Rat Izraela i Hamasa "definitivno nije dobra vijest" za tržišta nafte koja su već opterećena smanjenjem proizvodnje nafte iz Saudijske Arabije i Rusije i očekivanom većom potražnjom iz Kine, rekao je šef Međunarodne energetske agencije.
Tržišta će ostati nestabilna, a sukob bi mogao da podigne cijene nafte, "što je definitivno loša vest za inflaciju", rekao je za AP Fatih Birol, izvršni direktor IEA sa sjedištem u Parizu. Zemlje u razvoju koje uvoze naftu i druga goriva najviše bi bile pogođene višim cijenama, rekao je on.
Međunarodna referentna cijena nafte tipa Brent trgovala se u četvrtak iznad 91 dolara po barelu, u odnosu na 85 dolara po barelu 6. oktobra, dan prije nego što je Hamas napao Izrael, ubivši stotine civila. Izrael je odmah započeo vazdušne napade na Gazu, uništavajući čitava naselja i ubijajući stotine palestinskih civila u danima koji su uslijedili.
Fluktuacije od napada podigle su cijene nafte na 96 dolara.
Cijena nafte zavisi od toga koliko se koristi i koliko je dostupno. Ovo drugo je ugroženo zbog rata Hamasa i Izraela, iako pojas Gaze nije mjesto gde se sirova nafta proizvodi u velikim količinama.
Jedna zabrinutost je da bi borbe mogle da dovedu do komplikacija sa Iranom, u kom se nalaze neke od najvećih svjetskih rezervi nafte. Njihova proizvodnja sirove nafte je ograničena međunarodnim sankcijama, ali nafta i dalje teče u Kinu i druge zemlje.
Andrew Lipow, predsjednik Lipov Oil Associates, konsultant iz Houstona, kaže da bi za promjenu cijena koja bi bila trajna, prethodno moralo da dođe do prekida u snabdijevanju.
Bilo kakva šteta nanijeta iranskoj naftnoj infrastrukturi od eventualnog vojnog napada Izraela mogla bi da dovede do globalnog skoka cijena. Čak i bez toga, zatvaranje Ormuškog moreuza, koji se nalazi južno od Irana, također bi moglo da uzdrma tržište nafte jer veliki dio svjetskih zaliha ide plovnim putem.
Dok se tako nešto ne dogodi, "tržište nafte će biti kao i svako drugo - pratiti dešavanja na Bliskom istoku", rekao je Lipow.
Jedan od razloga zašto su scenariji u stilu 1970-ih malo vjerovatni: američka proizvodnja nafte je na vrhuncu svih vremena. Američka administracija za energetske informacije, ogranak Odjeljenja za energetiku, izvijestila je da je američka proizvodnja nafte u prvoj nedelji oktobra dostigla 13,2 miliona barela dnevno, premašivši prethodni rekord postavljen 2020. za 100.000 barela. Nedjeljna domaća proizvodnja nafte se udvostručila od prve nedjelje u oktobru 2012. do sada.
"Energetska kriza iz 1973. godine naučila nas je mnogo stvari, ali po mom mišljenju najkritičnije je da je američka energetska snaga ogroman izvor sigurnosti, prosperiteta i slobode širom svijeta", rekao je Mike Sommers, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za naftu, najveće lobističke grupe američke naftne industrije.
U govoru u srijedu povodom 50. godišnjice embarga na naftu iz 1973. Sommers je rekao da je trenutna proizvodnja u SAD u oštroj suprotnosti sa "oslabljenom pozicijom Amerike tokom arapskog naftnog embarga". On je pozvao američke kreatore politike da obrate pažnju na ono što je nazvao lekcijama iz 1973.
"Ne možemo protraćiti našu stratešku prednost i povući se sa (pozicije) energetskog lidera", rekao je Sommers, koji je više puta kritikovao politiku predsjednika Joea Bidena, koja ograničava novo zakupljivane zemlje za eksploataciju nafte, kao dio Bidenovih napora da uspori globalne klimatske promjene.
"Sa nestabilnim svijetom, ratom u Evropi, ratom na Bliskom istoku i potražnjom za energijom koja nadmašuje ponudu, energetska bezbjednost je na kocki", rekao je Sommers u govoru na Hudson institutu, istraživačkom centru u Washingtonu.
"Američka nafta i gas su sada potrebniji nego ikad", rekao je Sommers. "Primimo k srcu lekcije koje smo naučili iz 1973. i izbjegnemo to da sijemo sjeme sljedeće energetske krize".
Za sada, kriza nije ponavljanje iz 1973. Arapske zemlje ne napadaju Izrael zajedno, a zemlje OPEK+ nisu napravile potez ka ograničenju snabdijevanja ili povećanju cijena više od nekoliko dodatnih dolara.
Postoji nekoliko nepredvidivih faktora na tržištu energije. Jedna je snabdijevanje iranskom naftom. U želji da izbjegnu skok cijena benzina i inflacije, SAD su tiho tolerisale dio izvoza iranske nafte na destinacije kao što je Kina, umjesto da ulože sve u sankcije usmjerene na iranski nuklearni program.
Ako Iran, koji je upozorio Izrael da ne preduzima kopnenu ofanzivu, eskalira sukob u Gazi – uključujući mogući napad ekstremista Hezbolaha u Libanu uz podršku Irana – to bi moglo da promijeni stav SAD.
"Ako bi i SAD ponovo strože sprovele sankcije protiv Irana, tržište nafte bi se primjetno pooštrilo", kažu analitičari robe iz Komercbanke.
Poslanici obje stranke pozvali su Bidena da blokira prodaju iranske nafte, u nastojanju da se isuši jedan od ključnih izvora finansiranja režima u Teheranu.
Još jedna nepoznanica je kako bi Saudijska Arabija reagovala ako bi se iranska nafta ograničila. Analitičari za naftu kažu da, iako bi Saudijci mogli da pozdrave nedavna poskupljenja nafte, ne žele veliki skok ijcena koji bi podstakao inflaciju, veće kamatne stope centralne banke i moguću recesiju u zemljama potrošačima nafte koja bi na kraju ograničila ili čak ubila potražnju za naftu.
Treća nepoznanica je da li će više nafte stići na tržište iz Venecuele. SAD su se u srijedu složile da privremeno suspenduju neke sankcije za sektor nafte, gasa i zlata u zemlji pošto su Vlada Venecuele i frakcija njene opozicije formalno pristale da rade zajedno na izbornim reformama.
Proizvodnja u Venecueli mogla bi da se poveća u 2024. U narednih šest mjeseci, međutim, proizvodnja bi mogla da poraste za oko 200.000 barela dnevno, što je relativno kap u moru, kaže Sofia Guidi Di Sante, viša analitičarka tržišta nafte u kompaniji Rystad Energy.
Senator iz Wyominga John Barrasso, najviši republikanac u Odboru Senata za energetiku i prirodne resurse, osudio je akciju SAD kao "trik" koji umiruje brutalni režim u Venecueli.
"Energetska politika Joea Bidena stavlja Ameriku na posljednje mjesto", rekao je Barrasso, navodeći odluke demokratskog predsjednika da ugasi kontroverzni naftovod Keystone XL i proda značajne dijelove nacionalnih strateških rezervi nafte, dovodeći ih na najniži nivo od 1980-ih. Odjeljenje za energetiku saopštilo je u četvrtak da će tražiti ponude za početak dopunjavanja rezervi nafte u decembru, sa mesečnim zahtjevima do maja 2024.
"On je ublažio sankcije Iranu, koji finansira terorizam širom Bliskog istoka. Sada kada je Izrael na udaru, Biden očajnički traži bilo šta da prikrije posljedice svoje nepromišljene politike", rekao je Barrasso. "Amerika nikada ne bi trebalo da moli za naftu od socijalističkih diktatora ili terorista."
Sekretarijat za finansije saopštava da je ciljano na skoro 1.000 pojedinaca i entiteta povezanih sa terorizmom i finansiranjem terorizma od strane iranskog režima i njegovih zastupnika, uključujući Hamas, Hezbolah i druge grupe u regionu.
"Nastavićemo da preduzimamo odgovarajuće mere kako bismo se suprotstavili destabilizujućim aktivnostima Irana u regionu i širom svijeta", navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.
