Linkovi

Top priča

Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu

US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.

Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".

"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."

Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.

Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.

Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.

Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.

Obnavljanje odnosa

Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.

"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.

Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.

"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."

"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.

Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.

"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".

Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.
Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.

Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".

Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."

Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.

U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.

"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.

Prepreke klimatskom partnerstvu

Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.

"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.

"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."

On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.

Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.

Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".

See all News Updates of the Day

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG