Linkovi

Aktuelno

Kosovo zabranilo igre na sreću

U "igre na sreću" inače spadaju kazina, sportske kladionice, igre na automatima i bingo tombola u zatvorenim lokalima.

Kosovo zatvara sve kockarnice i kazina. Tako je odlučila Skupština Kosova usvajanjem Zakona o zabrani igara na sreću ubrzanom procedurom, na vanrednoj sjednici. Ovome su doprinijela dva nedavna ubistva u kosovskim kazinima.

Predsjednik Skupštine Kadri Veselji je prije glasanja kazao da se ovim zakonom trebaju zatvoriti i igre na sreću i Lutrija Kosova, što su tražili i pojedini poslanici, a kako bi kasnije Vlada izradila sasvim novi zakon o Lutriji Kosova.

Iako je na samom početku rasprave o ukidanju igara na sreću djelovalo da sve parlamentarne grupe podržavaju nacrt zakona o tome, kojeg je izradila Vlada Kosova, Nait Hasani iz vladajuće Demokratske partije Kosova izrazio je zabrinutost za to što se zakonom ukidaju sve igre na sreću a ne i Lutrija Kosova čime se, kako je on rekao, stvara monopol.

U vezi sa tim pojedini ostali poslanici kritikovali su Skupštinu zašto se vrši pokušaj da se ovaj zakon usvoji ubrzanom procedurom, ukazujući na to da se u tom smislu mnogu desiti mnogi propusti.

Oni su takođe izrazili zabrinutost da bi funkcionisanjem samo Lutrije Kosova sve ostale igre na sreću mogle podugovorno raditi za Lutriju Kosova čime se ne rješava problem obustavljanja rada Igara na sreću.

Dva ubistva koja su se nedavno dogodila u kosovskim kazinima natjerala su kosovske institucije da reaguju i pokrenu inicijativu o zatvaranju svih kazina i kockarnica na Kosovu.

Rasprava o nacrtu Zakona o zabrani igara na sreću na vanrednoj sjednici u Skupštini Kosova sazvana je na zahtjev premijera Ramuša Haradinaja.

Kako je Haradinaj prilikom predstavljanja zakona rekao, cilj je jačanje javne sigurnosti. Iz Vlade su prethodno rekli da bi ovaj zakon trebalo da utiče na smanjenje kriminala i jačanje javne sigurnosti, a zamijeniće raniji Zakon o igrama na sreću.

U "igre na sreću" inače spadaju kazina, sportske kladionice, igre na automatima i bingo tombola u zatvorenim lokalima, osim Lutrije Kosova koja će i dalje raditi.

Vlada je izradila novi nacrt zakona pošto je Skupština 22. marta na zahtjev opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) usvojila rezoluciju o privremenom zatvaranju kazina i kockarnica do izmjene zakona, koji bi onda spriječio njihov rad u periodu od 10 godina. Vremenski period u zakonu međutim nije naveden.

U memorandumu objašnjenja Vlade Kosova, navodi se da su igre na sreću "više nego što su doprinijele rješavanju ekonomskih i socijalnih problema građana, izazvale probleme u njihovim porodicama i društvu u cjelini", što je doprinijelo i do "uzastopnih incidenata sa fatalnim epilogom".

Na Kosovu trenutno posluje 280 kladionica, dok se aparati nalaze na 130 lokacija.

Iz Udruženja igara na sreću, međutim, kažu da se pod jakim pritiskom politike i određenih interesnih grupa, ova industrija predstavlja kao da je "nešto najgore što se desilo zemlji", te da se umjesto stvaranja veće sigurnosti, radi na omaložavanju ove aktivnosti što je za njih neprihvatljivo.

Oni tvrde da će oko 50 miliona evra biti van opticaja na Kosovu, da će budžet Kosova biti manji za 20 miliona evra, da će oko 4.000 porodica biti bez mjesečne plate od 400 evra, te da će to doprinijeti i većoj nezaposlenosti.

Predsjednik udruženja Istref Veljiu u pismenoj izjavi za RSE naveo je da odluke kosovskih institucija imaju populistički cilj, ali i da su u suprotnosti sa ustavnim i zakonskim poretkom Kosova i da krše osnovna ljudska prava.

"Mi pretendujemo na to da smo liberalna i demokratska država sa evropskim ambicijama, ali odlukama i takvim predrasudama na putu smo da ličimo na arapske, komunističke države. Samo se u takvim državama mogu desiti ovakve odluke preko noći", kaže Veljiu.

On dodaje da tako nešto ne šalje ni dobru poruku stranim investitorima, budući da je već obaviješten da će jedna njemačka firma koja posluje na Kosovu uskoro doći sa svojim advokatima i da će tužiti državu.

"Igre na sreću su najčešće kontrolisani poslovi, mjesta gde se najmanje dešava kriminal. Dva tragična slučaja su jedina koja su se desila u posljednjih deset godina. Kriminal će se povećati u slučaju zabrane igara na sreću, jer onda ova djelatnost neće biti pod kontrolom", mišljenja je Veljiu.

Građani Kosova sa kojima je RSE razgovarao podržavaju zatvaranje kazina.

Emin Haljilji, režiser, kaže da je rad velikog broja kazina u jednom siromašnom društvu kao što je Kosovo "sramota civilizacije našeg naroda", te da tamo mladi puno zalaze zbog nedostatka perspektive.

"Radi se o duševnoj praznini, intelektualnom i opštem siromaštvu. Tu smo gdje smo jer ne postoji ideja kako da idemo napred. Veliki broj mladih već napušta Kosovo. Kazino nije alternativa za rad. Kosovo ima mnogo zemlje koja može da se obrađuje. Neka se posvete tome mladi. Nažalost, niko ne razmišlja o mladima ispod 30 godina starosti", kaže Haljilji.

Muhamet Hiseni iz Podujeva kaže da podržava odluku institucija da se igre na sreću zabrane. "Ne treba ni jedan da postoji. Sva omladina nam ode, tu se pokvari, ubijaju se, kuću prokockaju", kaže on.

I mladi Astrit vjeruje da se kazina trebaju zatvoriti. "Dešavaju se mnogi incidenti, i bolje je da se zatvore kako bi se takvi incidenti u budućnosti spriječili", kaže on.

Policija Kosova je inače krajem prošle godine, predvođena tužilaštvom, pokrenula istragu o igrama na sreću, a u vezi krivičnih djela organizacije piramidalne šeme ilegalnog kockanja, utaje poreza i krijumčarenje robe.

Nakon višemjesečne istrage, policija je prošle nedjelje u saradnji sa Carinom i poreskom upravom sprovela akciju širom Kosova tokom koje je izvršen pretres na 235 lokacija u 33 grada. Odlukom poreske uprave zatvoreno je 222 takvih lokala, konfiskovano je 202 različitih aparata igara na sreću, i oko 33 hiljade evra.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG