Linkovi

Top priča BiH

Ko se i šta finansira iz državnog budžeta BiH?

O budžetu će 29. jula odlučivati Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine.

"Najviše su za političare odvojili, njihova administracija, a za građane nisam ništa vidjela da ima tu", kaže odgovarajući na pitanje šta se finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, Senka penzionerka iz Sarajeva.

Rešad Fočo, također iz Sarajeva zna da se iz državnog budžeta finansira i održavanje lokalnih izbora, koji su upravo zbog činjenice da budžet nije bio usvojen odgođeni za 15. novembar, ali i kako kaže enormno visoke plate političara na državnom nivou.

"Mi smo mala siromašna zemlja, a naši političari imaju plate među najvećim u Evropi, što je paradoksalno i žalosno. Oni su najnesposobniji političari koji postoje a obezbijedili su sve sebi, mislim da je to krajnje nemoralno", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ostatak anketiranih ili ne zna, ili ih, kažu, ne zanima šta se finansira državnim budžetom.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje ono što govore građani - državni budžet nema veze sa običnim ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik plaćajući poreze pune.

"Druga stvar, red je već jednom da se to i opečati, što bi se reklo, da se tu radi isključivo o ličnoj koristi. Nema to nikakve veze sa opštim interesom, javnim interesom, nego samo ličnim interesom", kaže ona za RSE.

Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

"Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na ličnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam meseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno", kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, o kojem će, da bi stupio na snagu, u srijedu odlučivati Dom naroda Parlamentrane Skupštine Bosne i Hercegovine, većim dijelom se finansira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 miliona konvertibilnih maraka (oko 498 miliona eura).

Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za finansiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 miliona KM (2,1 milion eura).

Dom naroda o budžetu odlučuje nakon što ga je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta i tačno sedmicu dana od kako je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) 22. jula poručila kako neće biti lokalnih izbora ni 15. novembra, "ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje".

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka (oko 900 miliona eura) biće odvojen za finansiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 miliona maraka (15 miliona eura). Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 miliona maraka (oko 403 miliona eura) i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Za koga je i kako se 'kroji' budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

"Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj hleba, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i finansirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću", navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele da odvoje sredstva za oporavak privrede.

"Da dok su tamo ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli se zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantovano, na vreme, niko nije hteo da se odrekne bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plate. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo overili. I ništa drugo", navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

"To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora", dodaje on.

Kako su političari lomili koplja

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Komisija za usaglašavanje zajedničkog teksta Zakona o budžetu, 27. jula je prvobitno podržala Predsjedništvo BiH, i njihovu odluku da se 754 hiljada maraka (375 hiljada eura) iz kapitalnih izdataka Parlamenta prebaci na sanaciju posljedica od COVIDa-19.

No, nakon pregovora Stranka Demokratske Akcije (SDA) je pristala na amandmane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Bosne i Hercgovine prema kojima budžet treba usvojiti u izvornom obliku, kako ga je predložilo Vijeće ministra, Predsjedništvu BiH, odnosno da taj novac ostaje državnom Parlamentu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH istog dana je podržao izvještaj zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2020. godinu.

U budžet nije ušao ni amandman koji je prvobitno 15. jula usvojio Predstavnički dom, a koji se odnosi na osiguranje sredstava za pomoć u rješavanju migrantske krize, kojom je najviše pogođen Unsko-sanski kanton (USK).

Migranti na području Unsko-sanskog kantona
Migranti na području Unsko-sanskog kantona

Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A SDA) kazao je kako je Komisija usaglasila tekst budžeta na štetu dvije aktualne krize u BiH, a to su migrantska i ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa.

"U budžetu je planirano da se izdvoji 42 miliona KM za saniranje posljedica od pandemija korona virusa, a ova komisija umanjuje taj iznos za 750.000 KM. Taj iznos preusmjeren je za nabavku novih automobila u institucijama BiH", kazao je on.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da se u jednoj rečenici može sumirati proces donošenja budžeta za 2020. godinu, građani će dobiti izbore, funkcioneri HDZ-a nove automobile.

Jesu li amandmani politički?

"To je čisto političko pitanje i ti amandmani su političko nikakvo ekonomsko pitanje", smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prema njegovom mišljenju da se gledala ekonomska tačka onda bi budžet BIH bio povećavan svake godina kako su rasli prihodi od indirektnih poreza.

"Onda bi se također definisale neke politike kojima bi se mogla rješavati ne samo migrantska kriza, ne samo posljedice pandemije COVID-a nego mnoge druge stvari koje su u nadležnosti Bosne i Hercgovine", zaključuje on.

See all News Updates of the Day

Bassuener: Zaustaviti ovakvu promjenu izbornog zakonodavstva u BiH

Bassuener: Zaustaviti ovakvu promjenu izbornog zakonodavstva u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Bassuener: Zapad u BiH do stabilizacije ide pogrešnim putem

Bassuener: Zapad u BiH do stabilizacije ide pogrešnim putem
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Sarajevo: Izetbegović, Dodik i Čović sa šefom Delegacije EU i američkim ambasadorom

Sarajevo Aerial

Na sastanku su se sa stranim ambasadorima našli šefovi tri najveće stranke, a ne predstavnici najviših institucija BiH.

Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka sa šefom delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini (BiH) Johanom Satlerom i amabasadorom Sjedinjenih Američkih Država Erikom Nelsonom u Sarajevu da su lideri tri političke partije u BiH insistirali na pomoći oko osiguravanja vakcina protiv korona virusa za građane BiH, te na rješavanju migrantske krize.

Sastanku u zgradi Delegacije EU u Sarajevu, koji nije bio ranije najavljen, pored Izetbegovića su prisustvovali i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović.

Izetbegović, koji se jedini obratio novinarima, rekao je da se razgovaralo o "starim" problemima koji su već duži period razlozi za zastoje u BiH.

"Razgovarali smo o tome kako ubrzati izvršavanje zadataka navedenih u 14 prioriteta koje je Evropska komisija dala u Mišljenju za BiH, povodom zahtjeva za članstvo ove države u EU. Raspravljali smo i o tome da li treba ići na izmjene samo Izbornog zakona ili na set ustavnih reformi. Postavljeno je pitanje prenosa nadležnosti, da država preuzima sve ono što se ne može rješiti na nižim nivoima, ali tu je poznat otpor iz Republike Srpske", rekao je Izetbegović.

On je naveo da je atmosfera bila dobra i da su svi akteri "pokazali želju da se ide naprijed".

"Pokazali smo želju da BiH izvučemo iz zastoja", rekao je Izetbegović.

Šef Delegacije EU i ambasador SAD u BiH, su u više prilika nastojali pomoći BiH odnosno njenim političarima da povedu zemlju reformskim putem, kako bi se ubrzao proces integrisanja u EU.

Tako su se povodom godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra oglasili zajedničkom objavom u kojoj su naveli da su "odlučni da nastave pružati pomoć strateškoj tranziciji BiH od postkonfliktnog oporavka ka stabilnom razvoju normalne demokratije".

BiH: Birokratija pojela dvije decenije života Tuzlanke Zinete Altumbabić

Zineta Altumbabić, Foto: BIRN BiH

Zajednička komisija za ljudska prava Državnog parlamenta zatražila je nedavno da se Vijeće ministara uključi u rješavanje radnopravnog statusa Tuzlanke Zinete Altumbabić, nakon što 20 godina pravne borbe i presuda Ustavnog suda nisu riješili njen problem. Zbog toga što nikada nije zvanično dobila otkaz niti je raspoređena na drugo radno mjesto državne agencije koja je ugašena. Altumbabić se nikada nije mogla zvanično zaposliti.

Piše: Azra Husarić

Govoreći za regionalnu emisiju “Robin Hood”, koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) snimila u saradnji sa nevladinom organizacijom “35mm” iz Crne Gore, Altumbabić je kazala da je njena situacija toliko zamršena da je teško i objasniti.

“Dvije minute je dovoljno da vam neko nanese nepravdu pa da to nosite cijeli život, a ne kamoli da 20 godina nosite to kao križ i da nema izgleda da će riješiti to nekad u budućnosti. Strašno, strašno…”, rekla je ona za emisiju koja je nedavno emitovana na Federalnoj televiziji.

Nedugo poslije emitovanja, državna parlamentarka Mirjana Marinković-Lepić je pokrenula raspravu o slučaju Altumbabićeve na sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamenta BiH. Na nedavno održanoj sjednici, Komisija je donijela zaključak da se Vijeće ministara mora “aktivno uključiti u rješavanje radnopravnog statusa Zinete Altumbabić, a u skladu s postojećom pravosnažnom presudom i preporukom ombudsmana”.

“Ovo je zaista sramota da neko traži pravdu 20 godina i da mu se 20 godina uskraćuje pravo na rad, kao jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovano svim međunarodnim konvencijama i Ustavom, i da se 13 godine ne donosi odluka, ne izvršava se taj dio presude koji se odnosi na njeno pravo na rad, odnosno povratak na posao”, kazala je Marinković-Lepić za BIRN BiH.

Ona je rekla da su, nakon prošle sjednice komisije, tražili očitanje od Ministarstva komunikacija i prometa i Direkcije za civilno vazduhoplovstvo o ovom slučaju. Ministarstvo i Direkcija su u odgovoru komisiji, citirajući dijelove presude, slučaj adresirali Vijeću ministara.

Altumbabić kaže da od Općinskog suda u Sarajevu nije do sada dobila informaciju da je u predviđenom roku ispunjena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je u julu 2020. godine usvojio apelacije Zinete Altumbabić, čime su utvrdili da je zbog “nerazumne dužine predmetnog izvršnog postupka” došlo do povrede prava na pravično suđenje.

“Predmetni postupak koji se tiče prava apelantice iz radnog odnosa i pri tome je hitan po zakonu i od velikog značaja za apelanticu, traje oko 13 godina, čemu je u odlučujućoj mjeri doprinijela neopravdana neaktivnost Općinskog suda, što je u suprotnosti sa standardima prava na pravično suđenje”, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH je naložio predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da “odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka”, dajući rok od tri mjeseca, čime je izvršenje trebalo biti još u novembru prošle godine.

Zbog promjena nadležnosti između državnih i entitetskih institucija nakon rata BiH, Zineta Altumbabić izgubila je pravo na rad, ali bez uručenog otkaza, zbog čega je i dvije decenije nakon toga bez posla i mogućnosti da ga nađe. Ona je 2004. godine tužila državu BiH i dobila presudu, ali do njenog izvršenja do danas nije došlo.

Zineta Altumbabić je radila u instituciji Savezna uprava za kontrolu letenja. Ona 1994. godine počinje raditi u Direkciji za civilnu avijaciju, koja je bila u nadležnosti Ministarstva saobraćaja.

“Ja sam otišla na porodiljsko bolovanje 1998. godine i od tog trenutka PIO/MIO [Penziono-invalidsko osiguranje] ne bilježi nikakve uplate. Nekakvim daljim svojim istraživanjem sam shvatila šta se tu dogodilo, do tog momenta je trajalo sigurno nekih pet-šest godina dok ja nisam otkrila šta je bio problem”, kazala je Altumbabić.

Ona se još uvijek nalazi u evidenciji Zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (PIO) i ne može se samostalno odjaviti. Već 20 godina ne uspijeva pronaći zaposlenje, jer je niti jedan poslodavac ne može prijaviti kao radnika bez odjave s ranijeg posla. Iako ne radi i ne prima platu te nema zdravstveno osiguranje, ona se vodi kao zaposlena.

Altumbabić je svoja prava potraživala na adresama Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Direkcije za civilnu avijaciju BiH, Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine – BHANSA, Suda BiH, Općinskog suda u Sarajevu, Ombudsmana za ljudska prava i Ustavnog suda, ali bezuspješno.

Nakon presude iz 2004 godine kojom je država BiH obavezana da joj uspostavi radnopravni status u skladu s njenom stručnom spremom, nadležni sud je potvrdio prvostepenu presudu 2007. godine i od tada je podnesen prijedlog za prinudno izvršenje te presude, koje nikada nije izvršeno, zbog čega je u dogovoru s braniteljicama i uputila apelaciju Ustavnom sudu.

BiH: Povlačenje britanskog vojnog osoblja nije ugrozilo sigurnost

Participants of the European Union Force (EUFOR), Armed Forces, Border Police and State Investigation and Protection Agency (SIPA) of Bosnia and Herzegovina practice an anti-terrorism situation during an exercise at the Sarajevo International Airport, Bos

Velika Britanija povukla je svoje vojne snage iz Bosne i Hercegovine (BiH) koje su bile dio Misije Althea koju sprovode snage Evropske unije (EUFOR). Razlog je izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU).

Time je Velika Britanija okončala svoje vojno prisustvo u BiH, nakon 28 godina učestvovanja u mirovnim misijama u BiH i 15 godina učešća u Misiji Althea.

Posljednji kontingent britanskih vojnika napustio je Bosnu i Hercegovinu krajem 2020. godine. U okviru EUFOR-ove Althea mirovne misije u BiH trenutno se nalazi 600 vojnika iz 19 država.

Povlačenjem vojnog osoblja, Velika Britanija prestala je i zvanično biti dio Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU. Svoj angažman u BiH nastavila je transferom oficira iz EUFOR-a u štab NATO-a u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) kako će izlazak Velike Britanije uticati na Misiju Althea, iz EUFOR-a su odgovorili "da će manjak osoblja odlaskom britanskih snaga biti nadomješten od ostalih zemalja EU i zemalja partnera", ne precizirajući o kojem broju vojnika se radi i iz kojih zemalja.

"Nakon povlačenja osoblja iz Velike Britanije, jedan broj zemalja koje učestvuju u Misiji EUFOR-a povećao je broj vojnika sa kojima učestvuju u Misiji, čime je osiguran kontinuitet operativnih sposobnosti Misije. EUFOR redovno provodi strateške preglede kroz koje se vrši procjena trenutnog sastava i strukture snaga. Operacija Althea EUFOR ostaje u potpunosti sposobna za provođenje svog mandata, pod okriljem poglavlja VII Povelje UN-a", navodi se u odgovoru EUFOR-a za RSE.

Iz EUFORA su istakli da će i dalje, po potrebi, brzo reagovati u svrhu pružanja podrške bh. agencijama za sprovođenje zakona, kako bi se održalo sigurno i stabilno okruženje u BiH.

"Povlačenje vojnog osoblja Velike Britanije nije ugrozilo sigurnost BiH. EUFOR se nalazi u središtu međunarodnog vojnog angažmana u BiH i predstavlja strateško sredstvo EU koje djeluje u skladu sa pravilima EU za dobrobit svih građana. Za ovo je potrebno da EUFOR ostane vjerodostojna sigurnosna sila sposobna za odvraćanje, da se podrže Oružane snage BiH u primjeni međunarodnih standarda i učešću u međunarodnim mirovnim operacijama i da se tijesno surađuje sa bh. agencijama za provođenje zakona. EUFOR je ostvario velike uspjehe koristeći kako vojne sposobnosti, tako i javno djelovanje", navodi se u odgovoru za RSE.

Šta je Misija Althea?

EUFOR Althea je vojna operacija EU u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU koja je započela 2004. godine završetkom NATO operacije Stabilizacijskih snaga (SFOR) i povlačenjem NATO snaga iz BiH.

EUFOR je dobio mandat za misiju u BiH, u julu 2004. godine Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UNSCR) 1551.

Prvobitni cilj operacije Althea bio je da osigura sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, doprinose sigurnom okruženju i pružanju podrške procesu evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Njen početni kapacitet sastojao se od 7.000 vojnika, a zbog pozitivnih promjena u sigurnosnoj situaciji, mandat je do danas promijenjen četiri puta. Posljednja izmjena mandata bila je u septembru 2012. godine.

Mandat Misije od 2012. godine je izgradnja kapaciteta i obuka Oružanih snaga BiH, podrška lokalnim vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, te pružanje podrške za sveobuhvatnu strategiju EU za Bosnu i Hercegovinu.

Zadaci vojnih snaga EU uključuju i čišćenje minskog prostora, kontrole naoružanja, municije i eksploziva i upravljanje uskladištenim oružjem u zemlji.

U Misiji učestvuju pripadnici vojnih snaga iz 19 zemalja članica EU i partnerskih zemalja, među kojima su Albanija, Austrija, Bugarska, Čile, Češka Republika, Francuska, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Poljska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švajcarska i Turska.

EU ima kapacitet za nastavak Misije

Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO savezu i šef Odsjeka za međunarodnu saradnju i Evropske studije Međunarodnog Univerziteta Burch u Sarajevu, kaže da će se sa sigurnosnog aspekta osjetiti nedostatak vojnog prisustva Velike Britanije u BiH.

"Zato što je Velika Britanija inicirala brojne projekte i aktivnosti kroz Misiju EUFOR u BiH i na taj način kao jedna od vodećih zemalja EU doprinoslia sigurnosti i stabilnosti zemlje", smatra Kožljak.

