Linkovi

Top priča BiH

Ko se i šta finansira iz državnog budžeta BiH?

O budžetu će 29. jula odlučivati Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine.

"Najviše su za političare odvojili, njihova administracija, a za građane nisam ništa vidjela da ima tu", kaže odgovarajući na pitanje šta se finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, Senka penzionerka iz Sarajeva.

Rešad Fočo, također iz Sarajeva zna da se iz državnog budžeta finansira i održavanje lokalnih izbora, koji su upravo zbog činjenice da budžet nije bio usvojen odgođeni za 15. novembar, ali i kako kaže enormno visoke plate političara na državnom nivou.

"Mi smo mala siromašna zemlja, a naši političari imaju plate među najvećim u Evropi, što je paradoksalno i žalosno. Oni su najnesposobniji političari koji postoje a obezbijedili su sve sebi, mislim da je to krajnje nemoralno", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ostatak anketiranih ili ne zna, ili ih, kažu, ne zanima šta se finansira državnim budžetom.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje ono što govore građani - državni budžet nema veze sa običnim ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik plaćajući poreze pune.

"Druga stvar, red je već jednom da se to i opečati, što bi se reklo, da se tu radi isključivo o ličnoj koristi. Nema to nikakve veze sa opštim interesom, javnim interesom, nego samo ličnim interesom", kaže ona za RSE.

Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

"Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na ličnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam meseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno", kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, o kojem će, da bi stupio na snagu, u srijedu odlučivati Dom naroda Parlamentrane Skupštine Bosne i Hercegovine, većim dijelom se finansira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 miliona konvertibilnih maraka (oko 498 miliona eura).

Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za finansiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 miliona KM (2,1 milion eura).

Dom naroda o budžetu odlučuje nakon što ga je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta i tačno sedmicu dana od kako je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) 22. jula poručila kako neće biti lokalnih izbora ni 15. novembra, "ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje".

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka (oko 900 miliona eura) biće odvojen za finansiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 miliona maraka (15 miliona eura). Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 miliona maraka (oko 403 miliona eura) i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Za koga je i kako se 'kroji' budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

"Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj hleba, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i finansirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću", navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele da odvoje sredstva za oporavak privrede.

"Da dok su tamo ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli se zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantovano, na vreme, niko nije hteo da se odrekne bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plate. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo overili. I ništa drugo", navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

"To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora", dodaje on.

Kako su političari lomili koplja

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Komisija za usaglašavanje zajedničkog teksta Zakona o budžetu, 27. jula je prvobitno podržala Predsjedništvo BiH, i njihovu odluku da se 754 hiljada maraka (375 hiljada eura) iz kapitalnih izdataka Parlamenta prebaci na sanaciju posljedica od COVIDa-19.

No, nakon pregovora Stranka Demokratske Akcije (SDA) je pristala na amandmane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Bosne i Hercgovine prema kojima budžet treba usvojiti u izvornom obliku, kako ga je predložilo Vijeće ministra, Predsjedništvu BiH, odnosno da taj novac ostaje državnom Parlamentu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH istog dana je podržao izvještaj zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2020. godinu.

U budžet nije ušao ni amandman koji je prvobitno 15. jula usvojio Predstavnički dom, a koji se odnosi na osiguranje sredstava za pomoć u rješavanju migrantske krize, kojom je najviše pogođen Unsko-sanski kanton (USK).

Migranti na području Unsko-sanskog kantona
Migranti na području Unsko-sanskog kantona

Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A SDA) kazao je kako je Komisija usaglasila tekst budžeta na štetu dvije aktualne krize u BiH, a to su migrantska i ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa.

"U budžetu je planirano da se izdvoji 42 miliona KM za saniranje posljedica od pandemija korona virusa, a ova komisija umanjuje taj iznos za 750.000 KM. Taj iznos preusmjeren je za nabavku novih automobila u institucijama BiH", kazao je on.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da se u jednoj rečenici može sumirati proces donošenja budžeta za 2020. godinu, građani će dobiti izbore, funkcioneri HDZ-a nove automobile.

Jesu li amandmani politički?

"To je čisto političko pitanje i ti amandmani su političko nikakvo ekonomsko pitanje", smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prema njegovom mišljenju da se gledala ekonomska tačka onda bi budžet BIH bio povećavan svake godina kako su rasli prihodi od indirektnih poreza.

"Onda bi se također definisale neke politike kojima bi se mogla rješavati ne samo migrantska kriza, ne samo posljedice pandemije COVID-a nego mnoge druge stvari koje su u nadležnosti Bosne i Hercgovine", zaključuje on.

See all News Updates of the Day

„Kajak“ simbol kraja jednog bezbrižnog doba Banja Luke

Osamdesete i 1. maj ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)

Banjalučki „Kajak“ nijemi je svjedok promjene Banja Luke. I ljudske i urbanističke. Osamdesetih godina prošlog vijeka, kultno okupljalište mladih, danas ima sasvim drugo lice. A na njemu stare bore od smijeha i novi ožiljci od vremena koje je donijelo smrt i kriminal.

Tu sam proveo najljepše trenutke 80-tih godina“ , priča Davor Višić, pokazujući na mjesto nekadašnjeg kultnog banjalučkog mjesta „Kajak“.

Davor Višić: "Nemam više nikakvih emocija prema tom mjestu"
Davor Višić: "Nemam više nikakvih emocija prema tom mjestu"

Prijatelji iz Sarajeva tražili bi da ih odvedem u 'Kajak', jer su čuli da je to najpopularnije mjesto u gradu. Iznenade se kad vide skromni objekat, međutim, atmosfera oko 'Kajaka' je bila odlična.“

Koncert Live Aid, koji je 1985. godine uživo gledalo 400 miliona ljudi u 60 zemalja svijeta, banjalučka omladina pratila je upravo u „Kajaku“.

John 5 je u jednom intervjuu rekao da su 80-tih filmovi bili dobri, muzika fantastična, a ljudi su bili ljudi. Tako je bilo i u Banjaluci“, sjeća se Davor.

„Društva su se sastojala od djece direktora i fizičkih radnika, nije bilo klasa, svi smo bili isti i nismo gledali kako se ko zove.“
Davor Višić

Suzana Sekulović Kadirić, skoro tri decenije živi u Švedskoj, ali dobro pamti kultni „Kajak“.

Vrate mi se slike 'zlatnih ´80-tih godina'. Osjećaj slobode, opuštenosti... miris Vrbasa, procvjetalih aleja. Kulturno-umjetnička scena je eksplodirala i u Banjaluci, kao i ponuda raznih kafića. Međutim, 'Kajak' je bio i ostao kult, a u principu je bio sagrađen od trošnog drveta i papira“, prisjeća se Suzana.

Suzana Sekulović - Kadirić: "Nadam se da smo evoluirali"
Suzana Sekulović - Kadirić: "Nadam se da smo evoluirali"

Šeha je bio zadužen za muziku. Čim neki dobar album izađe u Londonu, vrlo brzo bi se našao u našim rukama. Nekad se pitam kako je sve to moglo tako precizno da funkcioniše bez 'mreže'“, objašnjava Suzana kroz smijeh, i kaže da je odličnoj atmosferi oko malog objekta znalo svjedočiti i do 1000 ljudi.

Davor se prisjeća da je 87. godine došao iz vojske.„Kajak“ je, kaže, još koju godinu bio popularan - a onda su došle 90-te.

Nešto kao da je ušlo među ljude, osjećalo se u vazduhu da je atmosfera drugačija, da je život drugačiji i da su se ljudi počeli mijenjati. Onda se počelo gledati kako se ko zove i krenuo je rat“, kaže Davor.

Mi ni u jednom jedinom momentu nismo mogli ni da zamislimo šta nas tek čeka“, sjeća se Suzana.

U godinama koje slijede često se mijenjala vlasnička struktura, ali i koncept samog mjesta. „Kajak“ se sve češće počeo pojavljivati na stranicima crne hronike.

