Prema koordinatama koje su 9. maja objavili kineski državni mediji, pozivajući se na Kinesku kancelariju za svemirsko inženjerstvo, ostaci rakete pali su u okean, zapadno od arhipelaga Maldiva.
Kineska kancelarija za svemirsko inženjerstvo saopštila je da je većina krhotina izgorjela u atmosferi, a državni mediji su izvijestili da su dijelovi rakete ponovo ušli u atmosferu u nedjelju u 4.24 sati.
"Long March 5" druga je raketa varijante 5B od njenog prvog leta u maju 2020.
Prošle godine, dijelovi prve rakete pali su na Obalu Slonovače, oštetivši nekoliko zgrada.
"Svemirske države moraju smanjiti rizik za ljude i imovinu na Zemlji od povratka svemirskih objekata i povećati transparentnost u vezi s tim operacijama", rekao je direktor NASA Bill Nelson, bivši senator i astronaut.
"Jasno je da Kina ne ispunjava odgovorne standarde u vezi sa svemirskim otpadom", rekao je on.
Neizvjesnost oko putanje pada rakete i neuspjeh Kine da pruži jača uvjeravanja uoči povratka rakete podstakli su debatu i izazvali sumnju.
"Ključno je da Kina i sve svemirske države i komercijalni subjekti djeluju odgovorno i transparentno u svemiru kako bi obezbjedili sigurnost, stabilnost i dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru", rekao je Nelson.
Astrofizičar sa američkog univerziteta Harvard Jonathan McDovell rekao je za agenciju Reuters da je potencijalna zona krhotina mogla biti sjevernije od New Yorka, Madrida ili Pekinga, i južnije od južnog Čilea i Wellingtona na Novom Zelandu.
"Čini se da je Kina dobila u svom kockanju. Ali i dalje je bila nepromišljena", naveo je McDovell na Twitteru, a prenosi AP.
Otkad su veliki dijelovi NASA svemirske stanice Skylab u julu 1979. pali u Australiju, većina zemalja nastoji da izbjegne takve nekontrolisane povratke dizajnom letjelica, rekao je McDovell.
Kineska raketa je 29. aprila lansirana iz Venčanga kako bi isporučila prvi modul težak 22 tone za buduću svemirsku stanicu.
Modul se odvojio od rakete i uspješno ušao u orbitu, ali glavni dio rakete i četiri potisnika su pali na Zemlju.
