Evropska unija pokrenuće investicioni plan za Zapadni Balkan koji će biti predstavljen na sastanku Evropskog savjeta koji se održava u martu, iznijelo je više lidera Zapadnog Balkana nakon radne večere koju je u nedjelju 16.02.2020. priredio predsjednik Evropskog Savjeta Charles Michel.
Večeri u Briselu su prisustvovali i predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, predsjedavajući EU, hrvatski premijer Andrej Plenković kao i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Joseph Borell.
Ovo je prvi put, da je najviši evropski nivo organizovao neformalan sastanak sa liderima iz zemalja regiona. Za predsjednika Michela je takođe prvu put da organizuje ovakav format okupljanja sa svim predstavnicima iz regiona Zapadnog Balkana, od kad je prije šest mjeseci preuzeo dužnost šefa EU.
Lideri o investicionom planu
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izjavio je poslije večere da će EU poslati timove, ali i primiti u pisanoj formi inicijative i ideje zemalja regiona za pripremu investicionog plana.
„Veoma je važno što smo vidjeli iskrenu posvećenost EU, njihovih najviših zvaničnika napretku cijelog regiona i želji ljudi koj žive na Zapadnom Balkanu osjete blagodeti pristupanja EU", kazao je Vučić.
Mnogo toga će u Evropi biti okrenuto ka Balkanu.Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije
Prvo prolazno vrijeme za investicione projekte će biti u martu, pa u maju kada se održava EU samit u Zagrebu, kazao je Vučić.
"Mnogo toga će u Evropi biti okrenuto ka Balkanu", rekao je Vučić.
Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, je takođe naveo da je novi investicioni plan bio u fokusu razgovora:
“Ukazao sam da je novi investicioni okvir važan za kvalitet i tempo dalje razvojne politike našeg regiona te da bi EU trebala biti usresređena na pomoć Zapadnom Balkanu da unaprijedimo svoju ključnu saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu koja bi obezbjedila kvalitetniju vezu Zapadnog Balkana sa EU”, naveo je Đukanović, dodajući da bi to dalje rezultiralo povećanim interesovanjem privatnih investitora.
On je pozdravio i novu metodologiju proširenja koja se priprema u EU, navodeći da je dosadašnja politika dovela proces proširenja u ćorsokak.
Edi Rama, albanski premijer, je naglasio da je prilikom susreta potvrđeno da su zemlje članice EU, saglasne za novom metodologijom Evropske komisije.
“Postoji raspoloženje da se zemlje kandidati pomognu u pristupnom procesu ne samo oslanjajući se na dosadašnje principe, već i na osnovu finansijske podrške”, izjavio je Rama.
Željko Komšić, predsedavajući predsedništva BiH, je naglasio da je iznijeta ambicija da EU bude jači geopolitčki igrač u svijetu stoga “jedna od oblasti gdje se može dokazati jeste Zapadni Balkan”.
On je potvrdio da je regionalna saradnja bila glavni predmet diskusija.
“Kada govorimo o reginalnoj saradnji vjerovatno ne mislimo svi na isto. Naime predsjednik Srbije i premijer Albanije su potencirali tu priču o takozvanom mini-šengenu. Mi ostali možda pogotvu Crna Gora i mi gledamo na te stvari drugačiije. Za nas to nije prihvatljivo ako nema Kosova i ako se ne potpišu sporazumi o granicama. Kako govoriti slobodi kretanja ljudi preko granica ako niste potvrdili te granice”, izjavio je Komšić.
Inicijativu nazvanu "mali Šengen", zamišljenu kao omogućavanje ostvarivanja protoka ljudi i robe kroz čitav region bez velikih administrativnih procedura, pokrenuli su prije četiri mjeseca Rama, Vučić i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Od početka je prate diskusije o mjestu ostalih država regije u toj zamisli.
Borell i Thaci o EU izaslaniku za Srbiju i Kosovo
Hasim Thaci, predsednik Kosova, potvrdio je da se u toku radne večere govorilo i o nastavku dijaloga između Srbije i Kosova, i perspektivi postizanja konačnog sporazuma.
On je iznio da je pokrenuta tema mogućnosti imenovanja specijalnog izaslanika EU za dijalog Kosova i Srbije. Tači je izrazio nadu da to imenovanje neće biti prilika da se “pronađe novo radno mjesto za nekog zvaničnika, birokratu ili diplomatu”.
Osvrćući se na mogućnost da će se dijalogom baviti izaslanik koji će najvjerovatnije doći iz jedne EU države koja ne priznaje Kosovo, Tači je istakao da je kosovska nezavisnost realnost.
“Neka dođe ko god želi, Kosovo je nezavisna i suverena država. Ko god bude bio imenovan treba tretirati Kosovo kao suverenu državu. U suprotnom, neće imati smisla angažovanje ove osobe”, izjavio je kosovski predsjednik.
Thaci je takođe naglasio da se posredstvom američke strane, u proteklim nedeljama postiglo ono što se, kao je naveo, nije moglo zamisliti u poslednjih 20 godina. Uz posredovanje SAD Srbija i Kosovo potpisali su pisma o namjerama sa ciljem obnavljanja avio i željezničkog saobraćaja, kao i o završetku autoputa između dvije zemlje.
“Naravno da je uloga EU važna, ali je uloga SAD nezamjenjiva”, izjavio je predsjednik Kosova.
Nije bilo rasprava ni svađa
Na pitanje u kakvom tonu su se vodili razgovori tokom briselske večere, Aleksandar Vučić je rekao da niko od predstavnika nije došao da se svađa, niti da se prepire.
"Mi smo se borili i pojedinačno za sebe i za cio reigon, to je bio naš posao i to smo dobro obavili. Posebno je ohrabrujuće to što ćemo imati mnogo sastanaka i što se vidi veća posvećenost Balkanu, u odnosu na ono što je bilo juče", kazao je Vučić.
Milo Đukanović je, pak, upitan da li je bilo riječi o kriz u Crnoj Gori nastaloj nakon što je pre skoro dva mjeseca usvojen Zakon o slobodi vjeroispovjesti za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da za cilj ima oduzimanje njene imovine, dok država odgovara da je Zakon osmišljen sa ambicijom uvođenja reda u ovu oblast.
Rasprave su praćene demonstracijama koje predvodi SPC a održavaju se u Crnoj Gori, ali i Srbiji i BiH.
Crna Gora je devedesetih imala snage da odoli izazovima vjerskih i nacionalnih sukoba, kazao je Đukanović i dodao:
“Ne treba imati sumnje da smo u stanju te probleme da rješavamo. Da li imamo uvijek dobru saradnju od susjeda? Ne. I to treba razumjeti. Nije ovaj problem koji vidimo u Crnoj Gori autentično i ekskluzivno crnogorski. Ja ga vidim u širem kontekstu. Danas se još uvek u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost i politike koja želi da konzervira stanje i da zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku. To danas vidimo i u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.
Upitan da li misli da je Aleksandar Vučić na evropskom ili neevropskom kolosjeku rekao je da nije njegovo da o tome sudi i da ne želi da otvara sukobe.
Michel o smjernicama za napredak
Predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel, pri dolasku na radnu večeru istakao je da je u pitanju važan sastanak posvećen strateškoj raspravi o zajedničkim ciljevima EU i Zapadnog Balkana.
"Razgovaraćemo o načinima za produbljivanje partnerstva EU i Zapadnog Balkana. Potvrdićemo evropsku perspektivu regiona i dati jasne smjernice o neophodnom napretku u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala", izjavio je Michel.
On je podvukao da sa liderima sa Zapadnog Balkana očekuje iskrene, otvorene i konstruktivne razgovore o partnerstvu.
Von der Leyen o novoj metodolgiji
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, kazala je da je u pitanju važno veče.
“Znate da je Zapadni Balkan prioritet naše Komisije i mislim da je naš zajednički strateški interes da imamo zemlje Zapadnog Balkana što je bliže moguće Evropskoj uniji“, rekla je.
Ursula von der Leyen je podsjetila da je kolegijum komesara Evropske unije 5. februara usvojio novu metodologiju procesa pristupanja EU čija je svrha da se ponovo uspostavi vjerodostojna perspektiva članstva Zapadnog Balkana.
„Metodologija bi u toj revidiranoj formi trebalo da ponovo stvori i vrati povjerenje svih strana u ovom procesu i da sa druge strane stvori kredibilnu perspektivu za zemlje Zapdnog Balkana da se vremenom pridruže Evropskoj uniji“, kazala je predsednica EK.
