Linkovi

Top priča

Američki general: Kina želi više vojnih baza u Africi

Američki general Stephen Townsend

Američke snage u Africi motre pažljivo na Kinu jer brinu da želi da proširi svoje vojne i pomorske baze po tom kontitentu, kaže general Stephen Townsend, komandant američke vojske za Afriku.

"Znamo za želju Kine da izgradi baze širom svijeta. Najviše brinem zbog Afrike i obale Atlantika", rekao je Townsend​.

Kina je prvu vojnu bazu sagradila 2017. u Djiboutiju, a od tada želi nove vojne baze u toj zemlji i drugim lokacijama.

"U protekle dvije godine su napravili veliko pristanište kao dodatak toj bazi. Tu mogu da se usidre najveći brodovi, nosači aviona i nuklearne podmornice", navodi Townsend​.

Kina, prema ocjeni američke vojske, želi baze u Tanzaniji i na afričkoj obali Atlantika.

"To je najveća prijetnja, jer oni ne žele luku u kojoj će točiti gorivo ili nabavljati namirnice. Žele luku u kojoj će moći da napune municiju i poprave vojna plovila. Agresivno rade na tome", ističe Townsend​.

Američki zvaničnici upozoravaju i da Peking mnogo novca ulaže u Afriku - u proteklih 10 godina u infrastrukturu i razvoj uloženo je 60 milijardi dolara, a takođe se širi i mreža ambasada. Kina u Africi ima 52 predstavništva, više od SAD.

Zabrinjavaju i sve veće kupovine kineskog oružja.

Ipak, general Townsend zaključuje da Amerika treba da radi na tome da održi svoj uticaj.

"Ne treba da se takmičimo sa Kinom za svaki dolar, već da ciljamo tamo gdje se naše investicije najviše isplate".

See all News Updates of the Day

Samit o klimi: Kakvi su ulozi za planetu Zemlju?

Arhiva - Dim se diže iz dimnjaka termoelektrane Dejv Džonson, u Glenroku, Vajoming, 27. jula 2018.

Globalna obećanja o smanjenju emisije gasova staklene bašte samo su djelić onoga što je potrebno da bi se spriječilo katastrofalno globalno zagrijavanje, navodi se u novom izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Upozorenje dolazi uoči kritičnog COP26 klimatskog samita u Glazgovu koji počinje sljedeće nedelje.

Svjetski lideri su se obavezali da ograniče globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa na samitu o klimi u Parizu 2015. Međutim, ta obećanja se ne poklapaju sa politikama, navodi se u izvještaju UN o ograničenju emisija 2021, objavljenom u utorak.

U izvještaju se upozorava da će nove obaveze za smanjenje emisija koje su preuzete uoči samita u Glazgovu – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC – smanjiti gasove staklene bašte za samo 7,5 odsto do 2030. godine, u poređenju sa prethodnim obećanjima. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa zahtevalo bi smanjenje emisija za 55 odsto.

"Poslije pada bez presedana od 5,4 odsto u 2020. godini, globalne emisije ugljen-dioksida se vraćaju na nivoe prije Kovida 19", navodi se u izvještaju.

"Snažan oporavak emisija očekuje se 2021. Preliminarne procjene sugerišu da bi emisije ugljen dioksida iz fosilne energije mogle da porastu za 4,8 odsto u 2021... a očekuje se da će globalne emisije u 2021. biti samo nešto niže od rekordnog nivoa iz 2019".

Peteri Talas, generalni sekretar UN-ove Svjetske meteorološke organizacije, rekao je u ponedeljak da je svijet na putu ka potencijalno katastrofalnim klimatskim promjenama. "Do sada smo čuli mnogo političke podrške za pojačanu ambiciju ublažavanja, ali konkretna obećanja još uvek nedostaju, a trenutno se krećemo ka zagrijavanju od 2,5 do 3 stepena (Celzijusa) umjesto 1,5 do dva stepena".

Dakle, šta to znači za planetu — i za čovječanstvo?

Naučnici kažu da klimatske promjene već povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa. Nedavni izvještaj Chatham House izračunao je da se globalno smrtnost od toplote povećala za skoro 54 odsto među starijima od početka vijeka, dostigavši 296.000 smrtnih slučajeva u 2018.

"Očekujemo da će oko 400 miliona ljudi iskusiti toplotne talase do te mjere da više ne mogu da rade napolju", rekao je za Glas Amerike koautor izvještaja, Danijel Kvigin.

Toplotni talasi i suše imaju veliki uticaj na globalnu bezbjednost proizvodnje hrane. Propale žetve i povećana rasprostranjenost štetočina i bolesti — kao što je najezda skakavaca u istočnoj Africi prošle godine — dovode do skoka cijena.

"Tokom narednih 30 godina biće potrebno oko 50 odsto više hrane zbog većeg broja ljudi na planeti, ali i očekivanja da jedu više mesa - posebno u zemljama poput Kine i jugoistočne Azije i tako dalje. Ali istovremeno, prema našoj procjeni, predviđamo da će prinosi, žetve pasti za oko 30 odsto. To će rezultirati samo poskupljenjem hrane, tako da najsiromašniji vjerovatno neće moći da je priušte", rekao je Kigin.

Više temperature dovode do intenzivnijih tropskih oluja i poplava. Dugoročno, topljenje ledenih polarnih kapa će dovesti do porasta nivoa mora, dovodeći priobalne gradove u opasnost.

Ekstremne vremenske fluktuacije znače i intenzivnije i duže suše. Naučnici kažu da bogatije zemlje moraju da ispune svoje obećanje iz 2015. da će pomoći siromašnijim zemljama da plate za borbu protiv klimatskih promjena i da se nose sa njihovim uticajima.

"Veliki stepenasti uticaji koje vidimo kao posljedica suše, toplotnih talasa, propasti usjeva su migracije, nesigurnost u nabavci hrane za sve i povećana prevalencija štetočina i bolesti. Dakle, postoji interes za te bogate zemlje da obezbijede klimatsko finansiranje — tih 100 milijardi dolara godišnje koje su obećane već neko vrijeme, od Pariza (klimatskog samita) i ranije, zapravo treba da budu isporučene. A trenutno se ne isporučuju", rekao je Kigin za Glas Amerike.

Dok se svjetski lideri pripremaju za Glazgov, ulozi za našu planetu — i za ljudsku rasu — postaju sve veći; uticaji su blizu nepovratnih. Može li se postići novi globalni sporazum za smanjenje emisija daleko iznad trenutnih obaveza?

Domaćin samita, britanski premijer Boris Džonson dao je svoju procjenu u ponedeljak. "Veoma sam zabrinut. Jer može poći naopako. I možda nećemo dobiti sporazume koji su nam potrebni. Veoma je, veoma teško" rekao je Džonson djeci u publici u Londonu.

Naučnici kažu da će ishod samita u Glazgovu vjerovatno uticati na svakog od nas, na planeti Zemlji koja se zagrijava.

Biden "vrlo optimističan" da će plan za mrežu socijalne zaštite biti odobren

Predsjednik SAD Džo Bajden u Kerniju, Nju Džersi, 25. oktobra 2021.

Predsednik SAD Joe Biden rekao je u ponedeljak da je "veoma optimističan" u vezi sa dovršavanjem dogovora ove nedelje o njegovom umanjenom planu potrošnje na mrežu socijalnog osiguranja, što je procjena koju je ponovio jedan od demokratskih zakonodavaca centrista koji je oklijevao u davanju podrške.

Biden je rekao novinarima u Delaveru da je njegov nedeljni sastanak sa senatorom Zapadne Virdžinije Džoom Mančinom, koji je tražio oštre rezove u Bidenovom originalnom paketu od 3,5 hiljade milijardi dolara, "prošao dobro".

Razgovarali su o posljednjim detaljima u paketu koji bi mogao da se smanji na otprilike polovinu tog iznosa, a Mančin je insistirao na iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara.

"Još nekoliko stvari koje treba riješiti, ali prošlo je dobro", rekao je Biden.

Kasnije je Mančin rekao da vjeruje da će postojati "konceptualni okvir" za Bidenov paket kasnije tokom nedelje. Čak i sa smanjenjem potrošnje, to bi predstavljalo jednu od najvećih ekspanzija u SAD. vladina mreža socijalne zaštite za američke porodice od 1960-ih.

Ali ostalo je nejasno na kojim je pozicijama druga demokratska članica kongresa, senatorka Kirsten Sinema iz Arizone, po pitanju ove verzije dogovora. Ona se protivila Bidenovom planu da poveća poreze na korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Nakon toga, Biden i ključni demokratski zakonodavci sada predlažu da se pojačaju prinude protiv poreskih prestupnika kako bi se povećali državni prihodi i osmislili nova povećanja poreza koja bi ciljala na procijenjenih 700 američkih milijardera.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je za CNN u nedelju da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno oporezovati njihove nerealizovane kapitalne dobiti koje se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu.

Podrška i Mančina i Sineme, politički najumjerenijih zakonodavaca u klubu demokrata u Senatu, od suštinskog je značaja da bi bilo koji Bidenov zakon o mreži socijalne zaštite dobio odobrenje Kongresa.

Sa Senatom koji čini 100 mjesta i koji je ravnomjerno podijeljen između republikanaca i demokrata, svih 50 demokrata bi moralo da podrži zakon, na šta se dodaje glasanje potpredsjednice SAD Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN u nedelju da je čak i sa upola prvobitne veličine paket "još uvijek veći od bilo čega što smo ikada uradili u pogledu rješavanja potreba američkih radnih porodica", sa univerzalnim predškolskim obrazovanjem i poreskim olakšicama za sve osim za najbogatije roditelje.

Ona je rekla da je 90 odsto mjera dogovoreno.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne zaštite, lider Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj hiljadu milijardi dolara koja je već odobrena u Senatu za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo da uradimo", rekla je ona.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa svih 50 demokrata, ali su progresivne demokrate u Domu blokirale njegov prolaz dok se ne postigne dogovor o zakonu o mreži socijalne zaštite koji smatraju većim zakonodavnim prioritetom.

Ukida se zabrana putovanja u SAD, potrebno da putnici budu vakcinisani

ARHIVA - Putnici na aerodromu (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Američki predsjednik Joseph Biden donio je izvršnu uredbu po kojoj će biti potrebno da strani državljani koji putuju u Sjedinjene Države budu potpuno imunizovani, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno se od 8. novembra ukida zabrana putovanja u Sjednjene Države, uvedena početkom 2020.godine, putnicima iz Šengenskog prostora, Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike.

U interesu je Sjedinjenih Država da se odstupe od ograničenja koja važe za svaku pojedinačnu zemlju koja su se primjenjivala tokom pandemije COVID19 i usvoje politiku koja se prvenstveno oslanja na vakcinaciju – da bi se unaprijedio bezbjedan nastavak međunarodnih avioputovanja u Sjedinjene Države”, navodi se u objavi američkog predsjednika.

Bijela kuća je potvrdila da su djeca mlađa od 18 godina izuzeta od novih pravila, kao i osobe sa zdravstvenim problemima.

Takođe, Bidenova administracija precizirala je šta aviokompanije treba da učine kako bi potvrdile da su putnici vakcinisani prije ukrcavanja na letove prema Sjedinjenim Državama.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), naveli su da će biti prihvaćene sve vakcine koje su odobrila američka regulatorna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takođe, prihvatiće i ukoliko su putnici primali mješovite doze vakcina.

CDC bi sljedećeg ponedeljka trebalo da izda nove smjernice za praćenje kontakata – prema kojima će aviokompanije biti u obavezi da prikupljaju podatke od putnika zbog praćenja onih koji su potencijalno bili izloženi različitim sojevima kovida 19.

Takođe, putnici će biti u obavezi da dostave dokumentaciju o vakcinaciji dobijenu od, kako je navedeno, zvaničnog izvora. Istovremeno, aviokompanije bi trebalo da pruže dokaz da je putnik posljednju dozu vakcine primio dvije nedelje uoči putovanja.

Mjerama je propisano i da bi putnici trebalo da dostave negativan test na koronavirus urađen 72 sata od momenta polaska na put.

Bijela kuća je navela da je potrebno da nevakcinisani Amerikanci i strani državljani, koji mogu biti izuzeti od novih pravila, dostave negativan kovid test u roku od 24 časa prije polaska.

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju privatni sastanak s dva ključna senatora dok žuri da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG