Linkovi

Kurdi tvrde da Turska planira da preoblikuje demografiju sjeverne Sirije


Vojnik maše turskom zastavom dok turske snage obezbjeđuju brdo Bursajah, koje dijeli kurdsku enklavu Afrin od grada Azaza, koji kontrolišu Turci, u Siriji, 28. januara 2018.
Vojnik maše turskom zastavom dok turske snage obezbjeđuju brdo Bursajah, koje dijeli kurdsku enklavu Afrin od grada Azaza, koji kontrolišu Turci, u Siriji, 28. januara 2018.

Najnoviji turski vojni upad u severnu Siriju, koji za cilj ima obuzdavanje kurdskih separatista, ubrzaće povratak sirijskih izbjeglica svojim kućama, kažu turski zvaničnici. Ali Kurdi strahuju da Ankara planira da iskoristi povratnike kako bi ih raselila i kako bi se izazvala smjena popupulacije.

Kurdski zvaničnici tvrde da Ankara želi da preoblikuje demografsku strukturu pograničnog područja u pokušaju da stvori "koridor stabilnosti", nastanjen tek nekolicinom Kurda i arapskim sunitskim izbjeglicama koje se trenutno nalaze u Turskoj.

To bi oslabilo Kurdske narodne zaštitne jedinice (YPG), koje Ankara optužuje da su ogranak u Turskoj ilegalne Radničke partije Kurdistana (PKK).

Arhiva - Kurdski borci iz Narodnih zaštitnih snaga (YPG) razgovaraju sa pripadnicima snaga SAD u gradu Darbasija, nedaleko od turske granice, Sirija, 29. aprila 2017.
Arhiva - Kurdski borci iz Narodnih zaštitnih snaga (YPG) razgovaraju sa pripadnicima snaga SAD u gradu Darbasija, nedaleko od turske granice, Sirija, 29. aprila 2017.

Kurdski politički aktivisti i propagandisti YPG pokrenuli su kampanju na Tviteru i drugim društvenim mrežama upozoravajući na opasnost, tvrdeći da je "etničko čišćenje" jedan od ključnih ratnih ciljeva ofanzive snaga predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, koja sada ulazi u drugu nedelju i koja nosi naziv Operacija Maslinova grančica.

Strah od etničkog čišćenja

Bivši zvaničnici SAD takođe su podigli uzbunu. Majkl Ruben, bivši savjetnik u Pentagonu i aktuelni analitičar u American Enterprise institutu, kaže da to što "Turska pokušava da uradi u Afrinu nije slabljenje terorizma, već prije započinjanje etničkog čišćenja".

Bivši američki izaslanik Alberto Fernandez skrenuo je pažnju na jednu od izjava Erdoana datu prošle nedelje u kojoj on govori o smiještanju sirijskih izbjeglica u kurdsku enklavu u Afrinu, koja je na udaru turske operacije.

Predsednik Turske, Rečep Tajip Erdogan, obraća se pripadnicima vladajuće partije u Ankari, Turska, 26. januara 2018
Predsednik Turske, Rečep Tajip Erdogan, obraća se pripadnicima vladajuće partije u Ankari, Turska, 26. januara 2018

U tvitu, Fernandez upozorava: "Ukoliko je to istina, to bi značilo da se pred našim očima nazire etničko čišćenje Afrina".

Turski zvaničnici odbacuju tvrdnje da žele da preurede etnički sastav u sjevernoj Siriji. Ali, kažu da očekuju da će turska vojna ofanziva obezbijediti teritoriju i da će desetine hiljada sirijskih izbeglica pohrliti nazad u svoje domove, kao što su hiljade to učinile u osvit turskog upada u sjeveroistični dio Alepa.

U Turskoj boravi više od tri miliona sirijskih ratnih izbjeglica.

Hiljade bježe iz Afrina ili pokušavaju da to učine. Zvaničnici Ujedinjenih nacija kažu da bijeg ograničavaju ne samo neprijateljstva koja uključuju i kontinuirano granatiranje, već i lokalne kurdske vlasti koje su zatvorile izlazne tačke između enklave i dijelova Sirije koje drže vladine sirijske snage u provinciji Alep. Izvještaji govore i da su sirijski vojnici vratili neke izbjeglice nazad.

Porodice traže sklonište u podrumima kurdskog grada Džandairisa, u blizini sirijsko-turske granice, zapadno od grada Afrina, 26. januara 2018.
Porodice traže sklonište u podrumima kurdskog grada Džandairisa, u blizini sirijsko-turske granice, zapadno od grada Afrina, 26. januara 2018.

Erdoan je izazvao uzbunu zbog planiranog masovnog raseljavanja stanovništva. On je na sastanku u predsjedničkom kompleksu u turskom glavnom gradu Ankari rekao 24. januara da je cilj Operacije "Maslinova grančica" da vrati Afrin "pravim vlasnicima".

"Prvo, zbrisaćemo teroriste i nakon toga ćemo mjesto učiniti pogodnim za život. Za koga? Za 3,5 miliona Sirijica koji su naši gosti. Ne možemo ih vječno udomljavati u šatorima", rekao je.

On je odbacio ideju da je Afrin kurdska enklava. "U Afrinu, 55 odsto su Arapi, 35 odsto Kurdi i ostatak čine Turkmeni". To bi mogao da bude slučaj sada kada je populacija preplavljena hiljadama izbjeglica, većinom Arapa.

Ali, tradicionalno na Afrin se gleda kao na kurdsku teritoriju, uz prisustvo drugih manjina, uključujući Turkmene, Kurde Alavite, Kurde Jazide i nešto Armena i Čerkeza, kažu analitičari.

Jazidi aktivisti zatražili su prošle nedelje od Ujedinjenih nacija da zaštiti njihovo 21 selo u džepu Afrina, tvrdeći da su u ozbiljnom riziku zbog turskih vojnih operacija. Grupa koja zastupa Jazide, Jazda, upozorila je da će smatrati Turske i sirijske pobunjeničke milicije koje se bore uz Turske, odgovornima "ukoliko se dogodi bilo kakav progon i etničko čišćenje našeg naroda".

Razmeštanje populacije

Sve strane u sirijskom ratu, u naizgled beskrajnim ciklusima sektaških i etničkih osveta, činili su ratne zločine i raseljavanje stanovništva. To uključuje i Kurde, koje su grupe za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal i Hjuman rajts već optužile za nasilno raseljavanje i razaranje arapskih sela, što su Kurdi oštro negirali.

Ali, Glas Amerike intervjuisao je na desetine arapskih stanovnika iz niza tradicionalno arapskih sela istočno od Afrina, uključujući i Tel Rifat, koji kažu da je YPG blokirala njihov povratak kući, nakon što su Kurdi osvojili teritoriju dok je bila u toku ofanziva sirijske vlade, koju su podržavale ruske snage, protiv pobunjenika 2016.

Video: Pred nastupajuću konferenciju u Sočiju

Syria Fighting Intensifies Ahead of Sochi Conference
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

​Raseljavanje stanovnika dugo su sprovodili regionalni vlastodršci, kako bi oblikovali demografiju tako da koristi njihovim ciljevima.

Sirijski autokrata Hafez al-Asad razmjenjivao je populaciju kao vid kolektivnog kažnjavanja, kao i iz strateških razloga, uključujući premiještanje Arapa na kurdske teritorije u sjeveroistočnoj Siriji.

Irački diktator Sadam Husein činio je istu stvar tokom svoje 24 godina duge vladavine.

U prošlosti su i Otomani, zajedno sa Staljinovom Rusijom, bili odgovorni za neke od najvećih prisilnih etničkih raseljavanja.

XS
SM
MD
LG