Tramp i njegovi saradnici učestvovali su u "kriminalnoj zavjeri" da se Kongres spriječi da potvrdi pobjedu demokrate Džoa Bajdena glasovima Elektorskog koledža, navela je komisija Predstavničkog doma u sudskom podnesku. Tramp i saradnici su širili lažne informacije o ishodu predsjedničkih izbora i vršili pritisak na državne zvaničnike da preokrenu rezultate izbora, čime je potencijalno prekršeno više federalnih zakona, navodi komisija.
“Komisija takođe ima osnovani razlog da vjeruje da su predsjednik i članovi njegove kampanje učestvovali u kriminalnoj zavjeri prevare građana Sjedinjenih Država", napisali su članovi u dokumentu koji je podnijet federalnom sudu u Kaliforniji.
Podnesak na 221 stranici predstavlja najformalniji pokušaj komisije da bivšeg predsjednika poveže sa federalnim krivičnim djelom, iako tačan uticaj podnijetog dokumenta nije izvjestan. Članovi Kongresa nemaju ovlaštenje da podižu optužnice i mogu samo da podnesu prijedlog Sekretarijatu za pravosuđe. Sekretarijat vodi istragu prošlogodišnjih nereda, ali do sada nije dao nikakav nagovještaj da razmatra podizanje optužnice protiv Trampa.
Komisija je svoje tvrdnje iznijela u odgovoru na tužbu koju je podnio Trampov savjetnik Džon Istman, advokat i profesor prava, koji se konsultovao sa Trampom dok je bivši predsjednik pokušavao da promijeni ishod izbora. Istman pokušava da uskrati komisiji tražena dokumenta.
U saopštenju u srijedu kasno uveče, Čarls Burnam, Istmanov advokat, kaže da njegov klijent ima obavezu da "zaštiti povjerenje svojih klijenata, čak i uz veliki lični rizik i skupu cijenu."
U podnesku se takođe nalaze izvodi iz intervjua koje je komisija obavila sa nekoliko visokih Trampovih saradnika pa čak i Markom Šortom, šefom kabineta bivšeg potpredsjednika Majka Pensa.
Komisija dodaje da je našla dokaze da je Tramp pokušao da izvrši opstrukciju zvaničnog procesa - u ovom slučaju sertifikacije rezultata - vršeći snažan pritisak na Pensa da odloži proceduru kako bi bilo dovoljno vremena da se "manipuliše" rezultatima.
“Dokazi potvrduju argument da su predsjednik Tramp i članovi njegove kampanje znali da nisu osvojili dovoljno legitimnih glasova državnih elektora kako bi mogao da bude proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora 2020, na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa 6. januara. Ipak, predsjednik je pokušao da iskoristi potpredsjednika da manipuliše rezultatima u svoju korist", navodi se u sudskom podnesku.
Prvo suđenje za nasilje 6. januara
Ove nedelje je počelo i prvo suđenje jednom od optuženih za nasilje 6. januara. Više od 750 osoba je uhapšeno poslije napada, a 218 je priznalo krivicu. Međutim, do sada je samo jedan čovjek odlučio da izađe pred sud, umjesto da se nagodi sa tužiocima i prizna krivicu u zamjenu za blažu kaznu.
Gaj Refit peo se 6. januara stepenicama Kapitola ka sjevernom ulazu, uprkos upozorenjima policajaca. Jedan policajac ga je isprskao biber sprejom. Refit nikada nije ušao u zgradu Kongresa i nije djelovao nasilno. Pa ipak, nosio je neprobojni prsluk i poluautomatski pištolj, kažu tužioci, što je kršenje zakona grada Vašingtona. On priznaje da je sa oružjem došao u Vašington, ali kaže da ga je rastavio kada je stigao do Kongresa.
Tereti se za za pet krivičnih djela, između ostalog zadržavanje na zabranjenom mjestu sa oružjem, i ometanje pravde, zato što je prijetio nasiljem svojoj kćerki, sinu i supruzi ukoliko daju informacije FBI-ju.
Tužilac je u srijedu rekao da je Refit, koji živi u Teksasu, rekao jednom prijatelju da želi da izvuče iz zgrade Nensi Pelosi, predsjedavajuću Predstavničkog doma.
"Želim da vidim kako joj glava udara u svaki stepenik", rekao je Refit tom prijatelju, prema tvrdnjama tužioca.
140 policajaca je povrijeđeno 6. januara 2021, a petoro je kasnije preminulo. Četvoro ljudi iz mase koja je upala u Kapitol je izgubilo život. Do sada su podignute optužnice protiv 750 osoba, a više od 215 je priznalo krivicu.
Refit je prva osoba koja je odlučila da izađe pred porotu. Suđenje je počelo ove nedelje pred federalnim sudom u Vašingtonu, i odlučiće sudbinu mnogih drugih učesnika nereda 6. januara.
Džon Luis prati svaki slučaj optuženih za nasilje 6. januara kao glavni istraživač Programa za ekstremizam na Univerzitetu Džordž Vašington.
“Ako presuda bude brza i jednostavna, i bude proglašen krivim, ako se izrekne presuda za koju Sekretarijat za pravosuđe smatra da je srazmjerna krivičnom djelu – to će možda podsatći druge optužene i druge advokate koji su se spremali da izađu na sud da se ipak odluče za priznanje krivice i nagodbu”, objašnjava Luis.
Ukoliko ga sud oslobodi optužbi, više ljudi će odlučiti da izađe pred sud. U sudskim dokumentima tvrdi se da je Refit bio povezan sa paravojnom grupom iz Teksasa koja vjeruje da je samo tri odsto američkih kolonista učestvovalo u oružanoj pobuni protiv Britanaca 1776.
“On nije optužen da je doputovao u Vašington sa grupom 'tri procenta' ili da je bio dio veće zavjere. Ali suđenje pokazuje problem što toliko mnogo ekstremističkih ideologa postaje dio američkog mejnstrima", kaže za Glas Amerike Džon Luis.
Suđenje će trajati oko mjesec dana. Međutim, posmatrači kažu da će se hapšenja nastaviti godinama, kako optuženi budu imenovali druge učesnike, društvene mreže otkrivale dodatne izgrednike, a Amerikanci identifikovali osumnjičene sa FBI-jeve liste „najtraženijih za nasilje na Kapitolu“.
