Najnovije
Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu

Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".
"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."
Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.
Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.
Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.
Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.
Obnavljanje odnosa
Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.
"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.
Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.
"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."
"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.
Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.
"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".
Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".
Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."
Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.
U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.
"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.
Prepreke klimatskom partnerstvu
Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.
"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.
"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."
On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.
Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.
Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".
See all News Updates of the Day
Američki šef odbrane u Evropi. U rasporedu Njemačka, Belgija i Poljska

Ovo je prvo međunarodno putovanje novog američkog ministra odbrane Pete Hegseth-a, otkako je prošlog mjeseca preuzeo dužnost.
Hegseth je krenuo iz zajedničke baze Andrews, nedaleko od Washingtona, rano u ponedjeljak, na zaustavljanja u Njemačkoj, Belgiji i Poljskoj.
U Njemačkoj, ministar odbrane bi trebao posjetiti sjedište američke evropske komande i američke komande za Afriku, kako bi dobio najnovije informacije o razvoju događaja u oba regiona.
Iz Njemačke će Hegseth otputovati u Brisel na sastanak ministara odbrane NATO-a i sastanak Ukrajinske kontakt grupe za odbranu u srijedu i četvrtak.
Zvaničnici američke odbrane kažu da se očekuje da će Hegseth vršiti pritisak na saveznike SAD-a u Evropi da povećaju svoju potrošnju na odbranu i preuzmu veću vodeću ulogu u izazovima s kojima se Evropa suočava.
Očekuje se i da će ponoviti poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa za diplomatski prekid rata između Rusije i Ukrajine, koji će uskoro ući u svoju treću godinu.
Sastanak Ukrajinske odbrambene kontakt grupe - grupe od skoro 50 zemalja koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu u njenim naporima da odvrate Rusiju - prvi je koji će se održati za vrijeme nove Trumpove administracije i bit će prvi koji će predvoditi neka zemlja osim SAD-a.
Ovonedeljni sastanak, 26., vodiće Britanija.
Britansko ministarstvo odbrane je u saopćenju u četvrtak navelo da će se sastanak fokusirati na "prioritete za Ukrajinu jer međunarodna zajednica nastavlja da radi zajedno na podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv ilegalne invazije (ruskog predsjednika Vladimira) Putina".
Pentagon je, u saopćenju u kojem se pregledalo Hegsethovo učešće na sastanku, rekao da će osim isticanja Trumpovog zalaganja za diplomatsko rješenje rata, tajnik "takođe naglasiti potrebu za povećanim evropskim vodstvom u sigurnosnoj pomoći Ukrajini".
Nakon sastanaka u Briselu, Hegseth bi trebao otputovati u Poljsku kako bi se sastao s tamošnjim liderima i posjetio američke trupe.
Treba napomenuti da je američki ministar odbrane rekao da preskače godišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju u Njemačkoj, koja se oglašava kao "vodeći svjetski forum za debatu o međunarodnoj sigurnosnoj politici", koja počinje u petak.
"Ne idemo na Minhensku sigurnosnu konferenciju," rekao je Hegseth zvaničnicima odbrane i vojnicima na sastanku gradske skupštine prošlog petka u Pentagonu.
“Umjesto toga idemo u Poljsku da vidimo trupe tamo i idemo u Njemačku da vidimo EUCOM i AFRICOM,” rekao je on. „Više bih radije razgovarao sa vojnicima nego išao na koktele. To je moj posao.”
Umjesto toga, SAD će u Minhenu predstavljati potpredsjednik JD Vance i državni sekretar Marco Rubio.
Američki sudija ostavio blokiranim Trumpov plan smanjenja broja federalnih službenika

Američki sudija je u ponedjeljak blokirao tzv. plan otkupa predsjednika Donalda Trumpa za federalne službenika, dok razmatra da li da blokadu nametne na duži vremenski period.
Odluka američkog okružnog sudije Georgea O'Toolea u Bostonu sprječava Trumpovu administraciju da za sada provede plan, dajući privremenu pobjedu sindikatima koji su tužili da ga u potpunosti zaustave.
Više od 2 miliona federalnih civilnih službenika suočilo se s rokom do ponoći u ponedjeljak da prihvate prijedlog. Nejasno je kada će O'Toole odlučiti o zahtjevu sindikata.
Pokušaj otkupa dio je dalekosežnog plana Trumpa i njegovih saveznika da smanje veličinu i obuzdaju akcije federalne birokracije. Trump, koji se vratio na mjesto predsjednika 20. januara, optužio je saveznu radnu snagu da je potkopavala njegovu agendu tokom njegovog prvog mandata, od 2017. do 2021. godine.
Sindikati su pozvali svoje članove da ne prihvate ponudu za otkup — rekavši da se Trumpovoj administraciji ne može vjerovati da će je ispoštovati — ali se oko 65.000 federalnih službenika prijavilo za otkup od petka, prema zvaničniku Bijele kuće.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti taj broj, koji ne uključuje analizu radnika iz svake agencije.
Ponuda obećava da će zaposlenima isplaćivati njihove redovne plate i beneficije do oktobra bez potrebe da rade. Važeći zakoni o potrošnji ističu 14. marta i nema garancije da će plate biti finansirane i nakon toga.
Na sudskom ročištu, odvjetnik američkog ministarstva pravde Eric Hamilton nazvao je plan otkupa "humanim odstupanjem" za one koji su frustrirani Trumpovom odlukom da smanji broj radne snage i ukine mogućnost mnogih od njih da rade od kuće.
Ali advokat sindikata rekla je da je plan izveden na način "šamara", bez obzira na to kako bi mogao poremetiti rad agencija kao što je Ministarstvo za boračka pitanja.
"Nisu uzeli u obzir nastavak funkcionisanja vlade", rekla je advokat Elena Goldstein.
Administracija je prvobitno predložila rok od prošlog četvrtka prije nego što ga je O'Toole,kojeg je imenovao bivši predsjednik demokrata Bill Clinton, produžio kako bi mogao razmotriti slučaj.
Trump je zadužio izvršnog direktora Tesle i osnivača SpaceX-a Elona Muska, najbogatiju osobu na svijetu, da nadgleda čistku federalnih službenika preko svog Odjeljenja za vladinu efikasnost, koje nije stvarna vladina agencija.
Muskove akcije posijale su paniku među saveznim radnicima i izazvale proteste javnosti. Njegovi postupci doveli su i do poplave poziva američkim zakonodavcima od strane glasača zabrinutih zbog pristupa koji je Muskovom timu dat osjetljivim informacijama u državnim kompjuterskim sistemima koji sadrže podatke o federalnim isplatama Amerikancima i lične podatke federalnih radnika.
Nekoliko tužbi
Sindikati i demokratski državni tužioci pokrenuli su tužbe osporavajući Trumpovu brzu prepravku vlade i izvojevali neke početne pobjede.
Sindikat koji predstavlja radnike Biroa za finansijsku zaštitu potrošača podnio je tužbu kojom želi blokirati potez vršioca dužnosti šefa Russell Voughta da obustavi aktivnosti CFPB-a, što je jedan od nekoliko pravnih izazova s kojima se Trumpova administracija sada suočava.
Demokratski državni odvjetnici iz 22 američke savezne države podnijeli su u ponedjeljak u Bostonu tužbu osporavajući oštre rezove u federalnim grantovima za univerzitete, medicinske centre i druge istraživačke institucije od strane Trumpove administracije.
Napor da se srežei američka agencija za međunarodni razvoj djelimično je obustavljen nakon sudijske presude.
Trumpov napor da zamrzne trilione dolara federalnih zajmova, grantova i druge finansijske pomoći također je pauziran u odvojenom slučaju. Federalni sudija na Rhode Islandu u ponedjeljak je presudio da administracija mora vratiti sva domaća sredstva dok on razmatra slučaj.
Sudac je u subotu privremeno blokirao Muskovov pristup vladinim sistemima koji se koriste za obradu triliona dolara plaćanja u Ministarstvu finansija.
Najgori rezultat do sada: BiH među tri najkorumpiranije zemlje Evrope

Bosna i Hercegovina doživjela je značajan pad po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) i sa dosad najgorom ocjenom 33, zauzima uz Bjelorusiju drugo najlošije mjesto u Evropi.
To je dva poena manje nego prošle godine i čak 9 manje u odnosu na 2012. godinu kada je BiH bila među bolje ocijenjenim zemljama regiona. Sada se nalazi na samom dnu Zapadnog Balkana, koji u prosjeku bilježi blagi napredak, piše Transparency International BiH u saopštenju povodom rezultata za 2024.
"Na posljednji pad BiH značajno je uticalo urušavanje integriteta izbornog procesa gdje ozbiljne optužbe za izborne prevare prate već nekoliko izbornih ciklusa. BiH je po CPI u rangu sa diktaturama u kojima se vlast nikad nije mijenjala na izborima."
Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predsjednik nisu riješile ovaj problem, jer je Centralna izborna komisija kroz primjenu obesmislila većinu odredbi koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa i trgovinu biračkim odborima, ocjenjuje TIBiH.
"U zemlji gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta, sve više pojačava pritisak na kritičare. To se posebno manifestovalo u Republici Srpskoj nizom napada na civilno društvo i donošenjem represivnih zakona kojima je cilj suzbiti rad nezavisnih medija i onemogućiti funkcionisanja udruženja koja nisu pod kontrolom vlasti."
Ovogodišnji izvještaj TI naglašava da su razvoj demokratije i jake institucije ključni za efikasnu borbu protiv korupcije. Države koje nose status pune demokratije imaju prosječan CPI 73, neuspjele demokratije 47, a nedemokratski režimi bilježe prosjek 33 što je i ovogodišnji rezultat BiH, ukazuje Transparency International BiH.
Fokus globalnog istraživanja CPI za tekuću godinu je uticaj korupcije na životnu sredinu. Dokazano je da moćnici, koji profitiraju od uništavanja okoliša, koriste novac i moć da kupe podršku vlasti i uguše kritiku.
Ovo je važno i u kontekstu BiH gdje se nakon tragedije u Jablanici i brojnih ekoloških problema (na lokalitetima Bistrica, Lopare, Ozren, Vareš, Livno, Gudronska jama u Modriči i sl), pokazalo da je profit pojedinaca vlastima daleko važniji od života, sigurnosti i zdravlja ljudi koji tu žive.
Podaci TI BiH u oblasti koncesija pokazuju da država ostvaruje skromne prihode u odnosu na značajne resurse. Korist ubiru pojedinci koji zbog loših zakona i netransparentnog rada vlasti izbjegavaju plaćanje obaveza i dolaze u posjed državnih resursa na štetu javnog interesa.
Katastrofalno stanje u pravosuđu i dalje je najslabija karika BiH, a u regionalnom izvještaju TI navodi se da reformski zakoni u pripremi još uvijek imaju brojne nedostatke. Tu se propušta prilika da se unaprijedi proces imenovanja i omogući efikasna provjera imovine sudija i tužilaca, a prošlogodišnje izmjene zakona o VSTV-u koje su ovo trebale riješiti još se ne primjenjuju.
Zarobljeno pravosuđe već godinama ima porazne rezultate kod procesuiranja visoke korupcije, a uprkos nekoliko sudskih presuda visokim zvaničnicima u FBiH protekle godine, najkrupnije afere i dalje nisu rasvjetljene.
Zbog svega je pred institucijama obaveza da preduzmu hitne reforme. U opsežnoj Studiji nacionalnog integriteta Transparency International je definisao korake za suzbijanje korupcije po oblastima.
Regulisanje sukoba interesa, sistemska zaštita zviždača, jačanje nadzora nad radom izvršne vlasti, izborna reforma, jačanje nezavisnosti pravosuđa i drugih agencija za provođenje zakona osnovni su zadaci pred institucijama, a korespondiraju i sa evropskim putem BiH.
EU najavila kontramjere na američke carine

Šefica Evropske unije Ursula von der Leyen obećala je u utorak da američke carine na čelik i aluminij "neće ostati bez odgovora", dodajući da će pokrenuti oštre protumjere od strane 27-članog bloka.
"EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese", rekla je von der Leyen u izjavi kao reakciju na uvođenje carina na čelik i aluminij od strane predsjednika SAD-a Donalda Trumpa prethodnog dana.
"Tarife su porezi - loše za poslovanje, gore za potrošače", rekla je von der Leyen. “Neopravdane tarife EU neće ostati bez odgovora – one će pokrenuti čvrste i proporcionalne protumjere.”
U Njemačkoj, gdje se nalazi najveća ekonomija EU, kancelar Olaf Scholz rekao je parlamentu da "ako nam SAD ne ostave drugi izbor, onda će Evropska unija reagovati ujedinjeno", dodajući da "na kraju, trgovinski ratovi uvijek koštaju prosperiteta obje strane".
Trump cilja strani čelik i aluminij porezom od 25 posto u nadi da će lokalnim proizvođačima olakšati intenzivnu globalnu konkurenciju, omogućavajući im da naplaćuju više cijene. On je uveo slične carine tokom svog prvog predsjedništva, ali je taj potez oštetio odnose s ključnim saveznicima SAD-a i povećao troškove za proizvođače koji kupuju čelik i aluminij.
Nije jasno koje bi kontramjere EU mogla primijeniti, ali zvaničnici i posmatrači su rekli da će ciljati republikanske države i tradicionalno jak američki izvoz.
Nakon što je Trump uveo carine na čelik 2018. godine, EU je uvela kontratarife na motocikle proizvedene u SAD-u, burbon, puter od kikirikija i farmerke, između ostalog.
Potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič rekao je u utorak da su tarife "ekonomski kontraproduktivne, posebno s obzirom na duboko integrirane proizvodne lance uspostavljene kroz naše ekstenzivne transatlantske trgovinske i investicijske veze".
„Zaštitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače“, rekao je Šefčovič, ali je dodao da „to nije naš preferirani scenario. Ostajemo posvećeni konstruktivnom dijalogu. Spremni smo za pregovore i pronalaženje obostrano korisnih rješenja gdje je to moguće.”
EU procjenjuje da obim trgovine između obje strane iznosi oko 1,5 biliona dolara, što predstavlja oko 30% svjetske trgovine. “Puno je u pitanju za obje strane,” rekao je on zakonodavnom tijelu EU.
Iako EU ima značajan izvozni višak robe, navodi se da je to djelomično nadoknađeno suficitom SAD-a u trgovini uslugama.
EU kaže da je trgovina robom dostigla 851 milijardu eura (878 milijardi dolara) 2023. godine, uz trgovinski suficit od 156 milijardi eura (161 milijardu dolara) za EU.
Trgovina uslugama je vrijedna 688 milijardi eura (710 milijardi dolara) sa trgovinskim deficitom od 104 milijarde eura (107 milijardi) za EU.
Demokrate, u manjini, traže načine da se suprotstave promjenama Trumpove administracije

Demokratski zastupnici kritizirali su, kako su nazvali, "ekstremne" napore Trumpove administracije da preoblikuje američku vladu, obećavajući da će se suprotstaviti tim promjenama uprkos ograničenom političkom kapitalu u oba doma američkog Kongresa.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je u ponedjeljak da republikanci odstupaju od svog predizbornog obećanja da neće slijediti Projekat 2025, konzervativni plan za preoblikovanje američke vlade.
"Ove godine republikanci su proveli sve svoje vrijeme implementirajući najekstremnije dijelove Projekta 2025 i nisu učinili ništa da smanje visoke troškove života", rekao je Jeffries.
Republikanci u Kongresu kažu da Trump koristi široka predsjednička ovlaštenja da preispita vladine agencije. Trump to postiže preko Elona Muska, multimilijardera kojeg je postavio na čelo Odjela za vladinu efikasnost (DODGE), čiji je cilj smanjenje federalne potrošnje.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer napisao je u pismu kolegama da demokrate imaju četverosmjernu strategiju da se suprotstave postupcima Trumpove administracije: nadzor, parnice, zakonodavstvo i komunikacija i mobilizacija.
Schumer je također rekao da će demokrate nastaviti podržavati sudske sporove kako bi se zaustavilo zamrzavanje finansiranja i spriječilo otpuštanje federalnih službenika.
Potpredsjednik JD Vance je kritizirao te sudske odluke, napisavši na X: „Ako bi sudija pokušao reći generalu kako da vodi vojnu operaciju, to bi bilo nezakonito. Ako je sudija pokušala da naredi državnom tužiocu kako da koristi svoje diskreciono pravo kao tužioca, to je takođe nezakonito. Sudijama nije dozvoljeno da kontrolišu legitimnu moć izvršne vlasti.”
Demokratski senator Chris Murphy odgovorio je u ponedjeljak X: „Za one od nas koji vjeruju da smo usred ustavne krize, ovo je glavna stvar. Trump i Vance postavljaju temelje za ignoriranje sudova - posljednje linije obrane demokratije od neprovjerene izvršne vlasti."
Demokrate u Senatu su također najavile novi portal za uzbunjivače za uposlenike u državnim službama i javne službenike kako bi otkrili informacije o prekršajima.
U izjavi su rekli: „Dok republikanci u Senatu odbijaju da ispune svoju ustavnu dužnost da provjere izvršnu vlast, demokrate u Senatu ostaju nepokolebljive u našoj posvećenosti otkrivanju istine. Spremni smo izdati dopise sa zahtjevima, sačuvati javnu evidenciju, provesti javne rasprave i pokrenuti pravne radnje gdje je to potrebno.”
Schumer je rekao da će demokrati podržati zakon kojim se finansira američka vlada, ali je pozvao republikance da pregovaraju na dvostranački način. Kratkoročna rezolucija kojom se finansira američka vlada ističe 14. marta. Bilo koji zakon kojim se finansira vlada nakon tog datuma treba 60 glasova u američkom Senatu da bi prošao. Republikanci trenutno imaju većinu u Domu sa 53 mjesta.