On ističe da je Velika Britanija bila najveći zagovornik vojnog prisustva snaga NATO-a, a kasnije i snaga EU u BiH, kao garanta sigurnosti i sprječavanja novih sukoba u zemlji. Sada se, kaže, javlja problem kako rasporediti resurse za funkcionisanje Misije Althea u BiH, jer je Velika Britanija bila jedna od glavnih zemalja koja je upravljala ovom misijom.

"Pitanje je kako sada te resurse i potrebne finansije raspodijeliti u okviru EU kako bi se osigurala održivost same misije u BiH. Zemlje Evropske unije i partneri u Misiji, imaju kapacitete da popune upražnjeno mjesto i da sprovode ovakvu vrstu misije kakva je u BiH, a to je da garantuju stabilnost i sigurnost, jer to nije klasična borbena misija. Prema tome, za ovakve vrste mirovnih misija mnoge zemlje se rado javljaju", pojašnjava Kožljak.

Kada je u pitanju dalje funkcionisanje Misije EUFOR-a u BiH, politikolog Velizar Antić kaže da ono nije upitno, jer se radi o dobro koordinisanoj organizaciji koja već 15 godina ima iskustva u sprovođenju Misije u BiH.

"Taj prostor koji je popunjavala Velika Britanija sa svojim jedinicama i osobljem, popuniće zemlje EU šaljući više svojih snaga, i izdvajanjem više novca za samo funkcionisanje Misije. Dakle, tu neće ostati prazan prostor, jer je Evropskoj uniji prepušteno da se stara o nastavku same misije", poručuje Antić.

Povlačenje snaga ili nastavak Misije

Alija Kožljak upozorava kako države članice pitanje povlačenja Velike Britanije iz EUFOR-a "iskorištavaju za generalno povlačenje snaga EU iz BiH i potežu pitanje potrebe nastavka vojne Misije EUFOR-a u BiH".

"Neke od država EU to podupiru činjenicom da je sigurnost i stabilnost u BiH na jednom dovoljnom nivou, poredeći sa zemljama u regionu. Prema tome, smatraju da nisu ni neophodne te vojne snage. Druge, pak, to podupiru tezom da BiH zbog svojih težnji da ide ka EU i ka NATO na ovaj način sa postojanjem stranih snaga u BiH nije realno da ispuni taj cilj", poručuje Kožljak, dodajući da će Velika Britanija u narednom periodu ostati prisutna u BiH prateći dešavanja u zemlji i regionu kroz nove načine saradnje sa Evropskom unijom.

"Iako je Velika Britanija izašla iz Evropske unije, ona će kroz razne sporazume nastaviti saradnju sa ovim organizacijama. Već su inicirani brojni sporazumi i oni će se svakako odnositi i na ovo ovdje područje, gdje će Velika Britanija iz jedne nove pozicije u saradnji sa EU djelovati", ističe Kožljak.

Velizar Antić poručuje da bez obzira što Velika Britanija nije više vojno prisutna kroz EUFOR u BiH, da je ona i dalje zainteresovanja za ovaj prostor.

"Iako trenutno ovaj prostor nije od vitalnog interesa za Veliku Britaniju, ona će i dalje ostati prisutna kroz Misiju NATO-a i neke druge misije u BiH", kaže Antić.

Iz Ministarstva bezbjednosti BIH na upit RSE u vezi izlaska Velike Britanije iz EUFOR-a i mogućih posljedica po nastavak Misije Althea, nije dobijen odgovor.

Iz sjedišta NATO-a u Briselu nisu željeli za RSE komentarisati izlazak Velike Britanije iz EUFOR-a, niti su odgovorili na pitanje na koji način bi Velika Britanija kao članica ovog saveza mogla nastaviti svoje prisustvo u BiH. U odgovoru navode da su za ova pitanja zadužene institucije EU.

Operacija Snaga Evropske unije Althea u Bosni i Hercegovini pokrenuta je 2. decembra 2004. godine kada je EUFOR preuzeo odgovornost za održavanje sigurnosti i bezbjednosti u BiH od SFOR-a.

NATO je u BiH ostao devet godina nakon rata, sve do 2004. godine u dvije misije, ovlašten od UN-a, kako bi se osiguralo sprovođenje mirovnog sporazuma, demilitarizacija, razoružanje oružanih snaga i civilnog stanovništva, te povratak raseljenih lica u svoje prijeratne domove.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG