Prosječna temperatura prošlog mjeseca bila je 0,93 stepena Celzijusa iznad prosjeka za septembar u periodu od 1991. do 2020. To je najveći rast iznad prosjeka za mjesec dana u 83 godine evidencije koju vodi Služba za klimatske promjene Kopernikus Evropske svemirske agencije.
"Zaista je nevjerovatno", rekao je direktor Copernikusa Carlo Buontempo. "Nikada u našoj evidenciji nisam vidio ništa slično ni u jednom mjesecu".
Dok su juli i august, uopšteno gledano, imali više temperature jer su to topliji mjeseci u kalendaru, septembar je imao ono što naučnici nazivaju najvećom anomalijom ili odstupanjem od normale. Temperaturne anomalije su ključni podaci u svijetu koji se zagrijava.
"Ovo nije 'fancy' statistika o vremenu", rekla je naučnica sa Imperijalnog koledža u Londonu Friederike Otto u mailu. "To je smrtna kazna za ljude i ekosisteme. Uništava imovinu, infrastrukturu, žetvu".
Copernikus je izračunao da je prosječna temperatura za septembar bila 16,38 stepeni Celzijusa, čime je oboren stari rekord postavljen u septembru 2020. za nevjerovatnih pola stepena Celzijusa. To je ogromna razlika u klimatskim zapisima.
Visoke temperature protezale su se širom svijeta, ali su uglavnom bile izazvane upornom i neobičnom toplotom u svjetskim okeanima, koji se u septembru nisu toliko ohladili kao inače, a rekordno su vrući od proljeća, rekao je Buontempo.
Zemlja je na pravom putu ka najtoplijoj godini u historiji, za oko 1,4 stepena Celzijusa toplijoj od predindustrijskih vremena, kaže Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernikusa.
Prošli septembar bio je 1,75 stepeni Celzijusa topliji nego sredinom 1800-ih, izvijestio je Copernikus. Svjetski lideri su se 2015. složili da pokušaju da ograniče buduće zagrijavanje na maksimalno 1,5 stepeni Celzijusa više od predindustrijskih vremena.
Globalni granični cilj od 1,5 stepeni Celzijusa je za dugoročne prosjeke temperature, a ne za jedan mjesec ili godinu. Ali naučnici su i dalje izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog postavljanja rekorda.
"Ono što trenutno vidimo je okvir brzog globalnog zagrijavanja brzinom koju Zemlja nije vidjela eonima, zajedno sa El Ninjom, prirodnim klimatskim ciklusom" - privremenim zagrijavanjem dijelova Tihog okeana, koje menja vremenske prilike širom svijeta", rekla američka klimatološkinja Jessica Moerman, koja je i predsjednica Evangelističke mreže za zaštitu životne sredine. "Ovaj dvostruki udar zajedno je tačka u kojoj stvari postaju opasne."
Iako El Ninjo ima uticaj, klimatske promjene imaju veći trag u ovom zagrijavanju, rekao je Buontempo.
"Zaista se ne nazire kraj s obzirom na to da se nove rezerve nafte i gasa i dalje otvaraju za eksploataciju. Ako imate još rekordno vrućih događaja, nema predaha za ljude i prirodu, nema vremena za oporavak", rekla je Otto.
Buontempo je rekao da će El Ninjo vjerovatno postati topliji i izazvati još više temperature sljedeće godine.
