Linkovi

Najnovije

Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu

US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.
US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.

Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".

"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."

Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.

Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.

Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.

Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.

Obnavljanje odnosa

Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.

"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.

Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.

"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."

"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.

Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.

"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".

Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.
Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.

Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".

Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."

Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.

U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.

"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.

Prepreke klimatskom partnerstvu

Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.

"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.

"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."

On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.

Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.

Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".

See all News Updates of the Day

Los Angeles: Parada ruža kao podrška veteranima za drugu karijeru

Los Angeles: Parada ruža kao podrška veteranima za drugu karijeru
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Parada ruža je godišnja novogodišnja tradicija s raskošno ukrašenim povorkama koji osvjetljavaju ulice Los Angelesa. Cilj ovog događaja je da se istaknu napori kojima se vojnim veteranima daje prilika da počnu drugu karijeru nakon služenja u oružanim snagama.

FBI: Osumnjičeni za teroristički napad u New Orleansu djelovao je sam

A state trooper stands by New Orleans' Canal and Bourbon streets, Jan. 2, 2025.
A state trooper stands by New Orleans' Canal and Bourbon streets, Jan. 2, 2025.

FBI kaže da sada vjeruje da je osumnjičeni za novogodišnji napad kamiona u New Orleansu u kojem je ubijeno 14 ljudi djelovao sam.

Zvaničnici FBI-a izvijestili su novinare u četvrtak o posljednjoj istrazi o "terorističkom činu" u kojem je osumnjičeni, 42-godišnji Shamsud-Din Jabbar, udario kamionet u gomilu i otvorio vatru u popularnoj gradskoj ulici Bourbon.

Ranije su zvaničnici rekli da ne vjeruju da je djelovao sam. Jabbar je ubijen u pucnjavi s policijom

"Ubica je bio američki državljanin rođen u Teksasu", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Joe Biden. "Služio je u vojsci Sjedinjenih Država u aktivnoj službi dugi niz godina. Također je služio u rezervnom sastavu vojske do prije nekoliko godina."

Nekoliko sati ranije, osumnjičeni je u video snimcima objavljenim na društvenim mrežama pokazao da je napad inspirisan terorističkom grupom Islamska država. FBI je saopštio da je zastava Islamske države pronađena u vozilu nakon napada.

Biden je rekao da policija i obavještajna zajednica traže bilo kakve potencijalne "veze, udruženja ili saučesnike".

"Toliko ljudi širom svijeta voli New Orleans zbog njegove historije, njegove kulture i prije svega njegovih ljudi", rekao je Biden. "Dakle, znam, dok je ova osoba izvršila užasan napad na grad, duh našeg New Orleansa nikada, nikada, nikada neće biti poražen. Uvijek će sijati."

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Reutersa i Associated Pressa.

Visoki predstavnik zabranio provedbu antidejtonskih zaključaka skupštine entiteta Republika Srpska

Arhivska fotografija: Narodna skupština RS (Izvor: NSRS)
Arhivska fotografija: Narodna skupština RS (Izvor: NSRS)

Odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na snago stupa odmah, navedeno je u saopštenju. Zaključke sa sjednice od 25. i 26 decembra Schmidt smatra "nepromišljenim pokušajem da se stvore posebna pravila za konceptualno i pravno negiranje načela Daytonskog mirovnog sporazuma".

"Svako nepoštivanje ovog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i evropsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog mirovnog sporazuma (GFAP) kao temelja multietničke države bez diskriminacije.", stoji u objašnjenju iz Ureda Visokog predstavnika.

Visoki predstavnik se u obrazloženju poziva na mandat konačnog autoriteta za tumačenje provedbe civolnog dijela mirovnog sporazuma te obavezu da reaguje u slučajevima njegovog značajnog kršenja ili takve najave.

Svaki pokušaj provedbe "opasnih elemenata" zaključaka Schmidt je proglasio zabranjenim i zakonski kažnjivim te pozvao članove NSRS da razmisle o posljedicama svog djelovanja na ovaj način.

Zabranjeni zaključci odnose se na pokušaj NSRS da utiče na aktuelno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS i Milošu Lučiću, direktoru Službenog glasnika RS, pred Sudom Bosne i Hercegovine, u kojem su osumnjičeni za nepoštivanje i neprovođenje odluka Visokog predsatvnika.

"Pravo na pošteno suđenje mora biti zaštićeno zagarantiranim procedurama i poštivanjem vladavine prava, a ne stvaranjem unilateralnih pravila", navodi OHR.

"Među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima NSRS je i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu. Takve mjere nisu samo diskriminatorne, već su u direktnoj suprotnosti sa duhom Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU", stoji u obrazloženju Schmidtove odluke.

"Osnovna poruka ovog Naloga je: niko nije iznad zakona i niko ne smije zloupotrebljavati zakon", pojašnjava OHR.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini objavila je da SAD "pozdravljaju odluku visokog predstavnika da brani Daytonski mirovni sporazum i zaštiti pravosudne institucije i institucije vladavine prava na državnom nivou u BiH, te zabrani provođenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (RS) usvojene krajem decembra."

Muškarac koji je poginuo u eksploziji Tesla Cybertruck-a u Las Vegasu bio je aktivni američki vojnik, kažu zvaničnici

Tesla Cybertruck gori ispred hotela Trump International u Las Vegasu, SAD, 1.januara 2025.
Tesla Cybertruck gori ispred hotela Trump International u Las Vegasu, SAD, 1.januara 2025.

Osoba za koju vlasti vjeruju da je poginula u eksploziji Tesla Cybertrucka prepunog minobacača za vatromet i kamp kanistera s gorivom ispred hotela u Las Vegasu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, bila je aktivni vojnik američke vojske, izjavila su tri američka zvaničnika za AP.

Dva službenika za provođenje zakona identificirala su čovjeka u kamionetu futurističkog izgleda kao Matthewa Livelsbergera. Službenici za provođenje zakona razgovarali su sa AP-om pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o istrazi koja je u toku.

Trojica američkih zvaničnika izjavila su da je Livelsberger bio aktivni pripadnik vojske, koji je provodio vrijeme u bazi ranije poznatoj kao Fort Bragg, masivnoj vojnoj bazi u Sjevernoj Karolini koja je dom komande vojnih specijalnih snaga. Zvaničnici su se oglasili i pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da otkriju detalje njegove službe.

Eksplozija kamiona uslijedila je nekoliko sati nakon što je vozač, 42-godišnji Shamsud-Din Bahar Jabbar, naletio kamionom na gomilu u poznatoj francuskoj četvrti New Orleansa rano na Novu godinu, ubivši najmanje 15 ljudi prije nego što ga je ubio policija. Ta nesreća se istražuje kao teroristički napad i policija vjeruje da vozač nije djelovao sam.

Jabbar, veteran američke vojske, također je proveo vrijeme u Fort Braggu, ali je jedan zvaničnik rekao da za sada nema preklapanja u njihovim zadacima tamo.

Biden odlikovao 20 Amerikanaca predsjedničkom medaljom

Vojni pomoćnik dodaje Presidental Citizens Medal, drugo najviše civilno odlikovanje u zemlji, predsjedniku Joeu Bidenu tokom ceremonije u istočnoj sobi Bijele kuće u Washingtonu, 6. januara 2023.
Vojni pomoćnik dodaje Presidental Citizens Medal, drugo najviše civilno odlikovanje u zemlji, predsjedniku Joeu Bidenu tokom ceremonije u istočnoj sobi Bijele kuće u Washingtonu, 6. januara 2023.

Američki predsjednik Joe Biden dodijeljuje drugo najviše civilno odlikovanje za 20 ljudi na svečanosti u Bijeloj kući.

Dobitnici predsjedničke medalje za građane su kongresmen Bennie Thompson i bivša kongresmenka Elizabeth Cheney, koja je vodila kongresnu istragu o napadu na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane rulje koja je pokušavala poremetiti potvrdu Bidenove izborne pobjede nad Donaldom Trumpom 2020.

Trump, koji je pobijedio na izborima 2024. za novi mandat koji počinje kasnije ovog mjeseca, rekao je da Thompson i Cheney trebaju biti u zatvoru.

U saopštenju Bijele kuće o dobitnicima u četvrtak se navodi da je Cheney, republikanka, „podignula glas – i posegnula preko puta – da odbrani našu naciju i ideale za koje se zalažemo: slobodu. Dostojanstvo. I pristojnost.”

U saopštenju se navodi da je Thompson "na čelu odbrane vladavine prava s nepokolebljivim integritetom i nepokolebljivom posvećenošću istini".

Stvorena 1969., Predsjednička medalja građana odaje počast građanima “koji su činili primjerna djela služenja svojoj zemlji ili svojim sugrađanima”.

“Predsjednik Biden vjeruje da ove Amerikance veže njihova uobičajena pristojnost i posvećenost služenju drugima”, saopštila je Bijela kuća. “Zemlja je bolja zbog njihove posvećenosti i požrtvovanja.”

U četvrtak su također odlikovani Mary Bonauto i Evan Wolfson, koji su radili na legalizaciji istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama.

Frank Butler je još jedan dobitnik medalje, a Bijela kuća ističe njegov napor da postavi standarde za korištenje podveza i kaže da je "transformirao brigu o traumama na bojnom polju za vojsku Sjedinjenih Država i spasio bezbroj života".

Mitsuye Endo Tsutsumi odlikovana je za njen uspješan pravni spor protiv zatvaranja japanskih Amerikanaca tokom Drugog svjetskog rata.

Biden odaje počast Eleanor Smeal za njen rad na vođenju protesta za prava žena i borbi za jednaku platu za žene.

Medalje se dodeljuju bivšoj kongresmenki Carolyn McCarthy i grupi bivših američkih senatora: Billu Bradleyu, Chrisu Doddu, Nancy Kassebaum i Tedu Kaufmanu.

Ostali nagrađeni su Diane Carlson Evans, osnivačica Vijetnamske ženske memorijalne fondacije, ratni dopisnik Joseph Galloway, zagovornik građanskih prava Louis Redding i fotograf Bobby Sager.

Sudija Collins Seitz, osnivač Fulbright univerziteta u Vijetnamu Thomas Vallely, zagovornik istraživanja raka dojke Frances Visco i osnivačica Koledža za umjetnost i dizajn Savannah Paula Wallace također primaju predsjedničku medalju.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa

Učitajte još

XS
SM
MD
LG