U jednoj od klasičnih dječjih bajki, princeza, pod utjecajem čarolije, padne u vječni san. Prelijepa zaspala djevojka iščekuje svog Princa okružena gustom šumom u kojoj se isprepliće praktički neprohodno raslinje. No, prizor neprohodne šume u američkim je tropskim predjelima stvarnost, a ne bajka. Tu se svakojake penjačice natječu s drvećem za prehrambene sastojke iz tla, vodu i svjetlost. Ovakva bi dinamika mogla promijeniti strukturu šuma i njihovu ulogu u većem ekosustavu.
Biljni ekolog Stefan Schnitzer, sa Sveučilišta Wisconsin, proučava tropske penjačice – zvane lijane – iz znastvene postaje u Panami:
"Lijane se razlikuju od drveća jer ne mogu same podići svoje lišće do sunca, nemaju stablo. No, one se penju po drveću kao strukturni paraziti i koriste arhitekturu drveća. Kad dopru do vrha krošnje, svoje lišće stave povrh te krošnje."
Lijane pomažu životinjama na putu kroz prašumu, u bijegu od napadača, te u traganju za hranom. U američkom tropskom području, broj lijana se povećava u odnosu na broj drveća. Taj su trend Schnitzer i njegovi kolege dokumentirali u članku objavljenom u časopisu Ecology Letters.
"Bez obzira povećava li se ili smanjuje broj drveća, broj lijana je u relativnom porastu. Sad je to toliko dobro vidljivo, da više nema nikakve sumnje da u tropskim prašumama dolazi do strukturalne promjene u velikim razmjerima."
Znanstvenici svoje zaključke temelje na osam studija provedenim u nizinskim tropskim i suptropskim prašumama Središnje i Južne Amerike. Schnitzer smatra da se radi o utjecaju čitavog niza raznovrsnih čimbenika:
"Vjerujemo da se tropske prašume američkih kontinenata pomalo suše, što pogoduje proliferaciji lijana. Isto tako vjerujemo da povećanje koncentracije ugljičnog dioksida u zraku pogoduje širenju lijana, a posebice u malo sušnijem okruženju."
Lijane se također znatno brže od drveća oporavljaju od komercijalnog iskorištavanja zemljišta, poput sječe drveća, kao i od sezonskih suša koje s globalnim klimatskim promjenama postaju sve učestalije. Schnitzer kaže da veći broj lijana usporava rast drveća, ubrzava smrt drveća i, na koncu, smanjuje količinu ugljičnog dioksida koji prašuma može apsorbirati, jer penjačice ne pohranjuju onoliko tog plina koliko su ga pohranjivala stabla koja su one ugušile. Više raznih znanstveno-istraživačkih ustanova surađuje na projektu mogućeg uklanjanja lijana iz tropskih prašuma, kako bi se smanjio njihov negativni utjecaj na ekološku funkciju prašuma.