Linkovi

Konferencija BBC-a: Balkan bio stjecište lažnih vijesti i prije interneta


Konferencija "Lažne vijesti i situacija u regionu", u organizaciji redakcije BBC-a na srpskom jeziku, u Beogradu, 26. februara 2020. (Foto: Veljko Popović, VOA)

Političari su ti koji najviše kreiraju lažne vijesti, direktno ili preko medija koje kontrolišu, kako bi izbjegli posrednike, odnosno novinare koji provjeravaju istinitost plasiranih informacija. Glavni razlog za to je želja da se održi popularnost u biračkom tijelu, a odgovor profesionalnih i objektivnih medija na opasnost lažnih vijesti mora biti istina, rečeno je između ostalog na konferenciji "Lažne vijesti i situacija u regionu", koju je u Beogradu organizovala redakcija BBC-a na srpskom jeziku.

"Balkan je zapravo začetnik lažnih vesti, jer i pre vremena interneta ovde su informacije uvek bile neproveravane u cilju propagande ili nečijih interesa, bilo političkih, bilo poslovnih. Naravno, sa pojavom interneta to se sve iskomplikovalo", rekla je za Glas Amerike Aleksandra Nikšić, glavna urednica BBC-a na srpskom jeziku.

Aleksandra Nikšić: Balkan bio stecište lažnih vesti i pre interneta
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:43 0:00

Ona smatra da je problem i to što profesionalni novinari ne provjeravaju dovoljno ono što bi trebalo da provjere, a kao posljednji sporni slučaj pomenula je nedavno širenje lažne vijesti da je u Haškom tribunalu preminuo bivši vojni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić. "To zaista nije moglo tek tako da se čuje i svi treba da smo svesni da je to trebalo malo bolje proveriti, a ne gurati odmah na društvene mreže".

Odgovarajući na pitanje koliko mediji koji se drže standarda profesije i ne objavljuju lažne vijesti zapravo imaju šanse da pariraju medijima koji ne prežu od objavljivanja laži, Nikšić kaže da svi mediji koji se bave novinarstvom zasnovanom na činjenicama gube bitku u brojnosti publike, i brzini prenošenja vijesti, ali da ne smiju da gube bitku u tačnosti.

"Nažalost, stvari poput koronavirusa moraju da se dogode da bi se publika opredelila za tačan i istinit vid informacija", kaže ona podsjećajući da je to glavna tema na portalu koji uređuje.

Fran Ansvort, direktorka BBC News rekla je u izjavi za Glas Amerike da je bavljenje lažnim vijestima veoma važno za medijske kuće koje su opredijeljene da ljudima obezbjeđuju istinite informacije i da to postaje sve teže u eri društvenih mreža, zato što "postoji toliko mnogo dezinformacija, toliko glasina, toliko laži".

"Zbog toga, posao medija koji obavljaju posao javnog servisa, kao i onih koji su jednostavno opredijeljeni prenošenju istine, ne može biti da jure za svim tim, jer to ne može biti urađeno, nego da jednostavno predstavljaju servis za koji ljudi znaju da mogu da mu vjeruju, ali i da se dospije do ljudi u modernom medijskom okruženju", rekla je ona.

Ansvort je rekla da nažalost nailazimo na potvrdu teze da postoje ljudi koji zapravo ne žele istinu, već samo potvrdu svojih prethodnih uvjerenja, ali je naglasila da ne vjeruje da je to većina publike širom svijeta.

"Većina ljudi želi činjenice. Vidimo to sad, kada živimo u vremenu koronavirusa, koji može postati pandemija, što pokazuje koliko su važne činjenice i servisi koji su opredijeljeni objavljivanju provjerenih informacija. Mislim da je publika takođe toga svjesna", rekla je ona za Glas Amerike.

Političari glavni proizvođači lažnih vijesti

Predstavnici redakcija koje se bave provjeravanjem istinitosti vijesti, odnosno lovom na lažne informacije, rekli su tokom panela da je najveći izazov za njih kako doprijeti do građana koji su glavna ciljna grupa vladajuće stranke i predsjednika države Aleksandra Vučića.

Kao primjer, navedena je nedavna lažna vijest, koju je u Srbiji prva prenijela državna agenicja Tanjug, da je britanski ugledni list "Financial Times" objavio tekst o ekonomskim postignućima Srbije, izostavljajući podatak da je riječ o plaćenom oglasu ministra finansija u Vladi Srbije Siniše Malog, što je u originalnom tekstu bilo vidno naznačeno.

Konferencija "Lažne vesti i situacija u regionu", u organizaciji redakcije BBC-a na srpskom jeziku, u Beogradu, 26. februara 2020. (Foto: Veljko Popović, VoA)
Konferencija "Lažne vesti i situacija u regionu", u organizaciji redakcije BBC-a na srpskom jeziku, u Beogradu, 26. februara 2020. (Foto: Veljko Popović, VoA)

Urednica portala Raskrinkavanje Vesna Radojević, rekla je da "živimo u paradoksu" jer digitalni mediji moraju da izađu u "offline" svijet i nastupe na televizijama, ako žele da dođu do građana koji gledaju televizije sa nacionalnom frekvencijom, "što se naravno neće desiti", dok je Milena Popović, glavna urednica Istinomera, ocijenila da profesionalni norinari moraju da nađu način kako da dođu i do ljudi koji su čitaoci provladinih tabloida, "ako treba i na vrata da im kucamo i da im čitamo, jer to su naši građani”, poručila je Popović.

U Srbiji, prema njenoj ocjeni, funkcioniše čitava industrija stvaranja pralelne realnosti, koju čine politički akteri na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Politički akteri prvi iznose netačne informacije, mediji to slijepo proprate i na kraju, "što je najopasnije", institucije učestvuju u fabrikovanju realnosti, rekla je ona.

Vildana Salimbegović, glavna urednica Oslobođenja iz Sarajeva, rekla je da njena readkcija uvijek daje prednosti pouzdanosti informacija i pisanju istine, nasuprot brzini i jurnjavi za "brojem klikova" na portalu lista.

Ona je, govoreći o izbornim kampanjama, rekla da sa kampanjom u BiH počinje i "bildovanje" nacionalnih strasti, lažnih vijesti, čime se gradi "piramida vijesti od kojih nema odbrane". U BIH su, prema njenim riječima, političari davno shvatili da su ekonomski pritisci savršeni. Oni finansiraju svoje medije, prave ih, kupuju, dodala je ona.

Izvršna direktorka podgoričkih Vijesti Marijana Bojanić ocijenila je da javni servis u Crnoj Gori ne obavlja funkciju javnog servisa, pa su TV Vijesti te koje neformalno obavljaju taj posao.

Javni servis nije javni servis jer se od novca poreskih obveznika ne prave emisije koje su nužne i neophodne, rekla je ona i navela da su Vijesti jedan od rijetkih portala koji je najčitaniji u zemlji, iako nema ništa od vijesti sa estrade, ili iz rijaliti programa, što donosi klikove.

Glavni urednik prištinske Kohe Agron Bajrami istakao je da lažne vijesti kreiraju uglavnom političari, direktno ili indirektno putem svojih medija.

Upitan o situaciji u kojoj političari kreiraju lažne vijesti, kao u slučaju objave predsjednika Hašima Tačija da je Jamajka priznala Kosovo, Bajrami je rekao da oni ne vjeruju predsjedniku Kosova, ali da ipak vejruje da ni Tači nije znao da je u pitanju lažna informacija.

Političari proizvode lažne vijesti, zarad više glasova, napada na protivnike ili da bi sebi kreirali bolji imidž. To čine preko društvenih mreža kako bi izbjegli posrednika, odnosno nas, novinare i medije, jer mi provjeravamo činjenice, rekao je Bajrami.

XS
SM
MD
LG