Ograničenja zbog koronavirusa ispraznila su ulice i prizemnila avionski saobraćaj. Rezultat toga, pad od sedam posto emisije stakleničkih gasova, najveći je istoriji.
Međutim, "to nema puno uticaja na klimu, jer ono što utiče na klimu je kumulativno opterećenje stakleničkih gasova u atmosferi", primijetio je Michael Gerrard, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama Univerziteta Columbia.
Ljudske aktivnosti nastavile su ispumpavati gasove koji zagrijavaju planetu, tek nešto nižom stopom. "Ne možete zapravo vidjeti promjenu", rekao je.
"Osim toga, ograničenja postignuta globalnom pandemijom nisu pravi način za smanjenje emisija. Nema sumnje u to", dodao je direktor Svjetskog instituta za resurse, Dan Lashof. "A većina ih je potencijalno brzo reverzibilna dok se ekonomija oporavlja."
Potrebne su fundamentalne promjene u načinima na kojima svijet mjeri svoju moć, rekao je.
Pojačavanje napora
Neke zemlje ove godine su najavile planove za intenziviranje svojih napora.
Kina se obavezala da neće stvarati neto emisije ugljičnog dioksida ili emisija drugih gasova s efektom staklene bašte do 2060. godine. S obzirom da je riječ o najvećem svjetskom proizvođaču stakleničkih gasova, Gerrard je rekao da je najava "najvažniji događaj klimatske politike u prošloj godini".
Evropska unija takođe je povećala svoje klimatske ciljeve, u sljedećoj deceniji planira smanjenje od 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine. Blok namjerava biti klimatski neutralan do 2050. godine.
Sjedinjene Države krenule su u suprotnom smjeru za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa. Njegova administracija oslabila je više od 100 propisa o životnoj sredini, uključujući pravila o efikasnosti za vozila i uređaje, emisije iz elektrana i propuštanje metana iz naftnih i plinskih operacija, koji je snažniji staklenički gas od ugljičnog dioksida.
Trumpov potez povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma 2015. godine u borbi protiv klimatskih promjena stupio je na snagu dan nakon predsjedničkih izbora u novembru.
Mijenjanje kursa
Trump je te izbore izgubio od bivšeg potpredsjednika Joea Bidena. Stručnjaci očekuju dramatičan pomak u klimatskoj politici.
"Nema sumnje da će izabrani predsjednik Biden napraviti zaokret u odnosu na ono što je učinio predsjednik Trump", rekao je Gerrard.
Bidenova kandidatura zasnovana je na "najambicioznijoj i najsveobuhvatnijoj klimatskoj politici u istoriji SAD-a", dodao je Lashof. Novoizabrani predsjednik navodi klimatske promjene kao jedan od svoja četiri glavna prioriteta, uključujući obećanje da će se ponovno pridružiti Pariškom sporazumu svog prvog dana na vlasti. Mnoga ekološka pravila koja je Trump ublažio vjerojatno će se ponovno pooštriti.
Međutim, izabrani predsjednik vjerojatno će se suočiti s podijeljenim Kongresom, što će ograničiti koliko daleko može ići da zaustavi emisije.
Države i lokalne vlade mogu ići dalje, kao što to mnoge i čine u odsustvu federalnog liderstva.
Ove godine, guverner Kalifornije izdao je naredbu da sva nova vozila prodana do 2035. godine budu s nultom emisijom.
Kalifornija je najveće tržište automobila u Sjedinjenim Državama. Potez označava "značajno ubrzanje vremenskog perioda u SAD-u za prelazak na čista električna vozila", rekao je Lashof. "I mislim da će taj potez u Kaliforniji odjeknuti širom zemlje."
Govor novca
Banke i investitori i ove godine su se ohladili od fosilnih goriva. Blackrock, najveći svjetski upravitelj imovinom, rekao je da će održivost okoliša staviti u središte svojih ulaganja. Uz to, svih šest glavnih banaka sa sjedištem u SAD-u ove su godine objavile da neće ulagati u arktičke naftne i plinske projekte.
Američka Centralna banka pridružila se grupi od 82 druge središnje banke koje su se fokusirale na klimatske promjene. Komisija za trgovinu robama, nacionalni regulator tržišta robe, takođe je pozvala na hitnu akciju.
"Ideja da klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju američkom finansijskom sistemu totalno je prisutna, a 2020. je zaista bila godina koja je uzela maha", rekao je Lashof.
Dok su se lideri okupljali (virtuelno) kako bi obilježili pet godina od Pariškog klimatskog sporazuma, glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres napomenuo je da svijet nije ni blizu ciljevima postavljenim za zaustavljanje opasnog globalnog zagrijavanja.
"Obveze preuzete u Parizu nisu bile dovoljne da se tamo stigne, a čak se ni te obveze ne ispunjavaju", rekao je.
Posljedice su bile sve očitije, jer su se katastrofe povezane s klimom nastavile gomilati ove godine.
Katastrofe
U Atlantskom oceanu i Karipskom moru formirano je više tropskih oluja nego što je ikad zabilježeno. Meteorolozima je ponestalo imena i morali su zaviriti i u grčku abecedu.
Požari su srušili rekorde na zapadu Sjedinjenih Država, Australiji, Karibima i, od svih mjesta, u Sibiru.
Ljetni toplotni talas na Arktiku pomogao je gurnuti svijet u svoju najtopliju ili drugu najtopliju zabilježenu godinu.
Svjetska temperatura nastavila je rasti u 2020. godini, a naučnici kažu da vrijeme ističe da se ona zaustavi.
