenta izazvala je kritike udruženja za zaštitu ljudskih prava. Crveni krst i više nevladinih organizacija poručili su da na taj način Litvanija krši međunarodne obaveze i prava migranata.
Od početka godine više od 1.700 ljudi ušlo je u Litvaniju iz Bjelorusije, a samo u julu oko 1.100. Do sada je u Litvaniju ulazilo oko 100 migranata godišnje.
Zvaničnici Litvanije i Evropske unije optužili su Bjelorusiju da migrante koristi kao političko oružje, kako bi vršila pritisak na Evropsku uniju zbog sankcija Minsku.
Zakon ima za cilj "da Iračanima i drugima pošalje poruku da ovo nije pogodan put, uslovi ovdje neće biti dobri", rekla je ministrica unutrašnjih poslova Litvanije Agne Bilotaite predstavljajući zakon.
Rekla je da takvi migranti "nisu stvarni azilanti", već "oružje protiv Litvanije" bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, nakon što je obećao odmazdu zbog sankcija Evropske unije.
Novi zakon zabranjuje svako puštanje migranata iz pritvora šest mjeseci nakon njihovog dolaska, ograničava pravo na žalbu odbijenim tražiocima azila i predviđa da migranti mogu biti deportovani dok se njihove žalbe razmatraju.
Pored toga, ukidaju im se gotovo sva uobičajena prava, poput prava na prevodioca ili na informacije o statusu njihovog procesa.
"Zakon predstavlja potencijalno kršenje ljudskih prava i ne odgovara direktivama Evropske unije", rekla je za Reuters direktorica litvanskog Crvenog krsta Egle Samuchovaite.
Litvanija je nedavno započela izgradnju ograde od žilet-žice na granici sa Bjelorusijom, duge 550 kilometara.
