Linkovi

Najnovije

Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu

US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.
US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.

Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".

"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."

Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.

Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.

Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.

Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.

Obnavljanje odnosa

Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.

"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.

Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.

"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."

"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.

Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.

"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".

Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.
Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.

Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".

Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."

Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.

U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.

"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.

Prepreke klimatskom partnerstvu

Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.

"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.

"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."

On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.

Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.

Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".

See all News Updates of the Day

SAD prenijele Izraelu da neće učestvovati u akciji protiv Irana, Guterres pozvao na uzdržanost

Izraelski borbeni avion poslije misije presretanja iranskih dronova i raketa. (Foto: Israel Defense Forces/Handout via REUTERS)
Izraelski borbeni avion poslije misije presretanja iranskih dronova i raketa. (Foto: Israel Defense Forces/Handout via REUTERS)

Izrael je najavio da će odgovoriti na masovni iranski napad u subotu veče, nakon što je vojska saopštila da je oborila gotovo sve dronove i rakete - njih više od 300 - koji su većinom lansirani iz Irana. Iranske rakete oborene su uz pomoć Amerike, Britanije, Jordana i drugih saveznika.

Ratni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je zasjedao u nedjelju, zalažio se za odmazdu protiv Irana ali je podijeljen u pogledu tajminga i obima odgovora, rekli su izraelski zvaničnici.

Petočlani kabinet, koji između ostalih čine Netanyahu, ministar odbrane Yoav Gallant i ministar Benny Gantz, bi trebalo ponovo da se sastane i nastavi razgovore o izraelskom odgovoru na napad.

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je Netanyahua da SAD neće učestvovati u kontraofaznivi protiv Irana, ako Izrael odgovori na napad, rekli su američki zvaničnici. Jordanski kralj Abdullah rekao je Bidenu u telefonskom razgovoru u nedjelju da bi dalja eskalacija dovela do širenja konflikta u regionu, prenijeli su jordanski državni mediji.

O situaciji je u nedjelju raspravljao i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Guterres pozvao je na maksimalnu uzdržanost i upozorio članice UN da je odmazda uz upotrebu sile zabranjena međunarodnim pravom.

Guterres je naglasio da povelja UN zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države. Također je osudio iranski napad i upozorio protiv dalje eskalacije.

"Bliski istok je na ivici. Stanovnici regiona su suočeni sa stvarnom opasnošću od katastrofalnog konflikta punih razmjera. Sada je vrijeme za deeskalaciju", rekao je Guterres pred Savjetom bezbjednosti.

Izraelski ambasador Gilan Erdan pozvao je Savjet bezbjednosti da uvede "sve moguće sankcije" Iranu.

"Savjet mora danas da preduzme akciju i osudi Iran zbog njegovog terora", rekao je Erdan i pozvao zemlje da "uvedu sve moguće sankcije Iranu prije nego što bude prekasno".

Iranski ambasador Amir Saeid Iravani rekao je da je Iran iskoristio "pravo na samoodbranu" pri napadu na Izrael.

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. (Foto: AP Photo/Yuki Iwamura)
Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. (Foto: AP Photo/Yuki Iwamura)

"Savjet bezbjednosti nije ispunio svoju dužnost da održava međunarodni mir i bezbjednost" poslije izraelskog udara na iranski konzulat u Damasku, rekao je Iravani i dodao da zbog toga Teheran nije imao "drugi izbor" nego da odgovori. Poručio je da njegova zemlja ne želi "eskalaciju ili rat" ali da će odgovoriti na bilo koju "prijetnju ili agresiju".

"Ako Amerika pokrene vojne operacije protiv Irana, njegovih građana i interesa, Iran će iskoristiti pravo da na to odgovorili proporcionalno", rekao je Iravani.

Zamjenik američke ambasadorice pri UN Robert Wood pozvao je 15 članica Savjeta da nedvosmisleno osude iranski napad i dodao da to tijelo ima obavezu da osigura da iranski potezi ne prođu bez odgovora.

"Narednih dana, i u konsultaciji sa drugim članicama, SAD će razmotriti dodatne mjere da pozovu Iran na odgovornost ovdje u Ujedinjenim nacijama. Želim da jasno poručim: Ako Iran ili njegovi proksiji preduzmu akcije protiv SAD ili dalju akciju protiv Izraela, Iran će odgovarati za to", rekao je Wood.

Izrael je prijavio samo manju štetu, ali je prvi direktni iranski napad na Izrael potresao Izraelce koji strahuju od izbijanja većeg rata. U iranskom napadu je pogođena jedna vazduhoplovna baza na jugu Izraela, ali je nastavila normalno da operiše, dok je od šrapnela ozbiljno povrijeđena jedna sedmogodišnja djevojčica. Ukupno je povrijeđeno 12 osoba, prema podacima izraelske vojske.

Gantz je rekao u nedelju da će Izrael odgovoriti na iranski napad kada za to bude pravo vrijeme.

"Izgradićemo regionalnu koaliciju i nametnuti posljedice Iranu na način i u vrijeme koje nama odgovara", naveo je Gantz u saopštenju uoči sastanka ratnog kabineta.

Izraelski ministar odbrane rekao je da "kampanja još nije gotova - moramo i dalje da budemo na oprezu". Poručio je i da Izrael sada ima šansu da formira strateški savez protiv Irana "koji prijeti da stavi nuklearne eksplozive na rakete, što bi mogla da bude ekstremno ozbiljna prijetnja".

Izrael je i dalje u stanju visoke pripravnosti, a očekuje se da će vanredne mjere biti na snazi do ponedjeljka, uključujući zabranu školskih aktivnosti i restrikcije na velika okupljanja.

"Tokom proteklih par sati, odobrili smo operativne planove za ofanzivne i odbrambene akcije", rekao je portparol izraelskih snaga Daniel Hagari.

Iran je poručio da je napad "u potpunosti uspio" i upozorio Izrael i Sjedinjene Države u nedjelju na mnogo veći odgovor ako bude odmazde.

Načelnik iranskog generalštaba Mohamed Bageri upozorio je u televizijskom obraćanju da će iranski "odgovor biti mnogo veći od sinoćnje vojne akcijie ako se Izrael osveti Iranu" i poručio Washingtonu da bi američke baze također mogle da budu napadnute ako SAD pomognu Izraelu.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je Izrael protiv "bezobzirne" odmazde i naglasio da će na to biti odgovoreno "odlučno i još snažnije".

Lideri G7 zemalja osudili su iranski napad i naveli da će raditi na stabilizaciji situacije. U saopštenju su upozorili da Teheran rizikuje "nekontrolisanu regionalnu eskalaciju".

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyn je u odvojenom saopštenju poručila da će biti razmotrene dodatne sankcije protiv Irana u bliskoj saradnji sa partnerima koje bi se "specifično odnosile na programe za dronove i rakete".

Globalne sile Rusija, Kina, Francuska i Njemačka, kao i Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su na uzdržanost.

"Uradićemo sve da zaustavimo dalju eskalaciju. Možemo samo da upozorimo sve, naročito Iran, da ne idu dalje ovim putem", rekao je njemački kancelar Olaf Scholtz tokom posjete Kini.

Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma nastoji osigurati slanje pomoći Izraelu

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa SAD Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa SAD Mike Johnson

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u nedjelju da će pokušati osigurati da prođe zakon o pomoći Izraelu ove sedmice, nakon masovnog iranskog napada dronovima, ali nije rekao da li će zakon uključivati i pomoć Ukrajini i drugim saveznicima SAD-a.

Johnson, koji se bori da ujedini svoju rascjepkanu republikansku većinu i izbjegne prijetnje oko njegove smjene, podsjetio je na dva neuspješna pokušaja da se pošalje pomoć samo Izraelu.

"Pokušat ćemo ponovo ove sedmice, a detalji tog paketa se sastavljaju upravo sada. Gledamo opcije i sva ova dodatna pitanja", rekao je Johnson za program "Sunday Morning Futures" za Fox News .

Johnsonova kancelarija odbila je dati dodatne detalje.

Johnson je to izjavio nakon što je vođa većine u Predstavničkom domu Steve Scalise rekao da će Dom odgovoriti na iranski napad "zakonodavstvom koje podržava našeg saveznika Izraela i poziva Iran i njegove terorističke zastupnike na odgovornost", ne nudeći detalje.

Očekuje se da će se Johnson kasnije u nedjelju sastati sa zakonodavcima fokusiranim na pitanja nacionalne sigurnosti, uključujući predsjednika Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michaela McCaula.

Iran je lansirao stotine bespilotnih letjelica i projektila u svom prvom direktnom napadu na izraelsku teritoriju proteklog vikenda.

Bijela kuća i najviši demokrate i republikanci u Senatu pozvali su Johnsona da bez odlaganja krene naprijed u vezi sa dvostranačkim paketom od 95 milijardi dolara koji je usvojen u Senatu i koji bi pružio 14,1 milijardu dolara pomoći Izraelu i 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

Johnson je odbio da prihvati prijedlog zakona koji je usvojen u Senatu. Umjesto toga, pokušao je izraditi vlastito zakonodavstvo, a pomoć Ukrajini strukturirana je kao zajam po nalogu republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

"On i ja smo 100 posto ujedinjeni oko ovih većih stvari", rekao je Johnson o Trumpu, nakon sastanka s njim u petak na Floridi.

Mnogi Trumpovi saveznici u Predstavničkom protive se pomoći Ukrajini, a predstavnica Marjorie Taylor Greene zaprijetila je da će pokrenuti smjenu Johnsona s mjesta predsjedavajućeg zbog pitanja koje uključuje njegovu podršku Ukrajini.

Republikanski saveznici Ukrajine očekuju da veći dopunski zakon o pomoći Kijevu dođe na red ove sedmice.

McCaul je za CBS-ov program "Face the Nation" rekao da je Johnson opredijeljen za iznošenje šireg paketa pomoći, ali nije rekao kada će se to dogoditi. "Moja želja je ova sedmica", rekao je.

SAD i Peking imaju za cilj da povećaju broj američkih studenata u Kini

David Moser, Amerikanac i vanredni profesor na Capital Normal University u Pekingu
David Moser, Amerikanac i vanredni profesor na Capital Normal University u Pekingu

Stephen Garrett, 27-godišnji student, oduvijek je mislio da će studirati u Kini, ali restriktivna politika zemlje u vezi s COVID-19 učinila je to gotovo nemogućim i sada vidi da interesovanje među kolegama naučnicima opada čak i nakon što se Kina ponovo otvorila.

Zajednička zabrinutost, rekao je on, uključuje ograničenja akademskih sloboda i rizik od zaglavljivanja u Kini.

Ovih dana samo oko 700 američkih studenata studira na kineskim univerzitetima, što je pad u odnosu na vrhunac od blizu 25.000 prije jedne decenije, dok u SAD-u ima skoro 300.000 kineskih studenata.

Neki mladi Amerikanci su obeshrabreni da ulažu svoje vrijeme u Kinu zbog onoga što vide kao smanjenje ekonomskih mogućnosti i zategnutih odnosa između Washingtona i Pekinga.

Bez obzira na razlog neravnoteže, američki zvaničnici i naučnici žale zbog izgubljenih prilika za mlade ljude da iskuse život u Kini i steknu uvid u strašnog američkog protivnika.

I zvaničnici obje zemlje slažu se da bi trebalo učiniti više na podsticanju studentske razmjene, u vrijeme kada Peking i Washington teško mogu da se dogovore oko bilo čega drugog.

"Ne vjerujem da je okruženje tako gostoljubivo za obrazovnu razmjenu kao što je to bilo u prošlosti, i mislim da će obje strane morati poduzeti korake", rekao je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell.

