Linkovi

Izdvojeno

Ko se i šta finansira iz državnog budžeta BiH?

O budžetu će 29. jula odlučivati Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine.

"Najviše su za političare odvojili, njihova administracija, a za građane nisam ništa vidjela da ima tu", kaže odgovarajući na pitanje šta se finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, Senka penzionerka iz Sarajeva.

Rešad Fočo, također iz Sarajeva zna da se iz državnog budžeta finansira i održavanje lokalnih izbora, koji su upravo zbog činjenice da budžet nije bio usvojen odgođeni za 15. novembar, ali i kako kaže enormno visoke plate političara na državnom nivou.

"Mi smo mala siromašna zemlja, a naši političari imaju plate među najvećim u Evropi, što je paradoksalno i žalosno. Oni su najnesposobniji političari koji postoje a obezbijedili su sve sebi, mislim da je to krajnje nemoralno", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ostatak anketiranih ili ne zna, ili ih, kažu, ne zanima šta se finansira državnim budžetom.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje ono što govore građani - državni budžet nema veze sa običnim ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik plaćajući poreze pune.

"Druga stvar, red je već jednom da se to i opečati, što bi se reklo, da se tu radi isključivo o ličnoj koristi. Nema to nikakve veze sa opštim interesom, javnim interesom, nego samo ličnim interesom", kaže ona za RSE.

Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

"Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na ličnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam meseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno", kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, o kojem će, da bi stupio na snagu, u srijedu odlučivati Dom naroda Parlamentrane Skupštine Bosne i Hercegovine, većim dijelom se finansira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 miliona konvertibilnih maraka (oko 498 miliona eura).

Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za finansiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 miliona KM (2,1 milion eura).

Dom naroda o budžetu odlučuje nakon što ga je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta i tačno sedmicu dana od kako je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) 22. jula poručila kako neće biti lokalnih izbora ni 15. novembra, "ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje".

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka (oko 900 miliona eura) biće odvojen za finansiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 miliona maraka (15 miliona eura). Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 miliona maraka (oko 403 miliona eura) i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Za koga je i kako se 'kroji' budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

"Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj hleba, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i finansirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću", navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele da odvoje sredstva za oporavak privrede.

"Da dok su tamo ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli se zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantovano, na vreme, niko nije hteo da se odrekne bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plate. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo overili. I ništa drugo", navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

"To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora", dodaje on.

Kako su političari lomili koplja

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Komisija za usaglašavanje zajedničkog teksta Zakona o budžetu, 27. jula je prvobitno podržala Predsjedništvo BiH, i njihovu odluku da se 754 hiljada maraka (375 hiljada eura) iz kapitalnih izdataka Parlamenta prebaci na sanaciju posljedica od COVIDa-19.

No, nakon pregovora Stranka Demokratske Akcije (SDA) je pristala na amandmane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Bosne i Hercgovine prema kojima budžet treba usvojiti u izvornom obliku, kako ga je predložilo Vijeće ministra, Predsjedništvu BiH, odnosno da taj novac ostaje državnom Parlamentu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH istog dana je podržao izvještaj zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2020. godinu.

U budžet nije ušao ni amandman koji je prvobitno 15. jula usvojio Predstavnički dom, a koji se odnosi na osiguranje sredstava za pomoć u rješavanju migrantske krize, kojom je najviše pogođen Unsko-sanski kanton (USK).

Migranti na području Unsko-sanskog kantona
Migranti na području Unsko-sanskog kantona

Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A SDA) kazao je kako je Komisija usaglasila tekst budžeta na štetu dvije aktualne krize u BiH, a to su migrantska i ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa.

"U budžetu je planirano da se izdvoji 42 miliona KM za saniranje posljedica od pandemija korona virusa, a ova komisija umanjuje taj iznos za 750.000 KM. Taj iznos preusmjeren je za nabavku novih automobila u institucijama BiH", kazao je on.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da se u jednoj rečenici može sumirati proces donošenja budžeta za 2020. godinu, građani će dobiti izbore, funkcioneri HDZ-a nove automobile.

Jesu li amandmani politički?

"To je čisto političko pitanje i ti amandmani su političko nikakvo ekonomsko pitanje", smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prema njegovom mišljenju da se gledala ekonomska tačka onda bi budžet BIH bio povećavan svake godina kako su rasli prihodi od indirektnih poreza.

"Onda bi se također definisale neke politike kojima bi se mogla rješavati ne samo migrantska kriza, ne samo posljedice pandemije COVID-a nego mnoge druge stvari koje su u nadležnosti Bosne i Hercgovine", zaključuje on.

See all News Updates of the Day

Biden u Angoli, na prvom putovanju u Afriku kao predsjednik

Američki predsjednik Joe Biden s predsjednikom Angole Joaom Lourencom uoči njihovog sastanka u Predsjedničkoj palači u Luandi 3. decembra 2024. godine.
Američki predsjednik Joe Biden s predsjednikom Angole Joaom Lourencom uoči njihovog sastanka u Predsjedničkoj palači u Luandi 3. decembra 2024. godine.

Američki predsjednik Joe Biden primio je toplu dobrodošlicu u angolskoj predsjedničkoj palati ružičaste boje u utorak dok je bio u svojoj prvoj i gotovo sigurno posljednjoj posjeti afričkom kontinentu kao predsjednik.

Nakon šetnje crvenim tepihom, izvođenja državnih himni od strane vojnog orkestra, smotre trupa i pozdrava iz 21 puške, on i predsjednik Angole Joao Lourenco, obojica uz diplomate, prionuli su na posao.

„Veoma sam ponosan što sam prvi američki predsjednik koji je posetio Angolu, i duboko sam ponosan na sve što smo zajedno uradili da transformišemo naše partnerstvo do sada“, rekao je Biden Lourenku. „Toliko je toga pred nama, tako da mnogo toga možemo učiniti."

Glavna savjetnica njegove administracije za Afriku rekla je za Glas Amerike da Biden vidi Angolu kao "dokaz A" odnosa saradnje s Washingtonom.

"Mi, Sjedinjene Države, radimo sa Angolom na nekoliko zaista važnih stvari", rekla je Francis Brown, viši direktor za afrička pitanja u Vijeću za nacionalnu bezbjednost, govoreći ekskluzivno za Glas Amerike. “Jedan je jačanje mira i sigurnosti u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Drugi su rastuće ekonomske mogućnosti u regionu. Treći je tehnološka i naučna saradnja.”

Američki predsjednik Joe Biden vrši smotru počasne garde sa predsjednikom Angole Joaom Lourenkom u predsjedničkoj palači u glavnom gradu Luandi, 3. decembra 2024. godine.
Američki predsjednik Joe Biden vrši smotru počasne garde sa predsjednikom Angole Joaom Lourenkom u predsjedničkoj palači u glavnom gradu Luandi, 3. decembra 2024. godine.

Biden nije spomenuo – barem javno – lošu evidenciju o ljudskim pravima u Angoli. Grupa za ljudska prava Amnesty International pokušala je sumirati situaciju.

"Amnesty je više puta dokumentirao prekomjernu i smrtonosnu silu za ometanje mirnih demonstracija", rekla je za VOA putem Zooma Kate Hixon, direktorica zagovaranja za Afriku u Amnesty International USA. “Ne samo da se u ovim demonstracijama koristi smrtonosna sila, nego porodice žrtava nemaju pristup pravdi. Također smo vidjeli nekoliko represivnih zakona koji su usvojeni od 2020. Od 2020. nezakonito je kritikovati predsjednika. Nedavno, ove godine, vidjeli smo usvojena dva zakona koji dodatno ugrožavaju pravo na slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i medija.”

Angolske opozicione grupe rekle su lokalnim medijima da je Biden propustio "odličnu priliku" da sasluša grupe civilnog društva o njihovim zabrinutostima.

"Željeznički koridor Lobito... je jedina briga Bidenove posjete Angoli", rekao je Ernesto Mulato iz opozicione stranke UNITA.

Biden bi u srijedu trebao posjetiti lučki grad Lobito, gdje nova željeznička linija koju finansiraju SAD dovozi sirovine iz unutrašnjosti Afrike u ovu užurbanu luku.

Braown je za Glas Amerike rekla da predsjednik uvek privatno izražava zabrinutost oko ljudskih prava.

"On nikada ne bježi od razgovora o demokratiji i pitanjima ljudskih prava sa kolegama", rekla je ona za Glas Amerike. “I mislim da je to prilično u skladu s načinom svoje duge, duge karijere u javnoj službi.”

Kongres se vraća na završni čin prije nego što krene nova Trumpova era

Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kongres Sjedinjenih Američkih Država

Senat SAD-a predvođen Demokratama i Predstavnički dom pod Republikancima vraćaju se ove sedmice na obračun oko vladine potrošnje, pomoći u katastrofama i odbrambene politike prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump uvede novu eru jednostranačke vladavine sljedećeg mjeseca.

Glavni izazov za zakonodavce u naredne tri sedmice je da izbjegnu predbožićno djelomično zatvaranje vlade sklapanjem dvostranačkog sporazuma o finansiranju federalnih agencija nakon 20. decembra, kada ističe trenutna mjera zabrane potrošnje.

Debata će uključivati skoro 100 milijardi dolara vrijedan zahtjev za hitnu pomoć u slučaju katastrofe od predsjednika Joea Bidena za područja jugoistoka SAD, pogođena uraganima Helene i Milton, i druge zajednice pogođene prirodnim katastrofama.

Kongres se također suočava s rokom 1. januara za podizanje gornje granice duga savezne vlade, iako zakonodavci i saradnici kažu da će vanredne mjere koje koristi Ministarstvo finansija vjerovatno odgoditi očekivani datum "X" za neizvršenje obaveza do 2025. godine.

Demokrate u Senatu, koji ulaze u svoje posljednje dane u većini, i neki republikanci nadaju se da će donijeti paket godišnjih zakona o potrošnji koji bi finansirali vladu do fiskalne 2025. godine, koja se završava 30. septembra, umjesto kratkoročnog nastavka rezolucija, ili "CR."

"Još uvijek se nadam da bismo mogli izbjeći CR", rekla je senatorka Susan Collins, najviša republikanka u Senatskom odboru za izdvajanja, prije nego što su zakonodavci napustili grad uoči američkog praznika Dana zahvalnosti.

Ali Trumpovi saveznici zalažu se za tromjesečni prekid za koji pristalice kažu da bi omogućio nadolazećem političkom trifektu njihove stranke da demontira trenutne demokratske inicijative potrošnje i političke prioritete na početku nove administracije.

„Učinili smo da je glasanje o paketu zakona o potrošnji bolno (pazite na Senat) ... sada moramo ukinuti praksu“, rekao je predstavnik Chip Roy, vodeći tvrdokorni konzervativac, na društvenim mrežama prošle sedmice.

Ne očekuje se da će Dom započeti ozbiljan rad na vladinom finansiranju do posljednje od tri sedmice zasjedanja, a predsjedavajući Mike Johnson je izrazio podršku rezoluciji koja će se nastaviti početkom sljedeće godine.

Ta strategija također predstavlja rizik za Johnsonovu tanku republikansku većinu od 220 prema 213, koja nije uspjela donijeti vlastitu partijsku mjeru zastoja u septembru i morala se oslanjati na glasove uglavnom demokrata kako bi usko izbjegla zatvaranje nekoliko sedmica prije izbora 5. novembra.

PRVIH 100 DANA

Ovaj put, republikanci imaju za cilj da pokažu veće jedinstvo prije sticanja pune kontrole nad finansiranjem fiskalne 2025. početkom sljedeće godine.

Ali pristup zaustavljanja također će oduzeti vrijeme i energiju iz Trumpove ambiciozne ambiciozne agende u prvih 100 dana o smanjenju poreza, deregulaciji energije i sigurnosti granica.

Republikanci u Predstavničkom domu sljedeće godine će imati sličnu tijesnu većinu i mogli bi vidjeti da se njihova granica greške smanji na jedno mjesto na nekoliko mjeseci, s odlaskom Matta Gaetza i još dvojice republikanaca koji bi se trebali pridružiti Trumpovoj administraciji.

100-dnevni plan Trumpovog prvog predsjedništva nasukao se 2017. zbog sličnog pitanja finansiranja, primoravši ga da povuče svoj kontroverzni plan za financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika kako bi izbjegao zatvaranje vlade tog aprila.

Ali republikanci vjeruju da ovaj put mogu donijeti Trumpovu agendu.

"Nema dnevne svjetlosti između njihovog dnevnog reda i onoga što oni zamišljaju i onoga što mi predviđamo za Dom", rekao je Johnson, koji je bio u bliskom kontaktu s Trumpom.

Trumpov tranzicijski tim nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Strategija CR bi mogla pomoći Johnsonu da izbjegne dugotrajnu januarsku borbu oko govorništva koju su republikanci iskusili prije dvije godine, budući da se članovi krajnje desnice Kluba za slobodu Predstavničkog doma poput Roya žestoko protive paketu potrošnje.

Tvrdolinijski republikanci bili su ljuti zbog Johnsonove spremnosti da radi s liderom demokratske većine u Senatu Chuckom Schumerom na potrošnji u prošlosti.

Najviši zakonodavci tek treba da kažu kako namjeravaju riješiti zahtjev Bidena za hitnu pomoć u slučaju katastrofe.

Šef administracije za mala preduzeća nedavno je svjedočio Kongresu da je agencijin program hitnih zajmova za vlasnike kuća, iznajmljivače i preduzeća ostao bez novca u oktobru, ostavljajući više od 60.000 podnosilaca zahtjeva za kredit da čekaju pomoć.

"Ljudi očajnički traže odgovore, pomoć i nadu, i traže od Kongresa za akciju", rekla je senatorica Patty Murray, demokratska predsjednica Senatskog komiteta za izdvajanja, "Svaki dan koji ne djelujemo, troškovi rastu."

Pomoćnici su rekli da će paket pomoći u slučaju katastrofe vjerovatno biti priložen CR-u.

Ali prvi cilj Kongresa ovog mjeseca vjerovatno će biti usvajanje Zakona o nacionalnoj odbrani, ili NDAA, godišnjeg zakona koji utvrđuje politiku za Ministarstvo odbrane, prema savjetnicima u Kongresu. Prema saradnicima, glasanje bi moglo doći već sljedeće sedmice.

Biden pomilovao sina Huntera za oružje i poreske prekršaje

Predsjednik Joe Biden i njegov sin Hunter Biden stižu u Fort McNair, u Washingtonu, 25. juna 2023.
Predsjednik Joe Biden i njegov sin Hunter Biden stižu u Fort McNair, u Washingtonu, 25. juna 2023.

Američki predsjednik Joe Biden pomilovao je svog sina Huntera, koji se ovog mjeseca suočio s kaznom zbog prekršaja u vezi s oružjem i porezima, a mogao je biti u zatvoru godinama.

Bajden je mjesecima obećavao da neće pomilovati svog 54-godišnjeg sina, advokata koji je godinama bio uhvaćen u ovisnost o kokainu dok mu je život izmakao kontroli.

“Optužbe u njegovim slučajevima nastale su tek nakon što ih je nekoliko mojih političkih protivnika u Kongresu potaknulo da me napadnu i usprotive mom izboru”, rekao je Biden.

Hunter Biden je u junu osuđen za tri krivična djela zbog kupovine oružja 2018. Tužioci su rekli da je na federalnom obrascu lažno tvrdio da ne koristi drogu ili da nije zavisnik o njoj.

On je takođe priznao krivicu u slučaju u kojem je optužen da nije platio najmanje 1,4 miliona dolara poreza.

Predsjednikovom akcijom u nedjelju pomilovan je u oba slučaja, kao i svaki prekršaj koji je "počinio ili je možda počinio ili učestvovao" u periodu od 1. januara 2014. do 1. januara 2024. godine.

„Priznao sam i preuzeo odgovornost za svoje greške tokom najmračnijih dana moje zavisnosti – greške koje su iskorištene da javno ponize i osramote mene i moju porodicu zbog političkih razloga“, rekao je Hunter Biden u izjavi.

Predsjednik Biden je u svojoj izjavi rekao da se nada da će “Amerikanci razumjeti zašto bi otac i predsjednik došao do ove odluke”.

“Cijelu svoju karijeru slijedio sam jednostavan princip: samo reci američkom narodu istinu. Oni će biti pošteni. Evo istine: vjerujem u pravosudni sistem, ali kako sam se borio s ovim, također vjerujem da je sirova politika zarazila ovaj proces i da je dovela do neostvarenja pravde – i kada sam donio ovu odluku ovog vikenda, nije bilo smisla u daljem odlaganju”, rekao je Biden.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump kritizirao je taj potez, nazvavši ga "zloupotrebom i pogreškom pravde".

Trump je, u kasnim fazama svog prvog mandata, pomilovao Charlesa Kushnera, oca njegovog zeta Jarreda Kushnera. Druga Trumpova pomilovanja uključuju njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, bivšeg menadžera kampanje Paula Manaforta, bivšeg glavnog stratega Stevea Bannona i pomoćnika u kampanji Georgea Papadopoulosa.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.

Ukrajinci bježe iz vojske u ključnim momentima rata sa Rusijom, izvještava AP

Osuđeni zatvorenici koji se pridružuju ukrajinskoj vojsci treniraju na poligonu u Dnjepropetrovskoj oblasti, Ukrajina, 22. jun 2024 (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)
Osuđeni zatvorenici koji se pridružuju ukrajinskoj vojsci treniraju na poligonu u Dnjepropetrovskoj oblasti, Ukrajina, 22. jun 2024 (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)

Ukrajinsku vojska napuštaju vojnici dok joj očajnički treba ljudstvo, što onemogućava borbene planove u ključnim momentima rata sa Rusijom. Kijev bi mogao da ostane u očigledno nepovoljnom položaju u budućim pregovorima o prekidu vatre.

Desetine hiljada ukrajinskih vojnika, zbog umora i oskudice napušta borbene položaje i položaje na prvoj liniji fronta, tvrde vojnici, advokati i ukrajinski zvaničnici. Čitave jedinice su napustile položaje, što slabi odbrambene linije i ubrzava teritorijalne gubitke, prema vojnim komandantima i vojnicima, prenosi AP.

Neki uzimaju bolovanje i nikada se ne vrate, zbog ratnih trauma i demoralisani zbog slabih izgleda za pobjedu. Drugi se suprotstavljaju komandantima i odbijaju da izvrše naređenja, ponekad usred bitke.

„Ovo je ključni problem. Ovo je treća godina rata i ovaj problem će samo rasti”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva.

Iako je Moskva također imala posla sa dezerterima, Ukrajinci koji su napustili vojsku su otkrili duboke probleme u vezi sa njihovom vojskom i načinom na koji Kijev vodi rat, od slabe mobilizacije do preopterećenja i povlačenja na frontu. Također ovo se događa u momentu kada SAD pozivaju Ukrajinu da regrutuje više vojnika i dozvoli regrutaciju onih koji imaju 18 godina.

AP je razgovarao sa dvojicom dezertera, trojicom advokata i desetak ukrajinskih zvaničnika i vojnih komandanata. Zvaničnici i komandanti su govorili pod uslovom anonimnosti da bi otkrili povjerljive informacije, dok je jedan dezerter to učinio jer se plašio krivičnog gonjenja.

„Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, već izvukli maksimum iz našeg naroda”, rekao je oficir 72. brigade, koji je naveo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zašto je Ukrajina izgubila grad Vuhledar u oktobru.

Vojnici koji bježe

Više od 100.000 vojnika optuženo je po ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od invazije Rusije u februaru 2022. godine, saopštilo je glavno tužilaštvo zemlje.

Skoro polovina je dezertirala u posljednjih godinu dana, nakon što je Kijev pokrenuo agresivnu i kontroverznu akciju mobilizacije za koju vladini zvaničnici i vojni komandanti priznaju da je propala. To je zapanjujuće visok broj, jer se procjenjuje da je oko 300.000 ukrajinskih vojnika učestvovalo u borbama prije nego što je mobilizacija počela. Stvarni broj dezertera može biti mnogo veći.

Jedan poslanik koji poznaje vojna pitanja procijenio je da bi moglo biti i do 200.000.

Mnogi dezerteri se ne vraćaju sa odobrenog bolovanja. Umorni od rata, psihički su i emocionalno ugroženi. Osjećaju krivicu zbog nemogućnosti da imaju volju za borbom, ljutnju zbog toga kako se vodi rat i frustraciju što djeluje kao da neće pobijediti.

„Šutnja o velikom problemu samo šteti našoj zemlji”, rekao je Serhij Hnezdilov, jedan od rijetkih vojnika koji je javno govorio o svom izboru da dezertira. On je optužen ubrzo nakon što ga je AP intervjuisao u septembru.

Drugi dezerter je rekao da je prvo napustio svoju pješadijsku jedinicu uz dozvolu jer mu je bila potrebna operacija. Kad mu je bolovanje isteklo, nije mogao da se natjera da se vrati. Još ima noćne more o drugovima koje je vidio da su ubijeni.

„Najbolji način da se to objasni je da zamislite da sjedite pod naletom vatre, i sa njihove strane 50 granata ide prema vama, dok sa naše strane samo jedna. Onda vidite kako se vaši prijatelji pretvaraju u komade mesa i shvatite da se to vama svakog trenutka može dogoditi”, rekao je on.

„U međuvremenu, naši momci udaljeni 10 kilometara vam preko radija naređuju: 'Hajde, pripremite se. Sve će biti u redu'”, rekao je on.

Hnezdilov je takođe otišao da traži ljekarsku pomoć. Prije nego što je bio podvrgnut operaciji, najavio je da napušta vojsku.

Rekao je da poslije pet godina služenja vojnog roka ne vidi nadu da će ikada biti demobilisan, uprkos ranijim obećanjima rukovodstva zemlje.

„Ako nema kraja, to se pretvara u zatvor – psihološki je teško naći razloge za odbranu ove zemlje”, rekao je Hnezdilov.

Sve veći problem za Kijev

Dezertiranje je pretvorilo borbene planove u prah. AP je čuo za slučajeve u kojima su odbrambene linije bile ozbiljno kompromitovane jer su se čitave jedinice suprotstavljale naređenjima i napuštale položaje.

„Zbog nedostatka političke volje i lošeg upravljanja trupama, posebno u pješadiji, sigurno se ne krećemo u pravcu da pravilno branimo teritorije koje sada kontrolišemo”, rekao je Hnezdilov.

Ukrajinska vojska je u septembru zabilježila manjak od 4.000 vojnika na frontu uglavnom zbog pogibija, povreda i dezerterstva, kako je rekao jedan poslanik.

Većina dezertera je bilo nedavno mobilisana. Šef pravne službe jedne brigade koji je zadužen za procesuiranje slučajeva dezerterstva i njihovo proslijeđivanje policiji rekao je da ih ima mnogo.

„Glavni razlog da napuštaju borbene položaje tokom neprijateljstava je što im drugovi ginu. Imali smo nekoliko situacija kada su jedinice bježale, male ili velike. Neprijatelj ih je našao i poubijao im saborce, a oni koji su stajali na položajima nisu znali da u blizini nema nikoga”, rekao je zvaničnik.

Tako je Vuhledar, grad na vrhu brda koji je Ukrajina branila dvije godine, izgubljen za nekoliko nedjelja u oktobru, rekao je oficir 72. brigade, koji se među posljednjima povukao.

Ta brigada je već bila preopterećena nedjeljama prije nego što je pao Vuhledar. Samo jedan linijski bataljon i dva streljačka bataljona čuvali su grad, a vojskovođe su čak počele da izvlače jedinice iz njih da podrže bokove, rekao je oficir. U svakoj od četa bataljona trebalo je da bude po 120 ljudi, ali neke čete su spale na samo 10, zbog pogibija, ranjavanja i bježanja, rekao je on.

Oko petina vojnika iz tih četa je pobjegla.

„Procenat je eksponencijalno rastao svakog mjeseca”, dodao je on.

Pojačanja su poslata kada je Rusija shvatila oslabljenu poziciju Ukrajine i napala. Ali onda je i pojačanje otišlo, rekao je oficir. Zbog toga, kada se jedan od bataljona 72. brigade povukao, njegovi pripadnici su strijeljani jer nisu znali da ih niko ne pokriva, rekao je on.

Ipak, ovaj oficir nema loše stav o dezerterima.

„U ovoj fazi ne osuđujem nijednog od vojnika iz mog bataljona i drugih zato što su svi zaista umorni”, rekao je on.

Optužbe protiv dezertera

Tužioci i vojska radije ne bi podizali optužnice protiv vojnika koji su pobjegli i nisu ih ubedili da se vrate, kažu trojica vojnih oficira i portparol ukrajinskog Državnog istražnog biroa. Neki dezerteri se vrate, ali ponovo odu.

Ukrajinski generalštab je rekao da vojnici imaju psihološku podršku, ali nije odgovorio na pitanja o tome sa čim se sve suočavaju na bojnom polju.

Kada pak vojnici budu optuženi, nezgodno je odbraniti ih, rekla su dva advokata koji se bave takvim slučajevima. Oni se fokusiraju na psihičko stanje svojih klijenata.

„Ljudi ne mogu psihički da se izbore sa situacijom u kojoj se nalaze, a ne pruža im se ni psihološka pomoć”, rekla je advokativa Tetjana Ivanova.

Vojnici koji budu oslobođeni od dezerterstva iz psiholoških razloga predstavljaju opasan presedan jer „onda onda svi mogu da imaju opravdanje da odu, jer zdravih gotovo da i nema”, rekla je ona.

Vojnici koji razmišljaju o dezertiranju tražili su njen savjet. Nekoliko je poslato u borbu kod Vuhledara.

„Oni ne bi sačuvali teritoriju, ne bi osvojili ništa, ali se nijedan ne bi vratio”, rekla je ona.

Očekuje se da će Lee Zeldin ublažiti regulativu o klimatskim promjenama

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i Lee Zeldin, njegov kandidat za direktora Agencije za zaštitu životne sredine, na skupu u državi New Hampshire, 19. januara 2024. (Foto: Reuters/Elizabeth Frantz)
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i Lee Zeldin, njegov kandidat za direktora Agencije za zaštitu životne sredine, na skupu u državi New Hampshire, 19. januara 2024. (Foto: Reuters/Elizabeth Frantz)

Lee Zeldin je proveo četiri mandata u Predstavničkom domu Kongresa, a dugogodišnji je pristalica Donalda Trumpa. Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država predložio je da taj republikanac iz New Yorka dođe na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.

Zeldin (44) je diplomirao na pravnoj školi u Albanyju, proveo je četiri godine u američkoj vojsci, oženjen je i ima kćerke bliznakinje.

Trump je 11. novembra objavio Zeldinovu nominaciju, navodeći da će bivši kongresmen, kako je poručio, „osloboditi moć američkih biznisa, istovremeno održavajući najviše ekološke standarde”.

Zeldin je za Fox News rekao da je uzbuđen što će implementirati Trumpovu ekonomsku agendu.

„Postoji propisi za koje su se ljevičari ove zemlje zalagali kroz regulatornu moć, zbog čega su kompanije išle u pogrešnom smjeru”, rekao je Zeldin.

Pod administracijom demokratskog predsjednika Joea Bidena, Agencija za zaštitu životne sredine je za prioritet imala proizvodnju čiste i obnovljive energije, uz uvođenje restrikcija na proizvodnju nafte i gasa, da bi se obuzdale emisije štetnih gasova i borilo protiv klimatskih promjena. Donald Trump ima drugačiju formulu.

„Proći ćemo kroz svaku birokratsku prepreku kako bismo brzo odobrili nova bušenja nafte, nove gasovode, rafinerije, nove elektrane i reaktore svih vrsta”, rekao je Trump.

Zeldin je imao sličan stav kada se neuspješno kandidovao za guvernera New Yorka 2022. godine.

„Trebali bismo poništiti državnu zabranu bezbjedne ekstrakcije prirodnog gasa i odobriti nove aplikacije za gasovode”, izjavio je on 9. novembra 2022.

Zeldin je nominovan u trenutku kada su Ujedinjene nacije obnovile poziv zemljama da prestanu da koriste fosilnah goriva kako bi se borile protiv globalnog zagrijavanja.

„Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. Ističe rok da se globalni porast temperature ograniči na manje od 1,5 stepena Celzijusa, a vrijeme nije na našoj strani”, riječi su Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN-a.

Iako se očekuje da će propisi o klimatskim promjenama pod Zeldinovim vodstvom biti ublaženi na nivou Sjedinjenih Država, analitičari kažu da savezne države mogu odlučiti da donesu vlastite propise, a i potrošači se mogu pojedinačno odlučiti za zelena energetska rješenja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG