Linkovi

Top priča BiH

Ko se i šta finansira iz državnog budžeta BiH?

O budžetu će 29. jula odlučivati Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine.

"Najviše su za političare odvojili, njihova administracija, a za građane nisam ništa vidjela da ima tu", kaže odgovarajući na pitanje šta se finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, Senka penzionerka iz Sarajeva.

Rešad Fočo, također iz Sarajeva zna da se iz državnog budžeta finansira i održavanje lokalnih izbora, koji su upravo zbog činjenice da budžet nije bio usvojen odgođeni za 15. novembar, ali i kako kaže enormno visoke plate političara na državnom nivou.

"Mi smo mala siromašna zemlja, a naši političari imaju plate među najvećim u Evropi, što je paradoksalno i žalosno. Oni su najnesposobniji političari koji postoje a obezbijedili su sve sebi, mislim da je to krajnje nemoralno", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ostatak anketiranih ili ne zna, ili ih, kažu, ne zanima šta se finansira državnim budžetom.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje ono što govore građani - državni budžet nema veze sa običnim ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik plaćajući poreze pune.

"Druga stvar, red je već jednom da se to i opečati, što bi se reklo, da se tu radi isključivo o ličnoj koristi. Nema to nikakve veze sa opštim interesom, javnim interesom, nego samo ličnim interesom", kaže ona za RSE.

Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

"Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na ličnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam meseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno", kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, o kojem će, da bi stupio na snagu, u srijedu odlučivati Dom naroda Parlamentrane Skupštine Bosne i Hercegovine, većim dijelom se finansira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 miliona konvertibilnih maraka (oko 498 miliona eura).

Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za finansiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 miliona KM (2,1 milion eura).

Dom naroda o budžetu odlučuje nakon što ga je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta i tačno sedmicu dana od kako je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) 22. jula poručila kako neće biti lokalnih izbora ni 15. novembra, "ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje".

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka (oko 900 miliona eura) biće odvojen za finansiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 miliona maraka (15 miliona eura). Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 miliona maraka (oko 403 miliona eura) i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Za koga je i kako se 'kroji' budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

"Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj hleba, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i finansirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću", navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele da odvoje sredstva za oporavak privrede.

"Da dok su tamo ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli se zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantovano, na vreme, niko nije hteo da se odrekne bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plate. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo overili. I ništa drugo", navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

"To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora", dodaje on.

Kako su političari lomili koplja

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Komisija za usaglašavanje zajedničkog teksta Zakona o budžetu, 27. jula je prvobitno podržala Predsjedništvo BiH, i njihovu odluku da se 754 hiljada maraka (375 hiljada eura) iz kapitalnih izdataka Parlamenta prebaci na sanaciju posljedica od COVIDa-19.

No, nakon pregovora Stranka Demokratske Akcije (SDA) je pristala na amandmane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Bosne i Hercgovine prema kojima budžet treba usvojiti u izvornom obliku, kako ga je predložilo Vijeće ministra, Predsjedništvu BiH, odnosno da taj novac ostaje državnom Parlamentu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH istog dana je podržao izvještaj zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2020. godinu.

U budžet nije ušao ni amandman koji je prvobitno 15. jula usvojio Predstavnički dom, a koji se odnosi na osiguranje sredstava za pomoć u rješavanju migrantske krize, kojom je najviše pogođen Unsko-sanski kanton (USK).

Migranti na području Unsko-sanskog kantona
Migranti na području Unsko-sanskog kantona

Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A SDA) kazao je kako je Komisija usaglasila tekst budžeta na štetu dvije aktualne krize u BiH, a to su migrantska i ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa.

"U budžetu je planirano da se izdvoji 42 miliona KM za saniranje posljedica od pandemija korona virusa, a ova komisija umanjuje taj iznos za 750.000 KM. Taj iznos preusmjeren je za nabavku novih automobila u institucijama BiH", kazao je on.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da se u jednoj rečenici može sumirati proces donošenja budžeta za 2020. godinu, građani će dobiti izbore, funkcioneri HDZ-a nove automobile.

Jesu li amandmani politički?

"To je čisto političko pitanje i ti amandmani su političko nikakvo ekonomsko pitanje", smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prema njegovom mišljenju da se gledala ekonomska tačka onda bi budžet BIH bio povećavan svake godina kako su rasli prihodi od indirektnih poreza.

"Onda bi se također definisale neke politike kojima bi se mogla rješavati ne samo migrantska kriza, ne samo posljedice pandemije COVID-a nego mnoge druge stvari koje su u nadležnosti Bosne i Hercgovine", zaključuje on.

See all News Updates of the Day

Pandemija u BiH: 10 žrtava i 165 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata

ilustracija

Od početka pandemije, od posljedica virusa 350 umrlih u Bosni i Hercegovini.

U protekla 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) testirano je 627 uzoraka, od kojih je 125 pozitivnih na korona virus, a prijavljena su 4 smrtna slučaja.

U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 88 577 uzoraka od kojih je infekcija potvrđena u 7 216 slučajeva, od kojih je trenutno aktivno 3 447, a preminulo je ukupno 168 osoba.

Od korona virusa u ovom entitetu do sada se oporavilo 3 601 osoba.

U poslednja 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 586 uzoraka od kojih je 40 pozitivno na virus korona, a prijavljeno je i šest smrtnih slučajeva.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 5.060 slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su ukupno 182 osobe.

U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 2.711 osoba, aktivno je 2.167 slučajeva dok je ukupno izvršeno 51.870 testiranja.

Trenutno se u bolnicama nalazi 270 ljudi, pod zdravstvenim nadzorom je 4.201 osoba, a nadzor je završen kod 44.026 lica.

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Bajram u BiH uz stroge zdravstvene mjere

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31,

Muslimani u Bosni i Hercegovini, noseći maske kao predostrožnost zbog novog korona virusa, obavili su jutarnje molitve (namaz) u džamijama i na ulicama ispred džamija u manjem broju nego inače. Centralna bajramska svečanost jutros je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Budući da je u BiH trenutno registrirano najviše zaraženih u Evropi u odnosu na broj stanovnika, vjernicima je savjetovano da održavaju fizičku distancu tokom molitve.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović ranije je pozvao vjernike da namaz obave poštujući instrukcije nadležnih državnih organa uz nošenje maski, dezinfekciju ruku na ulazu u džamiju, obred je gdje god je to bilo moguće održan vani, a zabranjen je i dolazak zaraženima, onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, te bilo kome ko ima simptome respiratorne infekcije.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

U bajramskoj poruci (hutbi) reis Kavazović je kazao kako će u modernoj povijesti ovaj bajram ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini, hodočašću po kojem se ovaj Bajram naziva i hadžijskim. Osvrnuo se i na veliki broj zaraženih u BiH, regiji i svijetu kazavši kako će se bolest pobijediti snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.

Naglasio je da se to ne čini zbog straha od smrti, već jer je Bog ljudima dao darove života, a čovjek je preuzeo obvezu da ih štiti u svakoj prilici i na svakom mjestu. Govoreći o običaju žrtvovanja kurbana (najčešće ovna) kao uspomenu na žrtvu Ibrahima (Abrahama ili Avrama u kršćanstvu i judaizmu), poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je kazao da Allahu nisu potrebni ni meso ni krv kurbana, te da, kako se kaže u Kur'anu, Bog gleda bogobojaznost te da svaki čovjek treba služiti onome čemu se zavjetovao: učitelj vjere vjeri, roditelj obitelji, političar politici, državnik državi, liječnik medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

“Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”, poručio je, između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Zbog strogih zdravstvenih mjera danas je izostalo i tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku, a nije upriličeno ni tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme, kao ni svečani bajramski prijem za zvanice. Tako bilo i prije dva mjeseca prilikom obilježavanja Ramazanskog bajrama.

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Amerika izdvojila 2,2 miliona dolara za zdravstveni sistem BiH od izbijanja pandmije

A woman arrives at the hospital to test for coronavirus in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 01 July 2020.

Vlada SAD je od početka pandemije COVID-19 sa više od 1,5 milijardi dolara podržala sisteme javnog zdravlja u 120 zemalja širom svijeta, a od tog iznosa je gotovo 10 miliona dolara izdvojeno za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspješnije izborile sa novim korona virusom.

State Department saopštio je danas da je američka administracija ukupno izdvojila 20,5 milijardi dolara u okviru globalne borbe protiv pandemije, uključujući i razvoj vakcine i metoda liječenja, prevenciju bolesti i pomoć stranim državama.

To je, kako se navodi osnažilo globalnu lidersku poziciju SAD u odgovoru na COVID-19, a ujedno i iznjedrilo "realne rezultate, u vidu pomoći narodima širom svijeta, što pruža zaštitu i samim SAD".

Američka administracija je od izbijanja pandemije posredstvom State Departmenta i vladine Agencije za medjunarodni razvoj (USAID) uputila više od 1,5 milijardi dolara vanredne, humanitarne, ekonomske i razvojne pomoći vladama, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama kao podršku borbi protiv pandemije.

Ta sredstva će, kako se navodi, spasiti živote tako što će unaprijediti zdravstveno obrazovanje, zaštititi zdravstvene ustanove i poboljšati laboratorijske kapacitete i kapacitete za nadzor širenja i brzo reagovanje na bolest u više od 120 zemalja svijeta.

Za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine SAD su od izbijanja pandemije izdvojile 2,2 miliona dolara za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. U proteklih 20 godina SAD su u BiH pomogle sa više od 1,1 milijardu dolara, od čega je 200.000 bilo namijenjeno zrdavstvu.

U spisku država kojima je upućena pomoć, piše da je Srbija od američkih vlasti dobila više od dva miliona dolara pomoći za zdravstvo i to za masovnije testiranje stanovništva na virus, uvođenje novih tehničkih metoda za tretman i prevenciju bolesti, unaprjeđenje razmjene informacija o rizicima i unaprjeđenje higijenske prakse u domaćinstvima.

SAD su, kako piše u saopštenju, u proteklih 20 godina u Srbiju uložile više od milijardu dolara pomoći, uključujući i 5,4 miliona u zdravstvo.

Kosovu je upućeno skoro 1,6 miliona dolara za uspostavljanje laboratorijskog sistema, takođe za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. To je dio dugoročne američke pomoći Kosovu od 772 miliona dolara u proteklih 20 godina, uključujući više od 10 miliona za zdravstvo.

Crnoj Gori je za borbu protiv pandemije Washington dao 300.000 dolara, uključujući i za mobilizaciju dodatnih dobrovoljaca za Crveni krst, jačanje pravovremenih i preciznih informacija o COVID-19 i koordinaciju partnera koji učestvuju u borbi protiv virusa. Prije te pomoći, SAD su Crnoj Gori pomogle sa više od 332 miliona dolara, uključujući i milion dolara za zdravstveni sistem.

Sjeverna Makedonija je od SAD za borbu protiv korona virusa dobila 1,5 miliona za laboratorijske sisteme, nadzor i kontrolu kretanja zaraze, tehničke stručnjake, zdravstvenu komunikaciju i slično. U posljednjih 20 godina ukupna američka pomoć Skoplju premašila je 738 miliona dolara, od kojih je 11,5 miliona uloženo i zdravstvo.

SAD su zdravstvenom sistemu Albanije u borbi protiv COVID-19 pomogle sa više od dva miliona dolara, i to takođe za laboratorije, nadzor širenja zaraze, zdravstvenu komunikaciju i tehničku ekspertizu. Ukupna pomoć SAD Albaniji premašila je za 20 godina 693 miliona dolara, od kojih je 5,8 miliona bilo namijenjeno za zdravstvo.

Iz spiska proizlazi da su SAD za region Evrope i Evroazije, u koji su pored zemalja Zapadnog Balkana uključene i Italija, Grčka, Turska, Ukrajina, Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Belorusija, Bugarska, Moldavija i Rumunija, tokom pandemije za borbu protiv bolesti izdvojile oko 100 miliona dolara pomoći.

Dodaje se i da SAD sa 5 miliona dolara u okviru Fonda za ekonomsku pomoć u regionu Evrope i Evroazije podržavaju aktere civilnog društva, koji treba da štite demokratske institucije i obezbjede da se tokom pandemije čuje i glas građana. Finansijsku pomoć dobijaju i organizacije civilnog društva kako bi obezbjedile građanski nadzor nad naporima koje vlade država ulažu u borbu protiv COVID-19.

State Department u saopštenju ističe da navedeni iznosi ne uključuju pomoć koju pružaju pojedine vladine agencije ili ministarstva, uključujći i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ili ministarstvo odbrane.

Pored te direktne pomoći američke vlade, donacije čija vrijednost premašuje 4,9 milijardi dolara za globalnu borbu protiv COVID-19 obezbjedili su i američki privrednici, neprofitne, humanitarne i vjerske organizacije i pojedinci, što je, kako se navodi u saopštenju, više nego u bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG