Nenamjerna posljedica sankcija koje su Sjedinjene Države i drugi uvele Rusiji, Iranu i Venecueli bilo je smanjenje troškova uvoza nafte za rafinerije u najvećem ekonomskom rivalu Kini, koja često kritizira takve "jednostrane" kazne.
Reutersova analiza kineske uštede na kupovini nafte iz tri sankcionisane zemlje upoređuje ono što bi kineski uvoznici platili kupovinom sličnog kvaliteta od nesankcionisanih proizvođača.
Uvoz po nižim cijenama bio je blagodat jer je povećao protok i marže za drugog najvećeg svjetskog potrošača nafte i rafineriju, posebno male nezavisne operatere poznate kao "čajnici", i omogućio unosan izvoz od strane državnih rafinerija dizela i benzina kao zemlja se suočava sa ekonomskim preprekama.
Kineske kupovine su i spas za Moskvu, Teheran i Karakas, čije su ekonomije inače smanjene zapadnim sankcijama i padom investicija.
Kina je isporučila rekordnih 2,765 miliona barela dnevno sirove nafte iz Irana, Rusije i Venecuele u prvih devet mjeseci 2023. godine, prema prosječnim podacima koje su dali tragači tankera Vortexa i Kpler.
Ove tri zemlje su činile četvrtinu kineskog uvoza između januara i septembra, u odnosu na oko 21 odsto u 2022. i udvostručili udeo od 12 odsto u 2020, pokazala je Reutersova analiza, istiskujući alternative sa Bliskog istoka, zapadne Afrike i Južne Amerike.
Iako je ušteda samo djelić kineskog računa za uvoz nafte, bitna je za nezavisne rafinerije koje su "oportunistički kupci i aktivno traže povoljnije ponude", rekao je Kang Wu, globalni šef istraživanja potražnje u S&P Global Commodity Insights.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na konkretna pitanja koja je poslao Reuters. Umjesto toga, u saopćenju je ponovio svoj stav da se Peking protivi jednostranim sankcijama i da kineska normalna trgovina zaslužuje poštovanje i zaštitu.
Kineska Opća carinska uprava nije odgovorila na zahtjev za komentar.
RUSKI IZVOZ
Od januara do septembra, Rusija je isporučila 1,3 miliona barela na dan morske sirove nafte, na osnovu prosjeka podataka koje su dostavili Vortexa i Kpler. Kina je također uvezla oko 800.000 bpd ESPO sirove nafte putem naftovoda, prema kineskim trgovačkim izvorima.
Pomorski uvoz uglavnom se isporučuje ESPO-om iz ruske pacifičke luke Kozmino, kao i sa Urala iz Baltičkog mora.
Od januara do septembra, ukupne ruske isporuke porasle su za preko 400.000 barela dnevno u odnosu na godinu dana ranije, predvođene Uralom, prema Vortexi, pošto su sankcije izazvane invazijom Moskve na Ukrajinu izazvale masivno preusmjeravanje njenih tokova nafte iz Evrope u Indiju i Kinu.
Kina je ove godine uštedjela 4,34 milijarde dolara uvozom ruske nafte, na osnovu Reutersovog poređenja mjesečnih razlika u cijenama između ESPO i Tupi sirove nafte iz Brazila i Urala u odnosu na Oman, koristeći informacije o cijenama koje su dali trgovci.
Za uvoz venecuelanske nafte, uglavnom teške marke Merey, Kina je uštedjela u prosjeku 10 dolara po barelu u odnosu na uporedivu kolumbijsku naftu Castilla, pokazuju kalkulacije zasnovane na podacima trgovaca. Zemlja je uštedjela otprilike 15 dolara po barelu kupujući iransku naftu u odnosu na omansku naftu.
Kina je uštedjela otprilike 4,2 milijarde dolara uvozom rekordnih 1 milion barela dnevno u istom periodu iz Irana, 60% iznad vrhova prije sankcija koje je kineska carina zabilježila 2017. na 623.000 barela dnevno, pošto je Teheran povećao proizvodnju na skoro maksimalne nivoe i ponudio popuste kao strmo kao 17 dolara po barelu u odnosu na Brent.
Poređenja radi, Oman je u prvih devet mjeseci ove godine imao prosječnu premiju od 2 dolara iznad Brent-a.
Uz priliv venecuelanske nafte od januara do septembra od oko 430.000 barela dnevno, prema prosjeku podataka Vortexa i Kplera, kineska ušteda od kupovine venecuelanske nafte iznosi 1,17 milijardi dolara.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u izjavi da ograničenja cijena ruske nafte omogućavaju kupcima da "pokreću teže kupovine" u kupovini, ograničavajući prihod Moskve.
Od 2021. godine, SAD su sankcionisale preko 180 pojedinaca i entiteta koji se bave trgovinom iranskom naftom i petrohemijskim proizvodima, a uticaj sankcija doveo je do pada hiperinflacije u Iranu i njegove valute, rekao je portparol.
Provođenje američkih sankcija će se nastaviti za Venecuelu, a odnos Madurove vlade s Kinom ne pokazuje snagu već njenu izolaciju "unutar globalne zajednice".
OGRANIČENJA "ČAJNIKA"
S obzirom da su se državne rafinerije Sinopec i PetroChina u potpunosti suzdržale od kupovine iranske i venecuelanske sirove nafte, čajnici su uživali u sniženoj nafti od dva dobavljača.
Prema kineskoj konsultantskoj kući JLC, čajnici u rafinerijskom čvorištu u provinciji Šandong radili su sa 65,7% kapaciteta tokom prva tri kvartala 2023. godine, što je povećanje od 4,2 procentna poena, stvarajući marže na preradu uvezene sirove nafte od 567 juana (77,63 dolara) po toni, u poređenju sa 50 juana prije godinu dana.
Međutim, prednost za veću uštedu je ograničena jer su čajnici ograničeni uvoznim kvotama sirove nafte, dok nemaju kvote za izvoz goriva, kao i regulatornu kontrolu.
"Ovo se posebno odnosi na rafinerije u Shandongu koje bi, ako bi bile podvrgnute još jednoj rundi rekonstrukcija, kao što je viđeno proteklih godina, mogle postaviti čvrstu granicu na izvoz iz Irana", rekao je Viktor Katona, vodeći Kplerov analitičar sirove nafte.
Ranije ove godine, carina je pojačala inspekciju teških sirovih tereta za Šandong nakon što je pronašla nekoliko iranskih pošiljki pogrešno označenih kao razrijeđeni bitumen kako bi se zaobišle uvozne kvote.
Ako SAD pooštre primjenu sankcija Teheranu zbog nedavne krize u Izraelu, to bi također moglo obuzdati iranski izvoz nafte, kažu analitičari, koji uglavnom ide u Kinu.