"Kajak" danas
"Kajak" danas

Hitac u bezbrižno doba

Za Suzanu, promjena, i simbolička i stvarna, počela je jednim pucnjem, koji za nju označava kraj jednog bezbrižnog doba.

Na tom mjestu, 10. aprila 1992. godine, ubijen je Miodrag Šušnica, penzionisani policijski inspektor i kajakaški trener. Skoro 30 godina poslije za njegovu smrt niko nije odgovarao.

Nisu rasvjetljeni ni motivi ubistva.

Miodrag Mićo Šušnica, ubistvo nerasvijetljeno i nakon skoro 30 godina
Miodrag Mićo Šušnica, ubistvo nerasvijetljeno i nakon skoro 30 godina

Prema svjedočenju njegovih prijatelja, Šušnica je bio čovjek koji nije pravio razliku među komšijama. Tvrde da je zato morao nestati. Taj april i to ubistvo doživljavaju, kao uvertiru u događaje koji su slijedili, ne samo u Banja Luci, nego i širom BiH.

Hitac ispaljen prvenstveno u Čovjeka, sa velikim početnim slovom Č, pa sve onda ostalo, bio je i ostao hitac u jedno bezbrižno doba, a to vrijeme označilo je ulazak u najveća krvoprolića ikada viđena u istoriji, nakon Drugog svjetskog rata“, kaže Suzana.

Pored „Kajaka“ više i ne prolazi. Samo jednom sa Srđanom Šušnicom, sinom ubijenog Miodraga, popila je kafu na terasi u blizini.

Ta slika nemoćnog starca na izdisaju koji se muči od prvog hica ispaljenog u Miću Šušnicu do dana današnjeg je jeziva.Popila sam kafu, otišla odatle i nikad se više nisam vratila“, govori Suzana.

Banja Luku je u međuvremenu napustio i sin ubijenog inspektora.

Kartanje ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)
Kartanje ispred Kajaka (foto: cafekajak.com)

„Borba protiv privatne države“

Početkom marta 2021., „Kajak“ je opet udarna vijest. Ovaj put kao predmet obračuna politički podijeljene Banjaluke.

Sporan je objekat u vlasništvu porodice Mileta Radišića, dugogodišnjeg saradnika i prijatelja najmoćnije osobe entiteta Republika Srpska – Milorada Dodika, aktuelnog člana državnog Predsjedništva.

Radišić je 2013. osuđen na tri godine zatvora zbog privrednog kriminala. Skrivao se devet mjeseci, a u zatvoru proveo manje od dvije godine.

Na nekada kultnom mjestu, njegov sin Srećko Radišić izgradio je luksuzni restoran.

Protivnik mu je novi gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

Predstavljajući izvještaj komisije zakonitosti rada prethodne gradske administracije, Stanivuković je najavio da će gradske vlasti srušiti nelegalno izgrađenu „Terasu Kajak“.

Novi gradonačelnik novinarima je tada objelodanio da se iz dosadašnjih izvještaja „da zaključiti kako je većina uočenih nepravilnosti u gradu u vezi sa osobama bliskim porodici Milorada Dodika“.

Objekat „Terasa Kajak“ postaje mjesto obračuna dvije politički suprostavljenje inspekcije. Dok gradska objekat ograđuje trakom i zatvara, entitetska poništava to rješenje, skida traku i zaustavlja rušenje.

Pristalice pozicije i opozicije ispred 'Kajaka
Pristalice pozicije i opozicije ispred 'Kajaka

Sve je kulminiralo 28. maja kada je gradonačelnik ispred „Kajaka“okupio svoje simpatizere s namjerom da sruši nelegalno izgrađeni objekat. Tom prilikom nekolicina građana, uglavnom aktivista SNSD-a, stala je pred bager kako bi spriječila rušenje. Na kraju je bager prekopao samo parking „Kajaka“.

Stanivuković tvrdi da neće biti zaustavljen i da će „Kajak terasa“ biti srušena, a da je njegova borba usmjerena protiv svih koji su nelegalno gradili.

„Kajak“ je nazvao„simbolom borbe protiv privatne države“.

Mjesto najavljenog parka Kajak
Mjesto najavljenog parka Kajak

Žal za boljom prošlošću

Suzana Sekulović Kadirić, mnoge građevine, pa i objekat starog „Kajaka“ smatra svjedocima jednog bezbrižnog vremena, koji su mogli postati odličan turistički potencijal Banjaluke. Kako navodi, Šveđani svaku kolibu koja ima neki istorijski značaj čuvaju, obnavljaju i nude turistima.

Mi ili srušimo ili zabetoniramo, uništimo i ostavimo tako iza sebe. A kroz svaku od tih građevina uvijek paralelno možete posmatrati i mnoge druge pojave“, kaže Suzana, i dodaje da sve to može dovesti do mnogo ozbiljnijih posljedica i po društvo i po pojedinca.

Bager parkiran ispred Kajaka
Bager parkiran ispred Kajaka

Sve ovo nas dovodi do urbanocida i kulturocida, koje ja posmatram iz jednog drugog ugla, a koji u stvari, ako bi se detaljno išlo u obradu ove teme,svakako dovode i do poremećaja cijelog društva, negativnih i dugoročnih posljedica. Ali mogu dovesti i do zločina, pa čak i genocida“, smatra Suzana.

Ona objašnjava da se na „Kajaku“, kao fizičkom objektu, jasno može vidjeti simbolika urušavanja moralnih i etičkih vrijednosti čovjeka i društva.

Danas sukob oko „Kajaka“ prati iz Štokholma.

„Iskreno se nadam da su ljudi evoluirali. Ako nisu, ništa drugo i ne zaslužujemo. Svi znamo da je tu sve počelo, a svako životno iskustvo pokazuje da se svi krugovi u životu nekad moraju zatvoriti“, kaže Suzana.

Na pitanje kako se osjeća kad prođe pored mjesta u kojem je proveo najljepše godine života, Davor Višić, sagovornik sa početka priče, kaže da više nema nikakve emocije.

Kao da tu nikad nisam izlazio. Nešto se izgubilo“.

CIN: Arsen - "Kralj otrova" curi iz mostarske deponije

Mostarska deponija (foto:CIN)

Otpadne vode sa mostarske deponije sadrže visoku koncentraciju arsena koji bi dugoročno mogao zagaditi okoliš i izazvati teška oboljenja među lokalnim stanovništvom.

Krivična prijava protiv Kliničkog centra u Sarajevu zbog 'propusta u liječenju'

Posebni respiratorni centar na KCUS-u

Damir Koldžo, advokat Mirele Palić, čiji je suprug u martu preminuo od posljedica COVID-19 u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), zbog “grubih grešaka i propusta u liječenju” podnio je krivičnu prijavu protiv ove zdravstvene ustanove Tužilaštvu Kantona Sarajevo u petak. 11. juna, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dokumentaciju o slučaju Palić, kao i drugom slučaju Hota, za koji se također sprema krivična prijava, advokat Koldžo je dobio nakon više od dva mjeseca.

Danas je predata jedna krivična prijava, a druga ide u narednim danima,” kazao je advokat Koldžo za RSE.

Advokat je ranije za RSE izjavio da će prijavama će biti obuhvaćena Sebija Izetbegović, direktorica KCUS, najveće zdravstvene ustanove u BiH, šefovi disciplina, koji su i potpisnici nekih dokumenta, određeni broj ljekara čija imena su poznata, kao i jedan broj onih čija su imena nepoznata.

Prema zakonu, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, može reagovati nakon što procijeni da u krivičnim prijavama ima elemenata za pokretanje istrage.

Očekujemo da ćemo dobiti broj spisa za nekih sedam dana, dok prijavu Tužilaštvo provuče kroz svoje kompjutere,” kazao je Koldžo.

Direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović u ranijim javnim istupima odbila je odgovornost ljekara i uprave za smrti COVID pacijenata.

Također je tvrdila da sporni respiratori imaju "sve potrebne certifikate" za upotrebu u liječenju COVID19 pacijenata.

KCUS u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje potpisuje 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori uvezeni iz Kine u aprilu 2020. godine, koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.

Potpisnici pisma su naveli da je potrebno obezbijediti respiratore koji će tehnički zadovoljiti preduslove za tretman pacijenata u intenzivnoj njezi.

Isti dan u KCUS su ušli Tužioci KS i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a dan kasnije i Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Slučaj Palić

Advokata Koldžu je angažovala Mirela Palić, čiji je suprug Sead na KCUS primljen 8. marta, u jeku trećeg vala pandemije korona virusa, zbog nesnosnih bolova i teškog disanja, kako je za RSE ranije izjavila njegova supruga. Preminuo je 23. marta u 44 godini.

Nakon smrti supruga Mirela je dobila samo smrtni list. Otpusno pismo i dokumentaciju o toku liječenja i terapiji čekala je do 17. maja. Njen zahtjev za obdukcijom KCUS je odbio.

Mirela je na društvenoj mreži Facebook također pokrenula grupu 'Kolektivna tužba protiv KCUS' kako bi okupila porodice koje dijele slične sudbine i prikupila dokaze protiv ove zdravstvene ustanove.

Tvrdi da KCUS, iako je bio obavezan, također nije tražio saglasnost porodice za tretman respiratorom.

Advokat Koldžo je prijavio KCUS-a Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS, a prijava je zatim proslijeđena inspekciji pri Ministarstvu zdravstva Federacije BiH.

Početkom maja 13 anesteziologinja, potpisnica pisma, zatražilo je prekid ugovora o radu od KCUS zbog nezadovoljstva uslovima rada.

Iz ove ustanove su ranije saopštili kako nije umro nijedan pacijent koji je na bilo kojoj vrsti podrške respiratora koje je iz Kine uvezla "Srebrena malina", a zbog kojih se vodi krivični postupak.

U predmetu je prvooptuženi Fadil Novalić, Premijer Federacije BiH, Fahrudin Solak, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite, Fikret Hodžić, vlasnik i direktor kompanije "F.H. Srebrena malina", te Jelka Milićević, ministrica financija FBiH.

Dan prije početka suđenja, 23. februara 2021. godine, iz Federalne uprave civilne zaštite, je potvrđeno da je većina respiratora, koji su plaćeni 10,5 5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura), dobila odobrenje za upotrebu i da mogu se koristiti u medicinskim ustanovama.

Od COVID-19 je u prva tri mjeseca 2021. godine preminulo 3.130 ljudi, što je skoro polovina ukupnog broja preminulih zaraze od početka pandemije u martu prošle godine.

Tokom trećeg vala pandemije samo u Kantonu Sarajevo, u martu ove godine od korona virusa je umrlo 400 ljudi, u odnosu na ukupno 383 preminulih od marta do kraja decembra 2020. godine.

Ambasador Nelson nakon razgovora sa Dodikom: Sijanje podjela sprječava razvoj svih u BiH

Ambasador SAD u BiH Eric Nelson, Sarajevo - arhiva

Ambasada SAD u BiH zvaničnom twitter kanalu objavila je poruku nakon telefonskog razgovora ambasadora Nelsona i Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

U poruci stoji da su Nelson i Dodik diskutovali o vitalnom značaju anti-korupcije, vladavine prava i uzajamnog povjerenja kao centra agende koja bi omogućila sigurnost, ekonomski rast i mogućnosti bez diskriminacije.

"Neuspjeh da se donesu zdravorazumske reforme i sijanje podjela sprječava sve u BiH da ostvare svoj puni potencijal, navedeno je u poruci."

Istog dana Milorad Dodik je u javnom istupu kritikovao i izazivao američku politiku u BiH.

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"

Novi Dodikov napad na BiH i izazov "Americi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG