Prema tom dogovoru, Evropska komisija će se zaduživati na tržištu, a zatim će dati veći dio novca, umjesto da ga pozajmljuje zemljama kojima su potrebni ekonomski poticaji.
Čelnici EU složili su se da će Komisija jeftino pozajmiti 750 milijardi evra, od čega bi se potrošilo 390 milijardi u grantovima i 360 milijardi u jeftinim zajmovima.
Predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel napisao je jutros na Twitteru da je postignut dogovor kratkom porukom "Dogovor!" (Deal!).
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je sa svoje strane na Twitteru napisao da je to "istorijski dan za Evropu".
Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da osjeća "veliko olakšanje poslije teških pregovora" i dodala da je Evropa ipak pokazala da "može zajednički da djeluje".
"To je važan signal koji je iznad Evrope. To je odgovor na najveću krizu s kojom se Unija suočava od njenog nastanka", rekla je njemačka kancelarka, prenosi agencija AFP.
Zvaničnici su, prema pisanju Reutersa, naveli da je dogovor koji je sklopljen nakon što je Michel predstavio kompromise u vezi s fondom za oporavak od 750 milijardi evra, od presudnog značaja za uklanjanje sumnji u samu budućnost bloka.
"Imamo dogovor i to dobar dogovor. EU nikada nije tako ambiciozno željela da investira u budućnost sa budžetom (2021-2027) od 1.074 milijardi evra i fondom za oporavak ekonomije od 750 milijardi evra", rekla je belgijska premijerka Sophie Wilmes.
Italijanski premijer Giuseppe Conte je nakon samita rekao da će Italija dobiti 28 odsto novca, odnosno 209 milijardi evra od usaglašenih 750 milijardi, od čega će 81 milijarda biti u grantovima, a 127 milijardi u vidu pozajmica.
Naglasio je da će fond omogućiti zemljama EU da se "snažno i efikasno" suoče sa krizom.
"Zadovoljni smo usvajanjem ambicioznog plana, koji će nam omogućiti da se snažno i efikasno suočimo sa krizom", poručio je Conte na konferenciji za novinare nakon pet dana pregovora u Briselu.
Holandski premijer Mark Rutte, koji se protivio prvobitnom planu, rekao je u utorak da su njegovi odnosi s drugim čelnicima EU-a i dalje snažni, uprkos danima teških pregovora.
"Svi smo profesionalci. Možemo podnijeti nekoliko udaraca", rekla je Rutte novinarima nakon što su evropski lideri najavili svoj dogovor: "Zadovoljan sam ovim sporazumom. Ne vidim razočarenja u njemu."
Na samitu koji je počeo u petak postignut je dogovor poslije "bitke" takozvane štedljive četvorke koju čine Holandija, Danska, Švedska i Austrija, s jedne strane, i Francuske i Njemačke koje su predložile plan ekonomskog oživljavanja od 750 milijardi evra.
Od tih 750 milijardi evra, 390 milijardi evra će biti namijenjeno za subvencije državama koje su najviše pogođene pandemijom korona virusom i to će biti zajednički dug EU.
Tome se protivila štedljiva četvorka, ali je predsjednik Evropskog savjeta uspio da postigne kompromis tako da je od predviđenih 500 milijarda evra, koliko je bilo ponuđeno u francusko-nemačkom planu, tu sumu smanjio na 390 milijardi.
Ključni problem tokom četiri dana samita bio je taj što su se zemlje bogatog sjevera EU, posebno "štedljiva četvorka", protivile načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita.
Vijesti o sporazumu dovele su do porasta eura na novi četveromjesečni maksimum od 1,1470 dolara.