SAD su savjetovale svoje građane da "preispitaju putovanje" u Kinu usljed zabrinutosti zbog proizvoljnih pritvaranja i proširenja zabrana izlaska kako bi se Amerikanci spriječili da napuste zemlju.

Peking obnavlja programe za međunarodne studente koji su bili zatvoreni tokom pandemije, a kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je desetine hiljada američkih srednjoškolaca da posjete Kinu.

Situacija je bila daleko drugačija nakon što je predsjednik Barack Obama pokrenuo inicijativu 100.000 jakih 2009. kako bi drastično povećao broj američkih studenata u Kini.

Do 2012. godine u Kini je bilo čak 24.583 američka studenta, prema podacima kineskog Ministarstva obrazovanja. Ali 10 godina kasnije, broj se smanjio na samo 211.

Krajem 2023. broj američkih studenata iznosio je 700, prema Nicholasu Burnsu, ambasadoru SAD-a u Kini, koji je rekao da je to premalo u zemlji od tolikog značaja za Sjedinjene Države.

"Trebamo mlade Amerikance da nauče mandarinski. Trebamo mlade Amerikance da dožive Kinu", rekao je Burns.

Bez američkih studenata, "u sljedećem desetljeću nećemo moći provoditi pametnu, obrazovanu diplomatiju u Kini", upozorio je David Moser, američki lingvist koji je otišao u Kinu 1980-ih i sada ima zadatak uspostaviti novi magistarski studij program za međunarodne studente na Univerzitetu Peking Capital Normal.

Moser se prisjetio godina kada su američki studenti Kinu smatrali fascinantnom i mislili da bi tamošnje obrazovanje moglo dovesti do zanimljive karijere. No rekao da američki studenti i njihovi roditelji gledaju kako se Kina i Sjedinjene Države udaljavaju jedna od druge.

"Ljudi misle da je ulaganje u Kinu kao karijera glupa ideja", rekao je Moser.

Nakon 2012. broj američkih studenata u Kini je pao, ali se nekoliko godina zadržao na više od 11.000, prema Open Doorsu, sve do izbijanja pandemije, kada je Kina zatvorila svoje granice. Programi za međunarodne studente koji su se razvijali godinama su zatvoreni, a osoblje je otpušteno, rekao je Moser.

Amy Gadsden, izvršna direktorica Kinese inicijative na Univerzitetu Pennsylvania, također je pripisala dio pada interesa i stranim kompanijama koje zatvaraju svoje urede u Kini. Drakonski stil upravljanja u Pekingu, razotkriven njegovim odgovorom na pandemiju, također je pauzirao američke studente, rekla je.

Garrett, koji je na putu da ovog ljeta diplomira na Fakultetu za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins, rekao je da je ambivalentan u pogledu rada u Kini, navodeći nedostatak pristupa informacijama, ograničenja u raspravama o politički osjetljivim temama i sveobuhvatnu kinesku borbu protiv špijunaže.

Živio je u Hong Kongu kao tinejdžer i stažirao u kontinentalnoj Kini, i rekao je da je još uvijek zainteresiran za putovanje u Kinu, ali ne u skorije vrijeme.

Neki američki studenti ostaju predani studiranju u Kini, rekao je Andrew Mertha, direktor Kineskog globalnog istraživačkog centra pri SAIS-u. "Postoje ljudi koji su zainteresirani za Kinu zbog Kine", rekao je.

Oko 40 američkih studenata sada studira u centru Hopkins-Nanjing u istočnom kineskom gradu, a očekuje se da će se taj broj povećati na jesen kako bi se približio razini od 50-60 studenata prije pandemije.

Među njima je Chris Hankin, 28, koji je rekao kako vjeruje da je vrijeme u Kini nezamjenjivo jer može komunicirati s običnim ljudima i putovati na mjesta izvan radara međunarodnih medija.

Jonathan Zhang, kineski Amerikanac koji studira na prestižnom Schwarzman Scholars programu na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, rekao je da je važnije nego ikad biti u Kini u vrijeme napetih odnosa.

"Stvarno je teško govoriti o Kini, a da niste u Kini", rekao je. "Mislim da je doista šteta što toliko ljudi nikada nije kročilo u Kinu."

Zhang je bio zabrinut kada je odgodio ponudu konsultantske kompanije za odlazak u Peking. "Kažu, 'Oh, budi siguran' ili kao, 'Kako to misliš, vraćaš se u Kinu?'", rekao je Zhang. "Osjećam da se (kineska) vlada ozbiljno trudi, ali osjećam da je puno toga povjerenja narušeno."

Gadsden je rekao da američki univerziteti moraju učiniti više kako bi potaknuli studente da razmotre Kinu.

U Kini, Jia Qingguo, profesor međunarodnih odnosa i nacionalni politički savjetnik, predložio je Pekingu da pojasni svoje zakone koji uključuju strane državljane, uvede poseban sistem za političke revizije disertacija stranih studenata i olakša stranim diplomantima pronalaženje stažiranja i radna mjesta u kineskim kompanijama.

U međuvremenu, Kina je domaćin američkim srednjoškolcima prema planu koji je Xi predstavio novembru da primi 50.000 učenika u sljedećih pet godina.

U januaru je grupa od 24 učenika iz srednje škole Muscatine u Iowi postala prva koja je otputovala u Kinu. Devetodnevno putovanje bez ikakvih troškova odvelo ih je do pekinškog zoološkog vrta, Kineskog zida, muzeja palače, vrta Yu i muzeja u Šangaju.

Sienna Stonking, jedna od studentica Muscatinea, sada se želi vratiti u Kinu na studij.

"Kada bih imala priliku, voljela bih ići na koledž u Kini", rekla je kineskoj državnoj televiziji CGTN.

Višeslojni protivzračni sistem zaštitio Izrael od iranskih dronova i raketa

Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.
Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.

Napad više od 300 iranskih bespilotnih letjelica i balističkih projektila bio je najnoviji izazov za sistem protuzračne odbrane Izraela, koji je već radio prekovremeno kako bi se nosio s nadolazećim raketnim napadima, dronovima i projektilima tokom šestomjesečnog rata protiv Hamasa.

Izraelski odbrambeni sistem, uz pomoć SAD i Britanije, zaslužan je za sprečavanje ozbiljne štete ili žrtava.

Evo detaljnijeg pogleda na izraelski višeslojni sistem protivzračne odbrane:

The Arrow / Strijela: Ovaj sistem razvijen sa SAD-om dizajniran je za presretanje raketa dugog dometa, uključujući tipove balističkih raketa koje je Iran lansirao u subotu. Strijela, koja djeluje izvan atmosfere, korištena je u trenutnom ratu za presretanje projektila dugog dometa koje su lansirali Huti militanti u Jemenu.

David's Sling / Davidova praćka: Također razvijen u SAD-u, David's Sling je namijenjen za presretanje projektila srednjeg dometa, poput onih koje posjeduje Hezbolah u Libanu.

Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.
Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.

Patriot: Ovaj sistem američke proizvodnje najstariji je član izraelskog odbrambenog raketnog sistema — korišten tokom Prvog zaljevskog rata 1991. za presretanje projektila Scud koje je ispaljivao tadašnji irački lider Sadam Husein. Patriot se sada koristi za obaranje aviona, uključujući i dronove.

Iron Dome / Gvozdena kupola: Ovaj sistem, koji je razvio Izrael uz podršku SAD, specijalizovan je za obaranje raketa kratkog dometa. Presreo je hiljade raketa otkako je aktiviran početkom prošle decenije - uključujući hiljade presretnutih tokom trenutnog rata protiv Hamasa i Hezbolaha. Izrael kaže da ima stopu uspješnosti od preko 90%.

Iron Beam: Izrael razvija novi sistem za presretanje dolazećih prijetnji laserskom tehnologijom. Izrael je rekao da će ovaj sistem promijeniti igru jer je mnogo jeftiniji za rad od postojećih sistema. Međutim, još nije u funkciji.

Biden: SAD neće učestvovati u eventualnom izraelskom vojnom odgovoru Iranu

Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.
Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da SAD neće učestvovati ni u jednoj izraelskoj kontraofanzivi protiv Irana, izjavio je zvaničnik Bijele kuće 14. aprila, prenijela je agencija Reuters.

Prijetnja izbijanja otvorenog rata između najvećih bliskoistočnih neprijatelja i uvlačenje Sjedinjenih Država dovela je regiju na ivicu, izazivajući pozive na suzdržanost od strane globalnih sila i arapskih nacija kako bi se izbjegla dalja eskalacija.

Američki mediji prenijeli su ranije u nedjelju da je Biden obavijestio Netanyahua da neće učestvovati u akciji odmazde u telefonskom pozivu preko noći.

Primjedbe je za Reuters potvrdio zvaničnik Bijele kuće.

SAD će nastaviti da pomažu Izraelu da se brani, ali ne želi rat, rekao je John Kirby, glavni glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, u emisiji ABC "Ove sedmice" u nedjelju.

Iran je pokrenuo napad zbog navodnog izraelskog napada na njegov konzulat u Siriji 1. aprila u kojem su ubijeni najviši komandanti Revolucionarne garde i nakon višemjesečnih sukoba između Izraela i iranskih regionalnih saveznika, izazvanih ratom u Gazi.

Međutim, napad s više od 300 projektila i bespilotnih letjelica, uglavnom lansiranih iz unutrašnjosti Irana, prouzročio je samo skromnu štetu u Izraelu jer je većina oborena uz pomoć SAD-a, Britanije i Jordana.

Vazduhoplovna baza u južnom Izraelu je pogođena, ali je nastavila da funkcioniše normalno, a 7-godišnje dijete je ozbiljno povređeno gelerima. Drugih izvještaja o ozbiljnoj šteti nije bilo.

Dva visoka izraelska ministra signalizirala su u nedjelju da odmazda Izraela nije neizbježna i da neće djelovati sam.

"Izgradit ćemo regionalnu koaliciju i odrediti cijenu od Irana na način i vrijeme koji nam odgovara", rekao je centristički ministar Benny Gantz uoči sastanka ratne vlade.

Ministar odbrane Yoav Gallant također je rekao da je Izrael imao priliku da formira strateški savez protiv "protiv ove ozbiljne prijetnje Irana koji prijeti postavljanjem nuklearnog eksploziva na ove projektile, što bi moglo biti izuzetno ozbiljna prijetnja", rekao je.

Iran poriče da je tražio nuklearno oružje.

Načelnik generalštaba iranske vojske general-major Mohammad Bagheri upozorio je na televiziji da će "naš odgovor biti mnogo veći od večerašnje vojne akcije ako Izrael uzvrati Iranu" i rekao Washingtonu da bi njegove baze također mogle biti napadnute ako bi pomogao Izraelu da uzvrati.

Iranski ministar vanjskih poslova Amir Abdollahian rekao je da je Teheran obavijestio Sjedinjene Države da će njegov napad na Izrael biti "ograničen" i radi samoodbrane i da su susjedi u regionu također bili obaviješteni o njegovim planiranim napadima 72 sata unaprijed.

Turski diplomatski izvor rekao je da je Iran unaprijed obavijestio Tursku o tome šta će se dogoditi.

Iran je rekao da je cilj napada bio kažnjavanje "izraelskih zločina", ali sada "smatra da je stvar završena".

Rusija, Kina, Francuska i Njemačka, kao i arapske države Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su na uzdržanost, a Vijeće sigurnosti UN-a trebalo je da se sastane u 16 sati. ET (2000 GMT) u nedjelju.

"Učinićemo sve da zaustavimo dalju eskalaciju", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tokom posjete Kini. "Možemo samo upozoriti sve, a posebno Iran, da ne nastave ovim putem."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG