Kina kreće da zaštiti svoje globalne investicije u okviru Inicijative Pojas i put, prema studiji koju je ove sedmice objavio AidData, istraživačka laboratorija na američkom univerzitetu, William and Mary. Istraživanje pokazuje da je Kina dala 1,34 biliona dolara grantova i zajmova za više od 20.000 projekata u 165 zemalja sa niskim i srednjim dohotkom između 2000. i 2021. godine.
Dok su prva tri primaoca dobila sredstva iz različitih razloga, viši istraživač AidData Ammar Malik rekao je za VOA: "U globalnom šahovskom nadmetanju velikih sila između SAD-a i Kine, svaka zemlja je bitna."
Rusija
Sa skoro 170 milijardi dolara razvojnih zajmova, Rusija je dobila najveći dio kineskog finansiranja tokom dvije decenije.
Rusija je na vrhu liste jer je Kina vidi kao "strateški važna", a kinesko finansiranje je "jedna od rijetkih dostupnih opcija" za nju, napisao je za Glas Amerike Yun Sun, direktor Kineskog programa u Washington centru Stimson.
Kina je najviše ulagala u rusku industriju, rudarstvo i građevinarstvo, zatim bankarske i finansijske usluge, te komunikacije.
Za razliku od mnogih zemalja sa niskim i srednjim dohotkom koje se oslanjaju na kineske investicije i pomoć za svoje domaće potrebe, najveći dio sredstava za Rusiju podržava industrije koje izvoze u Kinu.
Iako je Rusija tokom godina zabilježila pad kineskog finansiranja razvoja, Moskva će se nastaviti udvarati Pekingu, rekao je Ali Wyne, viši analitičar iz prakse globalne makrogeopolitike Eurasia Group.
"Rusija vjeruje da može unaprijediti svoje pretenzije velike sile produbljivanjem svojih veza s Kinom, koja je jedina zemlja koja bi na kraju mogla konkurirati Sjedinjenim Državama za globalnu prevlast", rekao je Wyne za Glas Amerike u pisanoj izjavi.
Dug Moskve prema Pekingu iznosi skoro 130 milijardi dolara, ili 7,3% njenog BDP-a. Međutim, nedostatak bespovratnih sredstava Rusiji govori o snazi ruske ekonomije i pokazuje da Kina očekuje ekonomske dobitke ulaganjem tamo, navodi AidData.
Ali produbljivanje ekonomskih i strateških veza Pekinga s Rusijom ima cijenu, primijetio je Wyne.
"Kontinuirana agresija Rusije na Ukrajinu značajno je potkopala odnose Kine sa Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom", rekao je on.
Venecuela
Sa skoro 113 milijardi dolara investicija iz Kine u protekle dvije decenije, Venecuela je drugi najveći primalac kredita i pomoći Pekinga.
U izvještaju AidData, najveći dio kineskog finansiranja otišao je na multisektorske projekte koji ne spadaju ni u jednu specifičnu kategoriju zbog nedostatka informacija iz Pekinga, nakon čega slijedi sektor pod nazivom "industrija, rudarstvo i građevinarstvo".
Venecuela ima najveću količinu dokazanih rezervi nafte na svijetu, a brzi rast zemlje stvorio je ogromnu potražnju za energijom, što je čini privlačnim za Peking da tamo investira, rekao je Wyne za VOA.
Međutim, treći najveći dio kineske potrošnje u Venecueli otišao je na budžetsku podršku kako bi se spasila njena ekonomija. Ovo odražava trend koji se vidi kod mnogih primalaca kineskih sredstava.
"Ovaj kredit za spašavanje ima za cilj da održi cijeli finansijski sistem u ovim zemljama na površini kako bi mogle otplaćivati kredite koje su uzimali prethodnih godina", rekao je Malik.
Prema AidData-u, više od polovine kineskih zajmova zemljama sa niskim i srednjim prihodima ušlo je u fazu otplate, ali mnogi zajmoprimci nisu u mogućnosti da vrate dug. Ovo je primoralo Peking, pojedinačnog najvećeg kreditora na svijetu, da troši manje na infrastrukturne projekte u okviru svoje globalne inicijative Pojas i put – poznate kao BRI – pokrenute 2013. godine, a više na spašavanje zemalja u finansijskoj nevolji.
"Kolaps cijena nafte između sredine 2014. i kraja 2015., kao i ekonomsko loše upravljanje pod predsjednikom Nicolásom Madurom umanjili su sposobnost Venecuele da otplaćuje zajam Kini, čime je Peking postao oprezniji u pogledu svojih ekonomskih odnosa s Karakasom", rekao je Wyne.
Od 2016. godine, Karakas je bilježio pad kineskog finansiranja.
Venecuela se pridružila BRI-u 2018. Yun Sun je rekao za Glas Amerike da južnoamerička zemlja nije ključna meta BRI-ja i da neće biti u doglednoj budućnosti.
Pakistan
Sa dubokim strateškim, diplomatskim i, u posljednje vrijeme, odbrambenim vezama s Kinom, Pakistan je treći po veličini primalac kredita i pomoći Pekinga u ukupnom iznosu od više od 70 milijardi dolara.
Pakistanska granica od 3.300 kilometara s Indijom na istoku i tople vode Arapskog mora na jugu čine ovog zapadnog susjeda Kine atraktivnim izborom za ulaganje.
"Pakistan pruža taj dugoročni pristup Arapskom moru, a preko njega i Bliskom istoku za Kinu", rekao je Uzair Younus, direktor Pakistanske inicijative pri Atlantskom vijeću sa sjedištem u Washingtonu. "U svijetu u kojem se Indija i SAD nastavljaju približavati, u osnovi postoji standardni pristup koji će Kinezi zauzeti prema Pakistanu."
Kina je u protekle dvije decenije najviše ulagala u pakistanski energetski sektor, a slijede budžetska podrška i zajmovi za projekte u sektoru transporta i skladištenja.
U Pakistanu gdje je kinesko-pakistanski ekonomski koridor, ili CPEC, koji mnogi nazivaju "krunskim draguljem" BRI-a, zemlja je doživjela dramatičan porast kineskog finansiranja od 2014. godine.
Podaci pakistanske vlade pokazuju da je CPEC do sada otvorio skoro 200.000 radnih mjesta, izgradio više od 1.400 kilometara autoputeva i puteva i dodao 8.000 megavata električne energije u nacionalnu mrežu. Dubokomorska jugozapadna luka Gwadar, središnji dio CPEC-a, obradila je 600.000 tona tereta u posljednjih 18 mjeseci, prema zvaničnicima.
Uprkos milijardama kineskog finansiranja razvoja, Pakistan se ekonomski bori, i jedva je izbjegao kolaps ove godine.
Islamabad sada duguje Kini više od 67 milijardi dolara, što je 19,6% njegove ekonomije. Stručnjaci kažu da je velika budžetska podrška Pekinga Islamabadu - skoro 21,3 milijarde dolara u 22 godine - znak da Kina ne želi da Pakistan propadne.
„Zemlja koja u osnovi gradi taj dragulj krune [CPEC] koja ide u bankrot ili neurednu ekonomsku krizu nije dobra za širu reputaciju BRI“, rekao je Younus.
Kao u Venecueli i drugim primaocima u finansijskim poteškoćama, kinesko finansiranje razvoja Pakistana presušuje jer se Peking fokusira na održavanje zemlje na površini.
"Atraktivnost Pakistana čak i u kineskim očima definitivno je pogođena", rekao je Younus, ukazujući na oklevanje kineske osiguravajuće kompanije Sinosure u pokriću novih projekata u Pakistanu.
Budućnost
Malik vidi Pakistan kao mikrokosmos onoga što se dešava širom svijeta u zemljama s kineskim investicijama, posebno od pokretanja BRI-a.
„Naše istraživanje pokazuje da kada se Kina suoči sa preprekama u vidu političke nestabilnosti na terenu ili zemlje koja je u dužničkoj krizi, Kina generalno odustaje i smanjuje svoje obaveze“, rekao je Malik.
Kina nastoji da smanji rizike za svoja globalna ulaganja, pokazuju istraživanja. To znači da se odlučite za zemlje koje ne samo da favorizuju Peking u odnosu na Washington, već takođe pružaju stabilno i sigurno okruženje za ulaganja.
