Qin je, na sastanku u Pekingu s američkim ambasadorom Nicholasom Burnsom, posebno naglasio da Sjedinjene Države moraju ispraviti svoje postupanje po pitanju Tajvana i zaustaviti rušenje principa "jedne Kine".
Odnos između dvije najveće svjetske ekonomije pao je na najniži nivo prošle godine kada je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi bila u službenoj posjeti Tajvanu kojim se upravlja demokratski, što je naljutilo Kinu, koja tvrdi da je ostrvo njena teritorija.
Kao odgovor, Peking je prekinuo formalne komunikacijske kanale sa Sjedinjenim Državama, uključujući i kanal između njihovih vojski.
"Glavni prioritet je stabilizirati kinesko-američke odnose, izbjeći silaznu spiralu i spriječiti bilo kakve nesreće između Kine i Sjedinjenih Država", rekao je Qin Burnsu, navodi se u saopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Napetost između dvije supersile je popustila prošlog novembra kada su se američki i kineski lideri Joe Biden i Xi Jinping sastali na samitu G20 u Indoneziji i obećali češći dijalog.
Ali tenzije su ponovo planule u februaru kada se kineski balon na velikim visinama pojavio u zračnom prostoru SAD-a i kao odgovor američki državni sekretar Antony Blinken otkazao je posjetu Pekingu.
"Serija pogrešnih riječi i djela Sjedinjenih Država od tada je potkopala teško stečeni pozitivan zamah kinesko-američkih odnosa", rekao je Qin.
"Agenda dijaloga i saradnje dogovorena između dvije strane je poremećena, a odnosi između dvije zemlje ponovo su naišli na led."
'IZAZOVI'
Burns je, u objavi na Twitteru o svojim razgovorima sa Qin, također govorio o potrebi da se unese stabilnost u odnos.
"Razgovarali smo o izazovima u američko-kineskim odnosima i o neophodnosti stabilizacije veza i proširenja komunikacije na visokom nivou", rekao je Burns.
Činilo se da je prošle sedmice Blinken ponudio nadu u posjetu, rekavši za Washington Post da je važno ponovo uspostaviti redovne linije komunikacije na svim nivoima.
Također prošle sedmice, američki izaslanik za klimu John Kerry rekao je da ga je Kina pozvala u posjetu "u skorijem roku" radi razgovora o sprječavanju globalne klimatske krize, dodatno podižući nadu da će se resetirati jedan od najvažnijih svjetskih odnosa između država.
Tajvan je i dalje najteže pitanje u kinesko-američkim vezama.
Kina je prošlog mjeseca organizovala vojne vježbe oko Tajvana nakon što se tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen sastao s predsjednikom Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem u Los Angelesu.
Od 1979. američko-tajvanski odnos je reguliran Zakonom o odnosima s Tajvanom, koji daje pravni osnov da se Tajvanu obezbijedi sredstva za odbranu, ali ne nalaže da Sjedinjene Države priteknu u pomoć Tajvanu ako bude napadnut.
Kao dio budžeta za 2023., američki Kongres je odobrio pomoć u oružju za Tajvan u vrijednosti do milijardu dolara koristeći vrstu ovlaštenja koja ubrzava sigurnosnu pomoć i pomaže u isporuci oružja Ukrajini.
