Linkovi

Vijesti

Kineski grad Wuhan poslije 76 dana izašao iz izolacije

Medical staff from Jilin Province (in red) hug nurses from Wuhan after working together during the COVID-19 coronavirus outbreak during a ceremony before leaving as Tianhe Airport is reopened in Wuhan in China's central Hubei province on April 8, 2020.

Poslije 76 dana, odnosno dan manje od 11 nedelja, kineski grad Wuhan, grad u kome je počela pandemija korona virusa izašao je iz izolacije, javlja AP.

Blokada Wuhana neviđena do sada postala je model za zemlje koje pokušavaju da zaustave širenje korona virusa.

Završetkom restrikcija glavni grad kineske provincije Hubej počinje još jedan eksperiment vraćanje na poslovanje i običan život dok se istovremeno spriječava da se bolest ponovo pojavi.

Jedanaest miliona stanovnika sada mogu da napuste grad bez posebne dozvole pod uslovom da aplikacija na pametnom telefonu pokazuje da su zdravi i da nisu bili nedavno u kontaktu sa nekim za koga je potvrđeno da ima ovaj virus.

Otvaranje grada obilježeno je svjetlosnom predstavom sa obje strane reke Jangce, a na oblakoderima i mostovima prikazivane su animirane slike zdravstvenih radnika kako pomažu pacijentima uz reči "herojski grad", naziv koji je predsjednik Xi Jinping dodijelio gradu Wuhanu. Duž nasipa i mostva ljudi su mahali zastavama i uzvikivali "Idemo, Wuhan" i pjevali kinesku himnu.

Saobraćaj je ubrzo počeo da se kreće preko ponovo otvorenih mostova, tunela, naplatnih stanica, a stotine ljudi čekalo je na prve vozove i letove iz grada, mnogi se nadajući da će se vratiti na radna mjesta drugde u zemlji.

Gotovo 1.000 vozila prošla su naplatnu stanicu na granici Wuhana između ponoći kada su dignute barikade i 7.00 ujutro, rekao je okružni šef policije.

eople wearing protective clothing and masks arrive at Hankou Railway Station in Wuhan, to board one of the first trains leaving the city in China's central Hubei province early on April 8, 2020.
eople wearing protective clothing and masks arrive at Hankou Railway Station in Wuhan, to board one of the first trains leaving the city in China's central Hubei province early on April 8, 2020.

Samo nekoliko sati od prekida blokade oko 65.000 ljudi napustilo je grad vozom i avionom, prema podacima lokalnih medija.

Restrikcije za grad gdje je prijavljena većina od 82.000 slučajeva zaraze korona virusom u Kini i 3.300 umrlih postepeno su ublažavane proteklih nedjelja kako se broj slučajeva postepeno smanjivao. Vlada je prijavila da nije bio nijedan slučaj zaraze danas.

Iako se postavljaju pitanja o istinitosti kineskih podataka, blokada Wuhana i provincije Hubeikoja je bila bez presedana, bili su dovoljno uspješni da su druge zemlje usvojile slične mere.

Tokom 76-dnevne blokade stanovnici Wuhana su mogli da izađu iz svojih domova samo da kupe hranu ili da obavljaju poslove koji se smatraju apsolutno neophodnim. Nekima je dozvoljeno da napuste grad ali samo ako su imali dokaz da nisu zdravstveni rizik i uz pismo koje navodi gdje idu i zašto. Čak i tada su vlasti mogle da ih vrate zbog neke tehnikalije kao nedostatak pečata, zbog čega su hiljade ljudi spriječeni da idu na svoja radna mjesta van grada.

Stanovnicima drugih dijelova provincije Hubeidopušteno je da napuste provinciju pre tri nedjelje, pod uslovom da mogu da podnesu dokaz da su zdravi.

Uprkos novoj slobodi mnoge mjere predostrožnosti kao što je nošenje maski, provjera temperature i ograničenje pristupa stambenim zajednicama ostaju na snazi u Wuhanu. I ljudi koji napuštaju grad će biti suočeni s brojnim preprekama kao što je 14-dnevni karantin i testovi na mjestima gdje dolaze.

See all News Updates of the Day

Trump zabranio poslovanje sa vlasnicima TikToka

In this photo illustration, the social media application logo, TikTok is displayed on the screen of an iPhone on an American flag background on August 3, 2020 in Arlington, Virginia. - President Donald Trump said Monday that Chinese-owned hugely popular v

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je naredbu kojom se zabranjuju bilo kakve transakcije sa vlasnicima kineske kompanije koja posjeduje aplikacije TikTok i WeChat, a ona će na snagu stupiti za 45 dana.

Naredbe su uslijedile u trenutku dok Trumpova administracija tvrdi da pojačava napore na čišćenju "nepouzdanih" kineskih aplikacija iz američkih digitalnih mreža.

Aplikaciju za kratki video TikTok, te ona za poruke WeChat, Bijela kuća vidi kao "značajne prijetnje".

Aplikacija TikTok, koja je u vlasništvu kompanije ByteDance, može biti korištena u dezinformacijske kampanje od kojih korist može imati Komunistička partija Kine, pa SAD "mora preduzeti agresivnu akciju protiv njenih vlasnika kako bi zaštitio svoju nacionalnu sigurnost", rekao je Trump u jednoj od naredbi.

U drugoj naredbi, Trump tvrdi da WeChat, koji je u vlasništvu Tencenta, "automatski pohranjuje ogromne količine podataka o svojim korisnicima, a to može omogućiti Komunističkoj partiji Kine pristup ličnim i vlasničkim podacima Amerikanaca".

U praksi, naredbom će za 45 dana zabraniti WeChat u SAD-u.

Trump je ranije ove sedmice rekao da će podržati prodaju TikTokovih operacija u SAD-u Microsoftu ukoliko američka vlada dobije "značajan dio" od prodaje, ali je također upozorio da će 15. septembra zabraniti tu uslugu u SAD-u.

Američki senat u četvrtak je izglasao zabranu korištenja TikToka na službenim telefonima federalnih zvaničnika.

UNHCR: U blizini Mauritanije utopilo se 40 migranata

Arhiva - Fotografija broda sa migrantima, koji je napravila obalna straže Libije, u blizini obale te zemlje, 24. juna 2018. (Foto via AP)

Brod koji je prevozio oko 40 migranata potonuo je pored obale Mauritanije, ostavljajući samo jednog preživjelog u brodolomu, saopštila je u četvrtak agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

UN saopštavaju da je preživeli iz Gvineje, a da su ostali na brodu takođe bili iz zemalja podsaharske Afrike.

Plovilo je vjerovatno išlo ka Kanarskim ostrvima.

"Ovo su grozne posljedice nemoralnih i beskrupuloznih krijumčara i trgovaca ljudima koji organizuju ova očajnička pomorska putovanja", tvitovao je portparol UN-ove agencije za izbjeglice Čarli Jakslej.

Špansko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je oko 2.800 ilegalnih migranata stiglo na Kanarska ostrva između januara i jula - pet puta više nego u istom periodu lani.

Migranti pokušavaju da pobjegnu od siromaštva i rata u Africi i da se domognu boljeg života u Evropskoj uniji.

Više od 60 migranata je izgubilo život, dok je 80 drugih očajnički doplivalo do obale kada je brod prepun izbjeglica iz Gambije potonuo pored obale Mauritanije u decembru.

Japan obilježio 75. godišnjicu nuklearnog napada na Hirošimu

Kazumi Macui, gradonačelnik Hirošime i porodice žrtava kod spomenika žrtvama atomske bombe,

Sve manji broj preživjelih svjedoka prvog nuklearnog napada na svijetu obilježio je 75. godišnjicu dana kada je na Hirošimu bačena atomska bomba. Gradonačelnik i drugi učesnici komemoracije skrenuli su pažnju da vlada Japana odbija da potpiše sporazum o zabrani nuklearnog oružja, što smatraju licemjernim.

Gradonačelnik Kazumi Macui pozvao je svjetske lidere da se ozbiljnije posvete nuklearnom razoružanju, ukazujući na propuste Japana.

"Pozivam vladu Japana da posluša apele preživjelih poslije napada atomskom bombom, da potpiše, ratifikuje i postane dio Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja", izjavio je Macui. "Kao jedina nacija koja je pretrpjela nuklearni napad, Japan mora da ubijedi globalnu javnost da se ujedini, u čast Hirošime."

Njegov govor ukazao je na pojavu koju preživjeli smatraju licemjerjem japanske vlade, koja je domaćin 50.000 američkih vojnika i zaštićena je američkim "nuklearnim kišobranom". Tokio nije potpisao sporazum o zabrani nuklearnog naoružanja, usvojen 2017, iako je obećao da neće razvijati nuklearno oružje, a zbog izostanka akcije, pacifističke grupe i oni koji su preživjeli napad atomskom bombom vladine poteze nazivaju neiskrenim.

Atomska bomba razorila je Hirošimu 6. avgusta 1945. Tri dana kasnije, SAD su bacile drugu bombu na Nagasaki.
Atomska bomba razorila je Hirošimu 6. avgusta 1945. Tri dana kasnije, SAD su bacile drugu bombu na Nagasaki.

Sjedinjene Države su bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu, 6. avgusta 1945. Grad je uništen i ubijeno 140.000 ljudi, uglavnom civila među kojima je bio veliki broj djece. Tri dana kasnije, Amerika je bacila drugu bombu na Nagasaki, gdje je ubijeno još 70.000 ljudi. Japan se predao 15. avgusta, čime je okončan Drugi svjetski rat i skoro pola vijeka japanske agresije u Aziji.

Preživjeli, njihovi rođaci i drugi učesnici obilježili su godišnjicu eksplozije u 8 sati i 15 minuta ujutru, minutom šutnje.

Ovogodišnja ceremonija, u Memorijalnom parku mira u Hirošimi je bila manjih razmjera, a broj učesnika sveden na manje od hiljadu, što je desetina učesnika u odnosu na ranije godine, zbog pandemije koronavirusa.

Neki preživjeli i rođaci posjetili su park i molili se u njemu nekoliko sati pred početak ceremonije. Registar žrtava atomske bombe čuva se kod spomenika, sa natpisom: "Neka sve duše ovde počivaju u miru, jer nećemo ponoviti istu grešku."

Grupa ostarjelih preživelih, nazvana "hibakuša", osjeća sve jaču želju da mlađim generacijama ispriča svoje priče. Na 75. godišnjicu napada, preživjeli, čija je prosječna dob sada 83 godine, izrazili su žaljenje zbog sporog napretka u nuklearnom razoružanju.

Izrazili su i gnjev zbog nespremnosti japanske vlade da pomogne i sluša one koji su preživjeli atomsku bombu.

"Mnogi preživjeli su uvrijeđeni što premijer ove zemlje ne potpisuje sporazum o zabrani nuklearnog oružja", izjavila je 84-godišnja Keiko Ogura, koja je preživjela atomsku bombu kada je imala osam godina. "Potrebno je da nam ne-nuklearne države pomognu i vrše pritisak na japansku vladu da potpiše sporazum."

Macui je pozvao svjetske lidere, posebno one iz zemalja koje imaju nuklearno oružje, da posjete Hirošimu i sagledaju realnost napada atomskom bombom.

Država New York tuži NRA

Godišnji sastanak Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA) održan je u Indijanapolisu, 28. aprila 2019.

Državna tužiteljka New Yorka, Letiša Džejms, tužila je Nacionalnu asocijaciju za oružje (NRA) u namjeri da zatvori moćnu organizaciju koja zagovara pravo na nošenje oružja, zbog navoda da su njeni direktori preusmjerili milione dolara za ličnu upotrebu, i kupovinu lojalnosti i šutnje bivših zaposlenih.

U tužbi, koja je podnijeta sudu na Menhetnu poslije istrage koja je vođena 18 mjeseci, navodi se da su lideri NRA sredstvima organizacije plaćali porodična putovanja na Bahame, privatne avione i luksuzne obroke, što je doprinijelo manjku od 64 miliona dolara u budžetu NRA u toku tri godine, a suficit organizacije pretvoren u deficit.

Tužiteljka Džejms rekla je novinarima da je Nacionalna asocijacija za oružje "operisala kao rasadnik pohlepe, zloupotreba i drske nelegalnosti."

Istovremeno, tužilac u Washingtonu takođe je podnio tužbu protiv NRA i njene fondacije, zbog zloupotrebe humanitarnih sredstava i rasipanja novca.

Državna tužiteljka Njujorka Letiša Džejms na konferneciji za novinare u Njujorku (arhivska fotografija)
Državna tužiteljka Njujorka Letiša Džejms na konferneciji za novinare u Njujorku (arhivska fotografija)

Letiša Džejms, koja je demokrata, tako je došla u sukob sa jednom od najvećih i najmoćnijih organizacija za oružje u Sjedinjenim Državama, koja je tijesno povezana sa Republikanskom partijom predsjednika Trumpa.

Na brifingu za novinare, demantovala je da je podrška NRA Trumpu bila motiv za tužbu.

"To je istraga koje je započela 2019. i trajala do sada. Zasnovana je na činjenicama. Mi slijedimo činjenice i zakon i došli smo do pravnih zaključaka."

Ova tužba će sigurno izazvati nove podjele u zemlji gdje dio građana doživljava NRA kao velikog zaštitnika ustavnog prava na nošenje oružja, dok liberalni Amerikanci, s druge strane, vide organizaciju kao instituciju koja doprinosi rasprostranjenom oružanom nasilju.

"Uticaj NRA je tako snažan da je organizacija decenijama funkcionisala bez nadzora dok su njeni direktor strpali milione dolara u sopstvene džepove", izjavila je Džejms. "Zbog tih godina prevara i zloupotreba, tražimo nalog da u potpunosti rasformiramo Nacionalnu asocijaciju za oružje."

NRA, koja svoje članove obučava bezbjednom rukovanju oružjem, i zagovara zakone koji Amerikancima olakšavaju kupovinu oružja i municije, potpada pod jurisdikciju njujorških vlasti jer je registrovana kao neprofitna organizacija u New Yorku, gdje sprovodi većinu svojih finansijskih transakcija. Nacionalno sjedište NRA nalazi se u Fairfax-u u Virdžiniji, na oko 30 kilometara od Washingtona.

NRA je tužbu opsala kao "neosnovan, smišljeni napad" i "bitku za moć" pred predsjedničke izbore 3. novembra. "Ne samo što se nećemo povući iz ove bitke, suočićemo se i pobijedićemo", saopštila je predsjednica NRA, Kerolin Medouz.

Država Njujork i NRA i ranije su imali pravne sporove. Država je preduzela korake protiv polise osiguranja koju NRA izdaje vlasnicima oružja a Asocijacija za oružje tuži tu državu zato što je zatvorila prodavnice oružja na osnovu izvršne uredbe, da bi se spriječilo širenje virusa COVID19.

Vejn Lapijer, izvršni potpredsednik i direktor Nacionalne asocijacije za oružje, na godišnjoj skupštini organizacije u Indijanapolisu, 26. aprila 2019.
Vejn Lapijer, izvršni potpredsednik i direktor Nacionalne asocijacije za oružje, na godišnjoj skupštini organizacije u Indijanapolisu, 26. aprila 2019.

U najnovijoj tužbi imenuje se NRA kao cijela organizacija ali i navode imena četvorice njenih funkcionera među kojima je Vejn Lapijer, izvršni potpredsjednik koji je decenijama na čelu organizacije. Takođe se imenuju direktor finansija Vilson Filips, bivši šef osoblja i generalni direktor Džošua Pauel kao i sekretar i pravni savjetnik Džon Frejzer.

Pored toga što pokušava da zatvori grupu koja postoji od 1871 godine, tužiteljka Džejms nastoji da povrati milione izgubljenih dolara i spriječi četvoricu funkcionera da služe u odborima bilo koje druge neprofitne grupe u toj državi.

"Došli smo do zaključka da je NRA, nažalost, služila kao privatna "kasica prasica" četvorici otpuženih", navela je Džejms.

Pomoć za nezaposlene zatražilo još 1,2 miliona građana SAD

ARHIVA - Građani čekaju pred zgradom Sekretarijata za rad u državi New York (Foto: Reuters/Andrew Kelly)

Blizu 1,2 miliona građana Sjedinjenih Država prijavilo se protekle sedmice za nadokandu za nezaposlene, objavio je Sekretarijat za rad.

Ti građani za pomoć su se registrovali neposredno prije nego što je 31. jula prestao da važi nedjeljni novčani paket pomoći od 600 dolara, objavila je agencija Asošijeted pres (AP)

Broj prijava je za 249.000 manji u poređenju sa nedjeljom prije. Prethodne dvije nedjelje zaredom broj registrovanih nezaposlenih bio je u porastu.

Prema podacima Sekretarijata za rad, u Sjedinjenim Državama dvadesetu uzastopnu nedjelju najmanje million građana prijavljuje se za pomoć nezaposlenima. Prije najsnažnijeg udara pandemije u martu broj građana koji se nedeljno prijavljivao za olakšice nije prelazio 700.000 - čak ni u vrijeme ekonomske krize od 2007. do 2009. godine.

Pandemija koronavirusa je Sjedinjene Države, ali i ostale zemlje svijeta, primorala na primjenu restriktivnih mjera.

Uzrokovala je zatvaranje poslovnih objekata i uticala na svijest građana da redukuju posjete restoranima, kupuju ili putuju - što je zadalo znažan udarac ekonomiji uprkos vladinim naporima da obezbjedi pomoć.

Bruto društveni proizvod, pokazatelj ekonomskog napretka jedne države, na godišnjem nivou smanjio se za gotovo 33 odsto u periodu od aprila do juna. To je najveći zabilježeni pad - iako se u međuvremenu ekonomija neznatno oporavila.

Očekuje se da će američka vlada u petak objaviti da je u julu zabilježen porast zaposlenosti – otvoreno je 1,6 miliona radnih mjesta. Međutim, poslodavci su drastično umanjili zarade zaposlenima tako da će očekivano poboljšanje u julu značiti da je nadoknađeno svega 40 odsto poslova izgubljenih tokom pandemije.

Tempo zapošljavanjanja je usporen. Povećanje broja slučajeva novooboljelih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade u brz ekonomski oporavak, jer su barovi, restorani i drugi biznisi odloži ili izmijenili planove za otvaranje i angažovanje osoblja.

Istovremeno, milioni nezaposlenih raspolažu sa sve manje novca za plaćanje osnovnih potrepština. Mnogi su među 23 miliona građana širom zemlje, koji strahuju od iseljenja iz stanova koje iznajmljuju, zbog nemogućnosti da plate mjesečnu stanarinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG