Najvažnije
Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu
Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".
"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."
Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.
Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.
Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.
Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.
Obnavljanje odnosa
Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.
"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.
Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.
"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."
"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.
Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.
"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".
Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".
Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."
Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.
U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.
"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.
Prepreke klimatskom partnerstvu
Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.
"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.
"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."
On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.
Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.
Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".
See all News Updates of the Day
Republikanac podnio zahtjev za smjenu republikanskog predsjednika Predstavničkog doma
Predsjednik Predstavničkog doma Kongresa Kevin McCarthy suočiće se sa referendumom o tome kako vodi taj dom, nakon što je konzervativni predstavnik iz njegove sopstvene partije, pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu.
"Imam dovoljno republikanaca da se naredne nedjelje jedna ili dvije stvari dese: Kevin McCarthy ili više neće biti predsjednik Predstavničkog doma, ili će biti predsjednik tog doma koji radi u interesu demokrata. Meni svaki rezultat odgovara, jer američki narod ima pravo da zna koga ima na vlasti", izjavio je republikanac Matt Gaetz nakon što je predao zahtjev za smjenu.
McCarthy mu je odgovorio na društvenim mrežama nekoliko minuta kasnije: "Samo naprijed".
Gaetz, desničarski republikanac sa Floride, mjesecima je prijetio da će da napravi ovaj potez, a prijetnje su se pojačale nakon što je ovog vikenda McCarthy uz podršku demokrata dobio neophodnu količinu glasova da se izbjegne zatvaranje američke vlade.
Ovaj potez će biti test za McCarthyja, i moraće i da zatraži podršku demokrata. Kakav će biti rezultat glasanja još nije jasno, ali su i pristalice McCarthyja nedjeljama najavljivale da su spremne za ovaj potez.
Rezultat može biti poniženje, jer bi time postao prvi predsjednik Predstavničkog doma koji je smijenjen, ili može da dobije novi zamajac time što će preći još jednu prepreku dok vodi dom sa tijesnom većinom. McCarthy je nedavno pozdravio napore da ga smijene, i rekao da je to šansa da se kritičari ušutkaju jednom za zauvijek.
Gaetz je napomenuo da je njegov potez vjerovatno osuđen na neuspjeh. Tokom dana je optužio McCarthyja da pravi dogovor sa Bijelom kućom kako bi se donio zakon kojim bi bilo omogućena finansijska pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Gaetz za smjenu predsjednika Predstavničkog doma je jako rijedak i podrazumijeva strogu proceduru, koja je u proteklom vijeku samo dva puta bila pokrenuta protiv republikanskih predsjednika tog tijela.
Za sada je samo nekoliko republikanaca navelo da će podržati zahtjev. Bob Good, republikanac iz Virginije, koji već dugo priželjkuje smjenu McCarthyja, smatra da je njegov dogovor sa demokratama o privremenom finansiranju vlade, bez razmatranja prioriteta konzervativaca, dovoljan razlog da bude smijenjen.
Drugi desničari republikanci i saveznici Gaetza, nisu baš toliko uvjereni. Andy Ogles iz Tennesseea će tek odlučiti i navodi da će zajedno sa ostalim kolegama usaglasiti stav.
Jedan od vodećih tvrdih konzervativaca, Thomas Massie iz Kentuckyja smatra da je potez loša ideja. On navodi da je pravi historjski momenat bio da Predstavnički dom radi svoj posao u donošenju zakona o trošenju para, te da će ovaj zahtjev prekinuti te napore.
Iako vlada ostaje otvorena, intenziviraju se politički sukobi u SAD
Američka vlada je u nedjelju ostala otvorena, uz obezbjeđenje finansiranja do sredine novembra, ali su se politički sukobi među republikanskim zakonodavcima u vezi sa glasanjema za održavanje rada samo pojačali.
Konzervativni republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride rekao je za "talk show" emisije da će ove nedjelje pokušati da svrgne predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, lidera tijesne republikanske većine u Predstavničkom domu.
To se događa pošto je McCarthy, u oštrom preokretu u subotu, pozdravio skoro jednoglasan blok opozicionih demokratskih poslanika koji su glasali za sprječavanje djelimičnog zatvaranja vlade.
"Mislim da moramo da napravimo taj bolni rez. Mislim da moramo da nastavimo sa novim rukovodstvom koje može da bude pouzdano", rekao je Gaetz u emisiji CNN-a.
On je optužio McCarthyja da je pogazio obećanja data zakonodavcima sa tvrde desnice kada je postao predsjedavajući u januaru da će smanjiti vladinu potrošnju na nivoe prije pandemije koronavirusa 2020. i da neće usvajati ključne zakone uz pomoć glasova demokrata.
Međutim, izgledalo je da McCarthy nije zabrinut zbog Gaetzovog poteza protiv njegovog predsjedavanja, pošto je za CBS izjavio:
"Preživjeću. Više ga zanima da obezbijedi TV intervjue nego da nešto radi. Htio je da nas gurne u zatvaranje", rekao je McCarthy, dodavši da bi prekid rada odložio isplatu plata vojnom osoblju koje živi u Gaetzovom kongresnom okrugu.
"Izađi sa tim", rekao je McCarthy o potezu da ga zbaci. "Hajde da završimo to".
U Bijeloj kući, demokratski predsjednik Joe Biden osudio je previranja među republikanskim zakonodavcima. Rekao je da bi trebalo da ispoštuju dogovor koji je sklopio prije nekoliko mjeseci sa McCarthyjem o ukupnom maksimumu potrošnje za fiskalnu godinu koja je počela u nedjelju, čemu su se konzervativni republikanci protivili i od tada su pokušali da dodatno smanje.
"Muka mi je i umoran sam od dovođenja (situacije) do krajnjih granica", rekao je Biden. "Nikada nisam vidio republikanski Kongres - ili bilo koji Kongres - da se ovako ponaša… Što je mnogo - mnogo je. Snažno pozivam svoje republikanske prijatelje u Kongresu da ne čekaju. Zaustavite igre. Na posao da biste odobrili pakete potrošnje za narednih 12 mjeseci."
Gaetz, zakonodavac u Predstavničkom domu u četiri mandata, rekao je o McCarthyju u emisiji ABC Newsa: "Gotovo da nema obećanja koje nije prekršio".
McCarthy je posljednjih dana unaprijedio mjere čiji su pokrovitelji bili republikanci uz oštro smanjenje potrošnje, ali je sve izgubio na glasanju u Predstavničkom domu, često pošto su najtvrđi desničarski poslanici u republikanskom klubu zahtijevali još veća smanjenja.
Ali sa djelimičnim zatvaranjem vlade koje se naziralo u subotu u ponoć, McCarthy je progurao zakone prihvatljive za većinu republikanskih zakonodavaca, iako ne za najkonzervativniji blok.
"Neko mora da bude odrasla osoba", rekao je McCarthy poslije glasanja u Predstavničkom domu. "Ja ću se rukovoditi onim što je najbolje za ovu zemlju. Biću konzervativac koji radi stvar za američku javnost. Šta god da bude, neka bude, jer vjerujem u neodustajanje od Amerike. Neću biti dužan nekome ko predstavlja i radi nešto drugačije."
Većina od 221 republikanca u Predstavničkom domu od 435 članova i dalje podržava McCarthyja kao predsjedavajućeg, ostavljajući Gaetza daleko od većine od 218 - neophodne bi izabrao drugog lidera kongresnog doma.
Kongresmen Michael Lawrel, njujorški republikanac, rekao je za ABC da su Gaetzove pritužbe protiv McCarthyja "klevetnički govor obmanjujućeg razmišljanja".
Ali moglo bi biti dvadesetak ili više republikanaca spremnih da stanu na stranu Gaetza kako bi pokušali da svrgnu McCarthyja, što je broj do kojeg se dolazi na osnovu broja onih koji su glasali protiv planova potrošnje koje je preferirao predsjedavajući posljednjih dana. Šest republikanaca je reklo da neće glasati ni za jednu kratkoročnu mjeru finansiranja, poput one koja je na kraju dobila podršku u Kongresu i koju je potpisao predsjednik Biden.
To da li će manjinski demokratski blok od 212 zakonodavaca glasati sa Gaetzom za smjenjivanje McCarthyja ili će podržati nastavak njegovog predsjedavanja, vjerovatno će ove nedjelje predstavljati osnov za široko rasprostranjene intrige i sklapanje dogovora.
Gaetz je rekao za CNN: "Ako u ovo vrijeme sljedeće nedjelje, Kevin McCarthy i dalje bude predsjedavajući Predstavničkog doma, to će biti zato što su ga demokrate izvukle i on može da bude njihov predsjedavajući, a ne moj".
On nije pomenuo imena nekih drugih republikanskih zakonodavaca koje bi on više volio.
Jedna demokratska članica Kongresa - Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka rekla je za CNN da "nije na demokratama da spase Kevina McCarthyja" i da će "apsolutno" glasati za njegovo smjenjivanje.
Ona je rekla da ako demokrate na kraju glasaju da podrže McCarthyjev nastavak predsjedavanja, "ne odustajemo ni od čega besplatno. To ima svoju cijenu".
Ona je rekla da republikanski blok u Predstavničkom domu "nije umjerena stranka. Postoje samo različiti stepeni odanosti [bivšem predsjedniku] Donaldu Trumpu", koji je ohrabrivao republikanske zakonodavce da dozvole zatvaranje vlade.
Šta bi demokrate mogle da zahtijevaju u zamjenu da podrže McCarthyja nije jasno, ali neki oblik podjele vlasti u odborima u usko podijeljenom Predstavničkom domu mogao bi da bude jedan od ciljeva. Sa svojom tijesnom većinom u domu, republikanci sada kontrolišu dnevni red na panelima Predstavničkog doma.
Biden vrši pritisak na republikance u vezi slanja pomoći Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden vrši pritisak na republikance u Kongresu da podrže zakon o pružanju veće pomoći Ukrajini nakon što je zakon o privremenom finansiranju kojim je izbjegnuto gašenje vlade izostavio pomoć za zemlju.
Finansiranje Ukrajine je odbačeno na insistiranje nekih tvrdolinijaških republikanaca.
Bez privremenog finansiranja, milioni federalnih službenika bi ostali bez plate, a širok spektar usluga bi bio ukinut.
U nedjelju je Biden rekao da očekuje da će predsjedavajući republikanskog Predstavničkog doma Kevin McCarthy zadržati svoju posvećenost osiguranju finansiranja, ali je upitao da li može vjerovati McCarthyju u još jednom dogovoru, Biden je odgovorio:
"Upravo smo napravili jedan o Ukrajini, pa ćemo saznati."
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik misli na obećanja republikanaca da će donijeti poseban zakon po tom pitanju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u govoru objavljenom u nedjelju rekao je da ništa ne može "ugasiti" odluku Ukrajine da se bori protiv Rusije, iako nije direktno spomenuo previranja Washingtona.
Ukrajinski ministar odbrane je odvojeno rekao da je dobio uvjeravanja o daljnjoj vojnoj pomoći u razgovoru s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom.
U međuvremenu, u Kijevu je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku u nedjelju rekao da će blok povećati vojnu podršku zemlji, a u objavi na društvenim mrežama rekao je da priprema "dugoročne sigurnosne obaveze".
SAD: Kongres usvojio privremeni budžet, vlada ostaje otvorena
Američki Kongres usvojio je u subotu zakonski prijedlog za privremeno finansiranje vlade, nekoliko sati uoči isticanja budžeta u ponoć, što je omogućilo da vladine službe ostanu otvorene i poslije 1. oktobra.
Zakon, koji je pola sata prije isticanja roka potpisao predsjednik Joe Biden, predviđa finansiranje vlade do 17. novembra, što će članovima Kongresa omogućiti da pregovaraju o punom budžetu za fiskalnu 2024. godinu koja počinje u nedelju.
Mjera, osim finansiranja vlade na trenutnom nivou, obuhvata i novac za katastrofe ali ne i za dodatnu pomoć Ukrajini koju je Bijela kuća tražila.
Privremeno finansiranje vlade u Senatu je u subotu uveče podržalo 88 senatora, dok je 9 bilo protiv. Prethodno je Predstavnički dom usvojio isti prijedlog većinom od 335 prema 91. Za prijedlog je glasalo više demokrata - svi osim jednog - nego republikanaca. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.
Predsedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti, zakazao je glasanje u donjem domu Kongresa nekoliko sati prije četvrtog djelimičnog zatvaranja vlade u poslednjih deset godina. Mekarti se time suprostavio desničarima u Republikanskoj stranci koje su insistirali na tome da se bilo koji zakonski prijedlog usvoji samo glasovima republikanaca i sada bi mogli da pokrenu proceduru za Mekartijevu smjenu.
Biden je pozdravio dvostranačke napore da se spriječi zatvaranje vlade, ali je optužio republikance u Predstavničkom domu za "vještački izazvanu krizu", podsjećajući da je sa predsjedavajućim Mekartijem postigao sporazum o budžetu prije nekoliko mjeseci.
"Dvostranačke većine u Predstavničkom domu i Senatu večeras su glasale da vladu drže otvorenom, spriječavajući nepotrebnu krizu koja bi nanijela nepotrebnu bol milionima marljivih Amerikanaca", saopštio je Biden.
Takođe je ponovio podršku Ukrajiini i pozvao Kongres da usvoji zasebni prijedlog za pomoć toj zemlji u ratu protiv Rusije.
"Ne možemo, pod bilo kojim okolnostima, dozvoliti da se prekine američka podrška Ukrajini", poručio je Bajden.
Lideri u Senatu iz obje stranke objavili su zajedničko saopštenje u kojem su se obavezali da će "narednih sedmica" glasati o dodatnoj pomoći Ukrajini.
Odluka o privremenom finansiranju vlade predstavlja veliki zaokret u odnosu na situaciju u petak kada se činilo da je zatvaranje vlade neminovno. Zatvaranje vlade značilo bi da 4 miliona vladinih službenika ne bi bilo plaćeno - bez obzira na to da li bi radili ili ne.
Federalne agencije već su imale spremne planove za djelimično zatvaranje vlade, odnosno koje aktivnosti bi bile nastavljene - kao što su bezbjednosna kontrola na aerodromima i granične patrole - a koje obustavljene - naučna istraživanja i programi za 7 miliona siromašnih majki.
"Amerikanci mogu da odahnu: vlada neće biti zatvorena večeras. Demokrate su od početka govorile da je jedino rešenje da se izbjegne zatvaranje ono koje bi podržale obje stranke, i drago nam je što je predsjedavajući Mekarti konačnu čuo našu poruku", rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.
Konzervativno krilo protiv privremenog finansiranja
Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je u petak zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Mekarti.
U donjem domu Kongresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.
Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate.
U slučaju da Kongres nije usvojio zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Joe Biden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika trebalo je da bude poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti bi obustavila većinu regulatornih aktivnosti, a zatvorila bi se i Nacionalna služba za parkove.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je u petak da bi zatvaranje vlade "podrilo" ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.
Zatvaranje vlade uticalo bi i na rad State Departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija "obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti".
Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Biden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.
Trenutni spor odnosio se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.
Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata.
Bivši predsjednik Donald Trump, vjerovatni Bidenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.
SAD: Bez dogovora u Kongresu o budžetu, zatvaranje vlade izvjesno
Američku vladu samo jedan dan dijeli od djelimičnog zatvaranja, s obzirom na to da u Kongresu i dalje nema dogovora o načinu finansiranja vladinih službi.
Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Kevin Mekarti. To znači da će vladine službe gotovo sigurno biti djelimično zatvorene od nedelje.
U donjem domu Komgresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.
Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.
U međuvremenu, u Senatu se raspravljalo o odvojenoj dvostranačkoj mjeri za privremeno finansiranje vlade do 17. novembra.
Ako Kongres ne usvoji zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Joe Biden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika biće poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti će obustaviti većinu regulatornih aktivnosti, a zatvoriće se i Nacionalna služba za parkove.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je da će zatvaranje vlade "podriti" ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.
Zatvaranje vlade uticaće i na rad State Departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija "obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti".
Donji dom Kongresa je u četvrtak usvojio tri od četiri zakonska prijedloga za finansiranje četiri vladine službe, ali s obzirom na to da sadrže konzervativne prioritete, neće biti usvojeni u Senatu u kojem većinu imaju demokrate. Čak i ako bi ih Biden potpisao, ne bi spriječili djelimično zatvaranje vlade, zato što ne predviđaju finansiranje svih službi.
Desničarsko krilo republikanaca takođe je saopštilo da neće podržati senatski prijedlog o finansiranju vlade do 17. novembra, koji ima široku dvostranačku podršku u gornjem domu Kongresa, uključujući i republikanskog lidera Miča Mekonela.
Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Biden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.
Trenutni spor odnosi se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.
Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata, što bi bio zagarantovan ishod s obzirom da bi bilo koji prijedlog Predstavničkog doma morao da bude usvojen i u Senatu, gdje demokrate imaju većinu.
Bivši predsjednik Donald Trump, vjerovatni Bidenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.
