Republikanci u Predstavničkom domu proveli su mjesece istražujući postupke sekretara jer su imali za cilj da imigraciju i sigurnost granica učine ključnim izbornim pitanjem.
Evo kako je Dom stigao do glasanja za opoziv i šta bi se dalje moglo dogoditi:
ZAR NISU GLASALI PROŠLE SEDMICE?
Da. Republikanci u Predstavničkom domu pokušali su opozvati sekretara 6. februara, ali nisu uspjeli. Pošto su se demokrate ujedinile protiv napora, republikancima je bio potreban svaki glas koji su mogli da prikupe od svoje mršave većine. Ali u burnoj, dramatičnoj večeri republikanci nisu uspjeli, a tri republikanca su glasala protiv te mjere. Četvrti je preokrenuo svoj glas sa da na ne u taktičkom potezu koji je omogućio da se pitanje opoziva ponovo razmotri, tako da je konačni skor bio 214-216.
Ali republikanci su obećali da će ponovo vratiti glasanje o opozivu.
ŠTA SE DEŠAVA NA GRANICI?
Migranti već dugo prelaze južnu granicu SAD tražeći novi život u Sjedinjenim Državama, ali ne kao što se sada događa. Hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice iz Meksika dostigla su rekordni maksimum u decembru. U fiskalnoj 2022. godini, Granična patrola je naišla na 2,2 miliona ljudi koji su ilegalno prešli granicu. Morate se vratiti decenijama unazad da biste vidjeli uporedive brojke.
Međutim, statistika nije uvijek savršena mjera i može se promijeniti. Brojke iz 1990-ih i 2000-ih smatraju se ogromnim nedostatkom jer su migranti pokušavali izbjeći vlasti pri ulasku u SAD, a nakon dramatičnih maksimuma u decembru, broj se prepolovio u januaru.
Prije nekoliko decenija, tipičan migrant koji je pokušavao da dođe u SAD bio je čovjek iz Meksika koji je tražio posao, a pokušao je da izbjegne agente granične patrole. Ta dinamika se drastično promijenila. Migranti sada još uvijek dolaze iz Centralne i Južne Amerike, ali dolaze i iz mnogo daljih - Kine , Afganistana i Mauritanije, da spomenemo samo neke zemlje. I često traže agente granične patrole u pokušaju da traže zaštitu u Americi.
Brojke su ponekad nadmašile sposobnost graničnih službenika da postupaju, što je dovelo do privremenog zatvaranja graničnih prijelaza kako bi službenici mogli procesuirati migrante.
Oni su takođe imali posljedice daleko od granice. Migranti koji odlaze u gradove poput Čikaga, Njujorka, Bostona i Denvera opterećuju gradske službe, što je dovelo do toga da demokratski zvaničnici guraju administraciju da preduzme akciju.
ŠTA KAŽU REPUBLIKANCI?
Republikanci su za sve ovo svalili na sekretara za unutrašnju bezbjednost i rekli da zbog toga mora da ode. Kažu da se Bidenova administracija ili riješila politika koje su bile na snazi pod Trumpovom administracijom koje su odvraćale migrante ili provodila vlastitu politiku koja je privukla migrante.
Komitet za domovinsku sigurnost Predstavničkog doma održavao je saslušanja otprilike prošle godine na kojima su republikanci u više navrata kritikovali Mayorkasa. Među svjedocima su bili šerif iz Arizone, porodice koje su izgubile svoje najmilije zbog krize s fentanilom, stručnjaci za ustavno pravo i bivši zvaničnici domovinske sigurnosti koji su služili pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Republikanci američkog Predstavničkog doma kažu da tajnik krši zakone o imigraciji ne zadržavajući dovoljno migranata i implementirajući humanitarni program uvjetnog otpusta za koji kažu da zaobilazi Kongres kako bi omogućio ulazak u zemlju ljudima koji se inače ne bi kvalificirali za ulazak. I navode da je lagao Kongres kada je rekao stvari kao što je granica sigurna. Sve ovo zajedno, tvrde oni, stvorilo je dugotrajnu krizu koja ima reperkusije širom zemlje, očito je krivica sekretara i opravdava opoziv.
Međutim, trojica republikanaca u Predstavničkom domu koji su glasali protiv opoziva tvrdili su da optužbe ne zadovoljavaju tu granicu.
ŠTA KAŽU GRADONAČELNICI, PRISTAŠE I DRUGI?
Demokrate i mnogi pravni stručnjaci rekli su da je ovo u suštini spor o politici i da republikanci jednostavno ne vole imigracionu politiku koju je Bidenova administracija, preko Mayorkas, provodila. To je pitanje o kojem birači odlučuju, a ne pitanje koje zadovoljava nivo “teških zločina i prekršaja” potrebnih za opoziv zvaničnika kabineta, tvrde oni.
“To što jedna kongresna stranka ne odobrava, čak i snažno ne odobrava politiku predsjednika Bajdena o imigraciji ili drugim pitanjima iz nadležnosti sekretara ne čini sekretara opozivom”, svjedoči profesor prava sa Univerziteta Missouri Frank O. Bowman tokom saslušanja u komitetu u januaru.
Mayorkas i njegove pristalice često su govorili da radnje administracije ne privlače migrante na južnu granicu, već da je to dio svjetskog fenomena migranata, vođenih političkim, ekonomskim i klimatskim previranjima, koji su spremniji da krenuti na po život opasna putovanja u potrazi za boljim životom.
Oni tvrde da je administracija pokušala da se izbori sa haosom na granici. Otprilike prošle godine, Mayorkas je bio javno lice politike koja nastoji stvoriti puteve za migrante da dođu u SAD, kao što je aplikacija koja im omogućava da zakažu vrijeme za dolazak na granicu i traženje ulaska. I, tvrde, ta politika ima nove napore da ograniči ko može dobiti azil i da naredi agresivne deportacije.
Ali Bidenova administracija i pristalice tvrde da tajnik ima posla sa nedovoljno finansiranim i zastarjelim imigracijskim sistemom koji samo Kongres ima moć da istinski popravi. Do sada, tvrde, nije.
ŠTA SE DALJE DOGAĐA?
Mayorkas i dalje zadržava svoj posao. Senat je taj koji odlučuje o tome da li je optuženi službenik osuđen i na taj način svrgnut sa svoje pozicije.
Ali osuda je mnogo viša granica od opoziva, a demokrate kontroliraju Senat 51-49. Dvije trećine Senata mora glasati za osudu, za razliku od proste većine potrebne za opoziv u Domu. To znači da bi svi republikanci, kao i znatan broj demokrata, morali glasati za osudu Mayorkasa - što je vrlo malo vjerojatan scenario s obzirom da su neki republikanci hladni prema ideji opoziva.
Mayorkas je rekao da je spreman da se brani u Senatu ako dođe do suđenja. A u međuvremenu, kaže da je fokusiran na svoj posao.
