Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Ukinuti usmeni brifinzi za članove Kongresa o prijetnjama za izbore

Američki kontraobavještajni zvaničnici više neće usmeno informisati članove Kongresa o prijetnjama koje se odnose na predsjedničke izbore u novembru, uz obrazloženje da su takvi usmeni brifinzi doveli do curenja "povjerljivih podataka" i politizovanja informacija.

Zvaničnici kancelarije Direktora nacionalnih obaveštajnih službi (ODNI) usmeno su obavijestili o toj promjeni članove Kongresa i kongresne odbore u subotu, navodeći da će i dalje dobijati obavještajne podatke o prijetnjama po izbore 3. novembra, samo u drugačijoj formi.

​"Želimo da ispunimo sve svoje dužnosti i da Kongres bude u potpunosti i na vrijeme obaviješten", izjavio je jedan anonimni zvaničnik ODNI za Glas Amerike. On je rekao da će se članovi Kongresa informisati pisanim putem, i da kancelariju brine "neovlašćeno otkrivanje osjetljivih podataka koje se dogodilo poslije nedavnih brifinga."

Direktor Nacionalnih obavještajnih službi John Ratcliffe takođe je u subotu uputio pisam zakonodavcima sa dodatnim objašnjenjem ove promjene.

John Ratcliffe, koji je bio republikanski kongresmen iz Texasa, svjedoči pred senatskim odborom za obavještajna pitanja na pretresu povodom njegove nominacije, 5. maja 2020.
John Ratcliffe, koji je bio republikanski kongresmen iz Texasa, svjedoči pred senatskim odborom za obavještajna pitanja na pretresu povodom njegove nominacije, 5. maja 2020.

"Vjerujem da će taj pristup u najvećoj mogućoj mjeri obezbjediti da informacije koje ODNI pruža Kongresu o bezbjednosti izbora, štetnom stranom uticaju i miješanju u izbore ne budu pogrešno protumačene ili politizovane", napisao je Ratcliffe, prema kopiji pisma u koje je uvid imao Glas Amerike.

"Takođe ćemo tako bolje zaštititi svoje izvore i metode i najosjetljivije obavještajne podatke od dodatnog nedozvoljenog otkrivanja ili zloupotreba", napisao je on.

U pismu nisu navedeni konkretni primjeri štetnog curenja informacija, ili politizovanih obavještajnih podataka poslije ranijih brifinga.

Promjena je uvedena nešto više od dva mjeseca prije nego što američki birači izađu na izbore ili pošalju svoje glasove poštom, i odmah je izazvala gnjev najviših demokrata u Kongresu.

U zajedničkom saopštenju, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i predsjednik Odbora za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Adam Schiff koji su optužili kancelariju direktora Nacionalnih obavještajnih službi da su iznevjerili svoju dužnost prema članovima Kongresa i široj javnosti.

Predsjedavajuća Nancy Pelosi i predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Adam Schiff (arhivska fotografija)
Predsjedavajuća Nancy Pelosi i predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Adam Schiff (arhivska fotografija)

"Ovo je sramno i - budući da se događa samo nekoliko nedjelja pred izbore - pokazuje da Trumpova administracija učestvuje u politizovanom pokušaju da uskrati Kongresu i američkoj javnosti informacije koje se odnose na izbore, tačno u trenutku kada je potrebna veća transparentnost i odgovornost", naveli su Pelosi i Schiff.

Najviši demokrata u Senatu Chuck Schumer takođe je okrivio za promjenu predsjednika Trumpa i njegovu administraciju i optužio da pokušavaju da zataškaju Trumpove pokušaje da profitira na stranom miješanju.

"Naši obavještajci kažu da postoji aktivni i trenutni napad na naš demokratski proces iz Rusije", saopštio je Schumer. "Predsjednik Trump samo koristi Johna Ratcliffea da sakriju ružnu istinu od američkog naroda - da predsjednik ponovo dobija pomoć Kremlja."

Napetost između demokrata u Kongresu i ODNI, koji nadzire sve obavještajne brifinge, vlada već mesecima. Krajem jula, demokrate su kritikovale Williama Evaninu, direktora Nacionalnog centra za kontraobavještajne podatke i bezbjednost (NSCS) navodeći da njegova procjena prijetnje američkoj izbornoj infrastrukturi nije bila dovoljno jaka.

Evanina je javno govorio o pokušajima Rusije, Kine i Irana da kompromituju američke izbore, a demokrate ocijenile da se u njegovom saopštenju pravi lažna ravnoteža između aktivnosti stranih neprijatelja. "Rusi još jednom pokušavaju da utiču na izbore i podjele Amerikance i ti pokušaji moraju da se spriječe i raskrinkaju."

Ranije ovog mjeseca, Pelosi i Schiff su ponovo kritikovali ODNI i Evaninu, navodeći da je u novoj procjeni prijetnje koja potiče od Rusije, Kine i Irana potcijenjena prijetnja iz Moskve.

Predsjednik Trump je, pak, pozdravio okončanje usmenih brifinga za zakonodavce. "Imate ljude u odboru koji odaju informacije", rekao je novinarima u subotu tokom posjete Texasu.

Trump je više puta odbacio svaku ideju da Rusija pokušava da mu pomogne da osvoji drugi mandat navodeći da "niko nije bio čvršći prema Rusiji od njega." Predsjednik je takođe više puta odbacio zaključke izvještaja američke obavještajne zajednice iz 2017. u kojem je utvrđeno da je Rusija pokušavala da mu pomogne da pobijedi na predsjedničkim izborima 2016. Trump je cijelu istragu nazvao "političkim lovom na vještice."

Nasuprot kritikama demokrata u Kongresu, predsjednikove pristalice pohvalile su odluku da se ukinu brifinzi uživo. Među njima je bivši vršilac dužnosti direktora Nacionalnih obavještajnih službi Richard Grenell​.

"Karijerni obavještajni zvaničnici su mi rekli da ne žele da brifuju Kongres, zato što curenje informacija i manipulisanje njihovim riječima nanose štetu njihovoj karijeri", napisao je na Twitteru i dodao "ovo je veoma dobra reforma."

Međutim, neki bivši obavještajni zvaničnici izražavaju zabrinutost na društvenim mrežama o ukidanju usmenih brifinga. Oni kažu da pisani obavještajni izvještaji mogu da budu korisni ali da brifing uživo pruža priliku zakonodavcima da postavljaju pitanja i dodatno razjasne neke činjenice - što više neće biti moguće.

Postoje i dodatna pitanja. Na primjer, nije jasno kako će odluka uticati na brifinge kandidatima za Kongres i da li će biti nekih promjena u načinu na koji ODNI drži obavještajne brifinge za izborne štabove predsjednika Trumpa i demokrate Joe Bidena.

Zvaničnici kancelarije Direktora nacionalnih obavještajnih službi nisu odgovorili na pitanja koja im je o tome nekoliko puta postavio Glas Amerike.

See all News Updates of the Day

Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin

Predsjednik SAD Joe Biden tokom sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, u Ženevi, 16. juni 2021.

Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.

Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.

Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.

Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.

Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.
Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.

Cyber konsultacije

Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.

Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.

Šesnaest izuzetaka

Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.

"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.

Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.

Nema razmjene cyber kriminala

Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.

Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.

Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.

John Demers
John Demers

John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.

"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.

Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.

"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".

Američka cyber ofanziva

Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".

Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.

"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".

U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.

SAD: Biden i Erdogan sporazumjeli se oko Afganistana, probem S-400 ostaje nerješen

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tokom susreta sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom, na marginama NATO samita u Briselu, Belgija, 4. juna 2021. (Murat Cetinmuhurdar/Presidential Press Office/Handout via Reuters)

Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan složili su se na sastanku ove nedjelje da će Turska preuzeti vodeću ulogu u obezbjeđivanju aerodroma u Kabulu, dok Sjedinjene Države povlače trupe iz Afganistana, izjavio je u četvrtak američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Dvojica lidera, međutim, nisu mogla da riješe dugo postojeću temu po pitanju turske kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, rekao je Sullivan, što je ogorčen spor koji je zaoštrio veze između dvije saveznice u NATO. Dodao je da će se dijalog po tom pitanju nastaviti.

Sullivan je rekao novinarima da su Biden i Erdogan na sastanku u ponedjeljak na samitu NATO razgovarali o pitanju Afganistana. Erdogan je tražio određene oblike američke podrške za obezbjeđivanje aerodroma, a Biden se obavezao da će pružiti tu podršku, rekao je Sullivan.

"Utvrđeno je jasno opredjeljenje lidera da će Turska igrati vodeću ulogu u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, a mi sada radimo na tome kako da to izvršimo", rekao je Sullivan dajući prve detalje sastanka sa američke strane, dok tursko predsjedavanje nije dalo detalje.

Turska i Sjedinjene Države sukobljavale su se oko niza pitanja, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog naoružanja i razlike u politikama u Siriji i istočnom Mediteranu, a očekivanja za napredak na prvom susretu između Erdogana i Bidena licem u lice bila su mala.

Lideri su zvučali optimistično nakon sastanka, iako nisu objavili kakav su konkretan napredak postigli. Jedno od potencijalnih područja saradnje bio je Afganistan, gdje je Ankara ponudila da čuva i upravlja aerodromom u Kabulu nakon povlačenja američkih i NATO snaga tokom narednih nedjelja.

Bezbjednost aerodroma presudna je za djelovanje diplomatskih misija van Afganistana dok se zapadne snage povlače.

Prošle nedjelje portparol talibana rekao je da bi Turska trebalo da povuče svoje trupe iz Afganistana prema sporazumu do 2020. godine o povlačenju američkih snaga, ali Sullivan je rekao da komentari talibana ne odvraćaju od "detaljnog i efikasnog" bezbjednosnog plana koji SAD sklapaju.

"Očigledno ozbiljno shvatamo zabrinutost da će talibani ili drugi elementi u Afganistanu napasti zapadno ili međunarodno prisustvo... Ne vjerujemo da će nas ono što talibani javno govore odvratiti od napora koji su trenutno u toku na uspostavljanju bezbjednosnog prisustva", rekao je.

Kao predsjednik, Biden je prema Erdoganu prihvatio hladniji ton od prethodnika Donalda Trumpa. Biden je brzo priznao masakr nad Jermenima 1915. godine kao genocid - što je stav koji ljuti Tursku - i pojačao kritiku turskog dosijea o ljudskim pravima.

Ali nije bilo jasno da li je Bijden pokrenuo pitanje ljudskih prava sa Erdoganom tokom njihovog sastanka.

Sullivan je pružio malo detalja o tome kako će biti riješen, ako uopšte bude rešen, ćorsokak oko S-400, koji je podstakao Washington da ukloni Ankaru iz programa lovca F-35 i uvede sankcije.

"Razgovarali su o tome. Nije bilo rješenja problema. Postojala je obaveza da se nastavi dijalog o S-400, a dva tima će to pratiti nakon izlaska sa sastanka", rekao je on.

Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.

Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.

Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.

"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.

"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.

"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.

Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.

Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.

Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.

"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."

Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.

Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".

Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.

Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.

Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.

Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.

"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.

"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.

Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.

"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.

Vrhovni sud treći put odbacio pokušaj ukidanja Obamacarea

Zgrada Vrhovnog suda (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Američki Vrhovni sud odbacio je pokušaj republikanaca, koji je podržala administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, da se ukine zakon o zdravstvenoj zaštiti poznat kao Obamacare.

Većina sudija, 7 naprema 2, presudila je da Texas i druge države nisu imali zakonsku osnovu da podnesu tužbu. Sudije nisu odlučivale o širim pravnim pitanjima, pokrenutim tokom procesa, o tome da li je jedna od ključnih odredbi Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti neustavna i ako je to slučaj, da li bi trebalo ukinuti ostatak zakona.

Prema toj odredbi, Amerikanci su obavezni da kupe zdravstveno osiguranje ili da u suprotnom plate finansijsku kaznu. Ovo je treći put da je Vrhovni sud očuvao Obamacare od kako je zakon stupio na snagu 2010. godine.

Predsjednik Joe Biden saopštio je da je odluka Vrhovnog suda "velika pobjeda za američki narod".

"Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti ostaje na snazi i nastaviće da obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu milionima Amerikanaca. Danas je dobar dan", saopštila je Sabrina Singh, portparolka potpredsjednice SAD Kamale Harris.

Administracija predsjednika Bidena u februaru je zatražila od Vrhovnog suda da potvrdi Obamacare, čime je promijenila stav koji je federalna vlada zauzela pod Trumpom.

Ukidanje Obamacarea su u tužbi zatražili Texas i 17 saveznih država u kojima republikanci imaju većinu, a podržala ih je i Trumpova administracija. Koalicija 20 američkih država, među kojima su California i New York kojima upravljaju demokrate, i Predstavnički dom američkog Kongresa intervenisali su u ovom slučaju da bi sačuvali Obamacare nakon što je Trump odbio da ga brani.

Sa presudom se nisu saglasile konzervativne sudije Samuel Alito i Neil Gorsuch.

Republikanci su se snažno protivili Obamacareu kada je predložen, ali nisu uspjeli da ga ukinu kada su kontrolisali oba doma Kongresa. Također su nesupješno pokušavali da isto urade da pred sudovima.

U Vrhovnom sudu većinu imaju konzervativne sudije, 6 naprema 3, Amy Coney Barrett što je u oktobru prošle godine Senat potvrdio Trumpovu kandidatkinju Amy Coney Barrett​.

Međutim, republikanci koji osporavaju zakon, usvojen za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame, i dalje su razočarani odlukom suda. Vrhovni sud je takođe 2012. i 2015. godine odbacio republikanske tužbe protiv Obamacarea.

Biden je obećao da će poboljšati pristup zdravstvenoj zaštiti i ojačati postojeći zakon. Takođe je uz ostale demokrate kritikovao republikanske napore da se zakon ukine u trenutku kada se Sjedinjene Države bore sa pandemijom koronavirusa.

Da je Obamacare ukinut, i do 20 miliona Amerikanca izgubilo bi zdravstveno osiguranje, a osiguravajuće kompanije bi ponovo mogle da odbiju da osiguraju građane sa hroničnim zdravstvenim problemima.

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG