Dodik je fotografije sa ovog sastanka objavio na svom profilu na društvenoj mreži "X".

Proruski lider predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji putuje u Rusiju od početka agresije te zemlje na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, u periodu od početka agresije četiri puta se sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Put u Rusiju entitetskog predsjednika dešava se u trenutku političke krize u BiH, koja je nastala nakon Dodikovog ultimatuma za ukidanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je u martu nametnuo visoki predstavnik u BiH Crhistian Schmidt, te protivljenja RS najavljenoj raspravi o Rezoluciji o Srebrenici u Skupštini UN-a kojom se predlaže da 11. jul bude Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Protiv Dodika se vodi i proces pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS trebao bi, kako je zvanično najavljeno, učestvovati na bezbjednosnom forumu u Sankt Peterburgu.

Učesnicima bi se putem video linka trebao obratiti i Vladimir Putin.

Sa Dodikom je u Rusiju otputovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, lider Demokratskog narodnog saveza koji je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.

Više od 100 propalestinskih demonstranata koji su kampirali na Columbia's greenu uhapšeno je prošle sedmice, a slični kampovi su se pojavili na univerzitetima širom zemlje dok se škole bore s tim gdje povući granicu između omogućavanja slobodnog izražavanja uz održavanje sigurnih i inkluzivnih kampusa.

Na Univerzitetu u Njujorku, kamp koji su postavili studenti okupio je stotine demonstranata tokom ponedeljka. Škola je saopštila da je upozorila masu da ode, a zatim pozvala policiju nakon što je scena postala neuredna, a univerzitet je rekao da je saznao za izvještaje o "zastrašujućim povicima i nekoliko antisemitskih incidenata". Nešto poslije 20:30, policajci su počeli da hapse.

“To je zaista nečuven napad od strane univerziteta koji dozvoljava policiji da hapsi studente u našem kampusu”, rekao je student prava Univerziteta New York Byul Yoon.

“Antisemitizam nikada nije u redu. To apsolutno nije ono za šta se mi zalažemo i zato ima toliko mnogo jevrejskih drugova koji su danas ovdje s nama”, rekao je Yoon.

Protesti su suprotstavili učenike jedne drugima, a propalestinski studenti zahtijevaju da njihove škole osude napad Izraela na Gazu i da se odvoje od kompanija koje prodaju oružje Izraelu. U međuvremenu, neki jevrejski studenti kažu da je veliki dio kritika Izraela skrenuo u antisemitizam i natjerao ih da se osjećaju nesigurno, te ističu da Hamas još uvijek drži taoce otete tokom invazije grupe 7. oktobra.

Tenzije su ostale visoke u ponedjeljak u Kolumbiji, gdje su kapije kampusa bile zaključane za svakoga bez školske legitimacije i gdje su izbili protesti u kampusu i izvan njega.

Američka predstavnica Kathy Manning, demokrata iz Sjeverne Karoline koja je bila u posjeti Kolumbiji sa još tri jevrejska člana Kongresa, rekla je novinarima nakon sastanka sa studentima iz Udruženja studenata prava Jevreja da postoji "ogromna tabor ljudi" koji su se okupili oko demonstranata

“Vidjeli smo znakove koji ukazuju na to da Izrael treba biti uništen”, rekla je nakon što je napustila kampus Morningside Heights. Columbia je u ponedjeljak objavila da će kursevi u kampusu Morningside ponuditi virtuelne opcije za studente kada je to moguće, navodeći sigurnost kao njihov glavni prioritet.

Žena unutar kapija kampusa predvodila je dvadesetak demonstranata na ulicu vani uz skandiranje: "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna!" — nabijena fraza koja različitim grupama može značiti potpuno različite stvari. Mala grupa pro-izraelskih kontrademonstranata protestovala je u blizini.

Predsjednica Univerziteta Minouche Shafik rekla je u poruci školskoj zajednici u ponedjeljak da je "duboko ožalošćena" onim što se dešava u kampusu.

“Kako bismo smanjili ogorčenost i dali nam priliku da razmotrimo sljedeće korake, najavljujem da će se svi časovi održavati virtualno u ponedjeljak”, napisala je Shafik, napominjući da studenti koji ne žive u kampusu treba da ga se klone.

Protesti su uzburkali mnoge univerzitetske kampuse od Hamasovog smrtonosnog napada na južni Izrael, kada su militanti ubili oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzeli otprilike 250 talaca. Tokom rata koji je uslijedio, Izrael je ubio više od 34.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, prema lokalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i neboraca, ali kaže da su najmanje dvije trećine mrtvih djeca i žene.

U nedjelju je Elie Buechler, rabin za Jewish Learning Initiative Ortodoksne unije u Kolumbiji, poslao WhatsApp poruku za skoro 300 jevrejskih studenata preporučivši im da idu kući dok im ne bude sigurnije u kampusu.

Najnovija dešavanja uslijedila su uoči početka jevrejskog praznika Pashe u ponedjeljak navečer.

Nicholas Baum, 19-godišnji jevrejski brucoš koji živi u jevrejskom teološkom sjemeništu u zgradi dva bloka od kampusa Kolumbije, rekao je da su demonstranti tokom vikenda "pozivali Hamas da raznese Tel Aviv i Izrael". Rekao je da neki od demonstranata koji su uzvikivali antisemitske uvrede nisu studenti.

„Jevreji se plaše na Kolumbiji. Jednostavno je tako”, rekao je. “Bilo je toliko ocrnjivanja cionizma, i to se prelilo u ocrnjivanje judaizma.”

Protestni kamp je nastao u Kolumbiji u srijedu, istog dana kada se Šafik suočila s žestokim kritikama na saslušanju u Kongresu republikanaca koji su rekli da nije učinila dovoljno u borbi protiv antisemitizma. Dva druga predsjednika Ivy League podnijela su ostavke prije nekoliko mjeseci nakon široko kritiziranog svjedočenja koje su dali istoj komisiji.

U svojoj izjavi od ponedjeljka, Shafik je rekla da je bliskoistočni sukob užasan i da razumije da mnogi doživljavaju duboku moralnu nevolju.

“Ali ne možemo imati jednu grupu da diktira uslove i pokušava da poremeti važne prekretnice kao što je diplomiranje kako bi unaprijedili svoje gledište”, napisala je Šafik.

U narednim danima radna grupa dekana, školskih administratora i fakulteta pokušat će pronaći rješenje za univerzitetsku krizu, napomenula je Šafik, koja nije rekla kada će se nastaviti nastava uživo.

Republikanci američkog Predstavničkog doma iz New Yorka pozvali su Shafik da podnese ostavku, navodeći u pismu od ponedjeljka da nije uspjela osigurati sigurno okruženje za učenje posljednjih dana jer je "anarhija zahvatila kampus".

U Massachusettsu, natpis govori da je Harvard Yard zatvoren za javnost u ponedjeljak. Rečeno je da je objektima, uključujući šatore i stolove, dozvoljen ulazak u dvorište samo uz prethodnu dozvolu. "Učenici koji krše ove politike podliježu disciplinskim mjerama", piše na natpisu. Zaštitari su provjeravali da li ljudi imaju školske legitimacije.

Istog dana, Harvardski dodiplomski Palestinski odbor solidarnosti rekao je da je administracija univerziteta suspendovala njihovu grupu. U obavještenju o suspenziji koje je dostavila studentska organizacija, univerzitet je napisao da su demonstracije grupe 19. aprila prekršile školsku politiku i da organizacija nije pohađala potrebne obuke nakon što su prethodno stavljeni na probni rad.

Palestinski komitet solidarnosti je u saopćenju naveo da su suspendovani zbog tehničkih razloga i da univerzitet nije dao pismena pojašnjenja o politici univerziteta kada su upitani.

“Harvard nam uvijek iznova pokazuje da Palestina ostaje izuzetak od slobode govora”, napisala je grupa u saopštenju.

Harvard nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Na Yaleu su policajci uhapsili oko 45 demonstranata i optužili ih za prekršaj, rekao je policajac Christian Bruckhart, glasnogovornik policije New Havena. Svi su pušteni na slobodu uz obećanje da će se kasnije pojaviti pred sudom, rekao je on.

Demonstranti su u petak postavili šatore na Beinecke Plazi i demonstrirali tokom vikenda, pozivajući Yale da prekine sva ulaganja u odbrambene kompanije koje posluju s Izraelom.

U izjavi za zajednicu kampusa u nedjelju, predsjednik Yalea Peter Salovey rekao je da su univerzitetski zvaničnici više puta razgovarali sa studentima demonstrantima o politici i smjernicama škole, uključujući one koje se tiču govora i omogućavanja pristupa prostorima u kampusu.

Školski zvaničnici rekli su da su demonstrantima dali rok do kraja vikenda da napuste Beinecke Plazu. Rekli su da su ponovo upozorili demonstrante u ponedjeljak ujutro i rekli im da se mogu suočiti s hapšenjem i disciplinom, uključujući suspenziju, prije nego što policija uđe.

Velika grupa demonstranata ponovo se okupila nakon hapšenja u ponedjeljak na Yaleu i blokirala ulicu u blizini kampusa, rekao je Bruckhart. Nije bilo izvještaja o nasilju ili povrijeđenima.

Prahlad Iyengar, diplomirani student MIT-a koji je studirao elektrotehniku, bio je među dvadesetak studenata koji su postavili šatorski kamp u školskom kampusu Cambridgeu, Massachusetts, u nedjelju navečer. Oni pozivaju na prekid vatre i protestuju protiv onoga što opisuju kao "saučesništvo MIT-a u tekućem genocidu u Gazi", rekao je.

"MIT nije čak ni pozvao na prekid vatre, a to je zahtjev koji sigurno imamo", rekao je Iyengar.

WASHINGTON — 

Ali nijedan od dva glavna predsjednička kandidata ne koristi tu temu, kažu aktivisti, jer su stavovi i predsjednika Joe Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa daleko od većine Amerikanaca kada je riječ o tom pitanju.

Glas Amerike je razgovarao sa zagovornicima upotrebe kanabisa na marginama samita o politici o ovom pitanju, koji se održava svake godine u Washingtonu kao najava muzičkog festivala.

„Jedna zajednička stvar za obojicu kandidata je da su njihovi rezultati u vezi sa kanabisom nedosljedni i postepeni. Čuli smo obećanja obje administracije, od kojih se nijedno nije u potpunosti ispunilo“, rekla je Caroline Phillips, organizatorka Nacionalnog samita o reguliaciji kanabisa.

Biden je 2022. godine uputio Sekretarijatu za zdravstvo i socijalne usluge da preduzme ključni korak ka legalizaciji i naredio reviziju ranije klasifikacije marihuane kao opasne supstance, zajedno sa heroinom i LSD-om. Skoro godinu dana kasnije, to tijelo je preporučilo da se marihuana klasifikaciju kao lakša droga, zajedno sa lijekovima na recept. Ta odluka sada je u rukama američke Uprave za borbu protiv droga (DEA).

Kako kaže Phillips, mnogi zagovornici traže potpuno uklanjanje ili prebacivanje marihuane iz Zakona o kontrolisanim supstancama.

„Dali su nam sjajne signale da žele da je prebace, ili drugačije upišu. Međutim, nismo baš vidjeli neki rezultat", navela je ona.

Promjena bi stavila marihuanu u rang sa lijekovima na recept i regulisala pristup korisnika, a druga opcija je da bude u potpunosti uklonjena sa liste kontrolisanih supstanci.

Nira Tanden, direktorka Bidenovog Vijeća za unutrašnju politiku, rekla je da administracija želi da sazna više, nešto što bi ponovno upisivanje statusa supstance omogućilo tako što bi je učinilo dostupnijom naučnim istraživačima.

„Došlo je do mnogo promjena u vezi sa ovim pitanjem za nekoliko godina. Za nas je važno da to možemo efikasnije da istražimo“, rekla je ona za Glas Amerike.

Mala, ali glasna grupa predstavnika u Kongresu protiv kanabisa takođe je izrazila zabrinutost zbog promjene statusa marihuane. Prošle godine, njih 14, svi republikanci, poslali su pismo u kojem su istakli protivljenje naporima da se olabavi klasifikacija. Grupa je ukazala da postoji potencijal za zavisnost i povećanu moć kanabisa, i da kako se navodi u pismu, činjenice ukazuju da marihuana ima veliki potencijal za zloupotrebu i da je to rizik koji se samo povećava.

Trumpov stav o marihuani, kažu zagovornici, nije baš jasan. Pokret Projekat za legalizaciju marihuane navodi da on nikada nije pokrenuo to pitanje kao predsjednik. Pošto je napustio funkciju, kako navodi Phillips, "čuli smo kako je rekao da ljude koji prodaju drogu na ilegalnom tržištu treba staviti u zatvor, pa čak i ubiti".

Tokom kampanje, Trump je u velikoj mjeri izbegavao to pitanje, rekao je Morgan Fox, politički direktor Nacionalne organizacije za reformu zakona o marihuani, poznate kao NORML.

„Do sada nismo čuli previše od republikanskog kandidata“, rekao je on.

Iz lične sfere u političku

Stavovi kandidata, rekao je Fox, nisu u skladu sa stavovima mnogih Amerikanaca i oslanjaju se na stare priče o marihuani koje korisnike prikazuju kao sklone maniji, kao u filmu "Reefer Madness" iz 1936. ili koriste strah kao oruđe, poput programa edukacije o otporu na zloupotrebu droga iz 1980.

„Srećom, sa pojavom interneta i razvojem komunikacije u vezi sa ovim pitanjima, ljudi ne samo da su mogli da vide da je politika zabrane kanabisa i kriminalizovanja korisnika besmislena, već su takođe videli uticaj na ljude koji je imala“, rekao je on.

Za preduzetnika William Davisa ovo je lično. U farmerkama, čizmama od aligatorske kože, bijelim kaubojskim šeširom, on zna da ne izgleda kao stereotipni korisnik marihuane.

„Mnogo ljudi ima za koje nikad ne biste rekli“, kaže on.

Godinama se irački ratni veteran borio sa PTSP-om i zavisnošću od opijata. Nije htio da prihvati preporuku prijatelja da proba kanabis, jer ga je to podsjetilo na popularnu reklamu iz 80-ih koja je prikazivala kako se prži jaje i strogo upozorenje: Ovo je tvoj mozak na drogama.

„Kao u vrelom tiganju sa jajetom, pomislio sam: Ne, ne želim da probam drogu, spržiću mozak‘“, rekao je Davis.

Međutim, kaže da mu je marihuana otkriće. Davis kaže da koristi CBD, nepsihoaktivno jedinjenje koje se nalazi u marihuani, da ublaži anksioznost tokom dana, i aktivnu komponentu, THC, za opuštanje poslije posla. Prije šest godina osnovao je kompaniju Euphoria Eats koja prodaje ljuti sos i sos za roštilj.

Davis je iz Hustona, ali sada živi u solidno republikanskoj Luizijani, i kaže da podržava legalizaciju iz poslovnih razloga.

„Dok ovo ne bude svuda dekriminalizovano i legalno, uvijek će postojati neodlučni pojedinci koji se plaše da ulože svoj novac u unosan posao za koji vide da zarađuje novac, za koji vide da ima uticaj na društvo“, rekao je Davis za Glas Amerike.

„Moj glas utiče na zakone o kanabisu“

Ankete pokazuju da najveća podrška za kanabis dolazi od mlađih Amerikanaca. Scotty Smart govorio je za Glas Amerike o svojoj ulozi mladog progresivca, što je uredno sažeto na njegovoj maslinasto-zelenoj majici na kojoj je pisalo "Moj glas utiče na zakone o kanabisu".

„Mislim da je kanabis pitanje koji motiviše i uzbuđuje mlade ljude da obrate pažnju“, rekao je Smart, koji radi sa nestranačkim projektom Nova Džordžija i sa pokretom za obrazovanje i podizanje svesti o marihuani pod nazivom „Želimo sav dim“.

Ključni faktor na koji mladi glasači gledaju, rekao je, jeste da li Bidenova administracija ide naprijed u procesu kvalifikacije kanabisa.

„Nadajmo se da će se to desiti pre izbora kako bismo zaista mogli da vidimo, imali od čega da krenemo, a ne da nam samo predizborni govori daju nadu“, kaže Smart.

Maja Teatum, bivša predsjednica nacionalne grupe Studenti za razumnu politiku o drogama, složila se da su postupci kandidata važniji od njihovih riječi. Kaže da nijedan nije jasan pobjednik.

„Mnogi mladi glasači sa kojima pričam žele da drže Joe Bidena za riječ za ono što je rekao u znak podrške kanabisu. Ja lično ne osjećam da postoji mnogo toga što Trump nudi u vezi sa kanabisom", navodi Tatum.

Fox je rekao da bi NORML volio da politički pretendenti budu otvoreniji po pitanju kanabisa u kampanji.

„Svaki kandidat koji zaista želi da napreduje, bilo da se radi o predsjedničkim izborima, o Kongresu, tijelima saveznih država ili lokalnim političarima, ko ignoriše ovo pitanje, biće u opasnosti“, kaže Fox.

Veronica Balderas Iglesijas doprinijela je ovom izvještaju iz Washingtona.

"Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrozila je ustavni poredak zemlje, a zapaljivaa retorika podjela lidera Republike Srpske doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji. Dana 28. aprila formirana je Vlada Federacije, nakon četiri godine institucionalne blokade", piše u izvještaju.

Izvještaj nabraja i objašnjava detalje u poljima u kojima su uočeni nedostaci,što je, piše u izvještaju, bazirano na vjerodostojnim informacijama:

• mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije;
• teški i po život opasni zatvorski uslovi;
• ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa;
• ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu;
• značajno uplitanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;
• ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća za manjinske kandidate;
• ozbiljna korupcija u vladi;
• ekstenzivno rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brakovi u romskoj populaciji;
• zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih grupa;
• vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereni na različite vjerske grupe;
• zločini motivisani antisemitizmom;
• i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe.

Vlada nije preduzela kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, piše u izvještaju State Depatmenta za 2023. godinu.

KORUPCIJA

Korupcija je, piše u izvještaju, " i dalje prisutna u procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.

Posmatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postoje i stalni izvještaji o korupciji u sigurnosnim snagama svih nivoa.

Tokom godine, uglavnom uz međunarodnu pomoć, vlada je obezbijedila obuku za policiju i bezbjednosne snage za borbu protiv zlostavljanja i korupcije i za promociju poštovanja ljudskih prava. Priručnici za obuku na terenu za policijske službenike takođe su uključivali komponente obuke iz oblasti etike i borbe protiv korupcije.

Državna, entitetska (Federacija i RS), kantonalne i općinske uprave, svaka sa ovlastima da donosi zakone i propise koji utiču na poslovanje, kreirali su sisteme kojima nedostaje transparentnost. Korumpirani službenici na svim nivoima imaju su široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne samouprave.

Analitičari smatraju da je pravni okvir za krivično gonjenje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim nivoima vlasti i pripisali su odsustvo krivičnih gonjenja visokog profila političkom pritisku i nedostatku političke volje.

Institucije na državnom nivou koje su imale zadatak da se bore protiv korupcije imale su ograničena ovlaštenja, bez izvršnih ovlasti i ostale su sa nedovoljno resursa."

SISTEMSKO, RASNO, ETNIČKO NASILJE I DISKRIMINACIJA

"Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavljeno je u cijeloj zemlji i poraslo u odnosu na prethodne godine, posebno prema povratnicima bošnjačke manjine u RS", stoji u dijelu izvještaja koji se odnosi na ovu temu.

"Međureligijsko vijeće BiH izvijestilo je o 15 napada na vjerske objekte tokom 2022. godine.

Pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju pri zapošljavanju i obrazovanju kako u državnom tako iu privatnom sektoru. Iako je zakon zabranjivao diskriminaciju, aktivisti za ljudska prava su primetili da ih vlasti nisu adekvatno sprovodile.

U 2022. policiji ili tužilaštvima je prijavljen 181 potencijalni incident motiviran predrasudama širom zemlje s najčešćom pristrasnošću zasnovanom na etničkoj pripadnosti, koja je povezana s vjerom.

Najčešći incidenti uključivali su oštećenje imovine, skrnavljenje vjerskih objekata i verbalni napad lično i putem interneta.

Neki incidenti uključivali su vatreno oružje, noževe i palice, a došlo je i do masovnih tuča među članovima fudbalskih navijačkih klubova različitih nacionalnosti.

Postoji široko rasprostranjen javni diskurs osmišljen da prikaže pripadnike etničkih grupa u negativnim terminima, obično u vezi sa sukobom 1992-95, kako bi se odbacila odgovornost za ratnu brutalnost ili da bi se poslale zapaljive političke poruke.

Ratni zločinci koje je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju nisu bili suočeni s nikakvim ograničenjima u obavljanju dužnosti osim ako Tribunal te slučajeve ne prebaci na pravosuđe zemlje."

NASILJE I UZNEMIRAVANJE NOVINARA

Tokom godine zabilježeni su zastrašivanje, nasilje, politički motivisani sudski sporovi i prijetnje novinarima, navodi izvještaj.

"Od jula, Linija za pomoć besplatnim medijima zabilježila je 53 slučaja navodnih kršenja prava i sloboda novinara, uključujući jednu prijetnju smrću i jedan fizički napad. Većina slučajeva se odnosila na prijetnje, politički pritisak, uznemiravanje na internetu i govor mržnje. Najčešći počinioci bili su političari ili državni službenici."

Izvještaj upozorava i na nasilje nad ženama i seksualnim manjinama, te pokušaje vlasti entiteta RS da ograniče slobodu izražavanja, okupljanja i djelovanja.

New Delhi — 

Projektile BrahMos nabavljaju Filipini u okviru ugovora od 375 miliona dolara potpisanog 2022.

"Sada izvozimo i projektile BrahMos. Prva serija ove rakete danas ide na Filipine", rekao je indijski premijer Narendra Modi u petak na predizbornom skupu.

Indija i Filipini pojačali su odbrambenu saradnju jer se u obje zemlje produbljuje zabrinutost zbog sve snažnije Kine.

Tenzije između Filipina i Kine eskalirale su tokom prošle godine dok Peking, pozivajući se na istorijska prava, polaže svoja potraživanja na područja unutar ekskluzivne ekonomske zone Manile. Napori da se razriješe četverogodišnji vojni sukob New Delhija s Pekingom duž njegove sporne granice s Himalajem nisu postigli nikakav napredak.

U Nju Delhiju, analitičari kažu da Indija želi biti dio većeg odbijanja Kine u Južnom kineskom moru jer raste zabrinutost zbog teritorijalnih ambicija Pekinga.

“Isporuka projektila BrahMos na Filipine sama po sebi nije promjena u igri. Ali ideja je da smo dio šire koalicije zemalja, uključujući SAD, koje pokušavaju izgraditi snagu i ojačati sigurnost manjih zemalja poput Filipina. To je ono što nazivamo strategijom rada sa rešetkama,” kaže Sreeram Chaulia, dekan Jindal škole za međunarodne poslove.

Tenzije između Filipina i Pekinga su porasle nakon nedavnih sukoba između obalske straže i drugih plovila dviju zemalja.

Kina, koja polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, raspoređuje brodove obalske straže da patroliraju onim što smatra svojim vodama – osim Filipina, Peking ima i pomorske sporove sa zemljama uključujući Vijetnam, Indoneziju i Maleziju.

Rakete koje isporučuje Indija proizvode se u zajedničkom poduhvatu sa Rusijom. Oni su obalni, protivbrodski sistem sa dometom od 290 kilometara. Prema sporazumu, Indija će isporučiti tri verzije raketnog sistema, prema izvještajima domaćih medija u New Delhiju.

Pomoćnik generalnog direktora Vijeća za nacionalnu sigurnost Filipina, Jonathan Malaya, rekao je novinarima u Manili da će projektile postaviti filipinski marinci.

"Ovo dodaje važan i praktičan sloj odvraćanja za Filipine usred njihovih ograničenih vojnih resursa u odnosu na Kinu", rekao je za VOA Don McLain Gill, geopolitički analitičar i predavač na Odsjeku za međunarodne studije Univerziteta De La Salle u Manili. u komentarima poslanim e-poštom. Rekao je da će projektili "pojačati njenu obalnu odbranu kako bi efikasnije koristili svoj suverenitet i suverena prava u Zapadnom filipinskom moru u vrijeme kada Kina neumorno slijedi svoje ekspanzionističke ambicije protiv međunarodnog prava".

Analitičari kažu da izgradnja odbrambene saradnje s Filipinima također signalizira da se New Delhi sada kreće izvan Indijskog okeana kako bi doprinio održavanju stabilnosti u indo-pacifičkom regionu.

Tokom posjete Manili prošlog mjeseca, indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar ponovio je “podršku Indije Filipinima u održavanju njihovog nacionalnog suvereniteta”.

Tvrdeći da obje zemlje imaju “veoma dubok interes” da osiguraju slobodan, otvoren i inkluzivan Indo-Pacifik, njegov filipinski kolega Enrique Manalo rekao je da je “u ovom regionu iu tom kontekstu imamo opsežne redovne diskusije o saradnji u oblasti odbrane, bezbednosnoj saradnji.”

Brod indijske obalske straže posjetio je Filipine tokom posjete indijskog ministra. Također se očekuje da će dvije zemlje održati još zajedničkih pomorskih vježbi.

“Indija je također blizak sigurnosni partner ključnih strateških partnera Manile, kao što su SAD, Japan i Australija. To čini još praktičnijim za Filipine jačanje veza s Indijom”, istakao je Don McLain Gill.

Indija je dugi niz godina oklijevala oko izvoza projektila BrahMos, vjerujući da bi napredna odbrambena saradnja sa zemljama poput Filipina s kojima Kina ima sporove razdražila Peking, ali analitičari kažu da je New Delhi preokrenuo kurs. Indija također stalno gradi vojne veze s Vijetnamom, koji je također upleten u pomorske sporove s Kinom.

„Pošto se naš spor sa Kinezima ne rešava, postoji jasna promena mišljenja od strane indijske vlade i odlučila je da pomogne bezbednosnim potrebama zemalja poput Filipina na veoma konkretan način“, rekao je Čaulija. “S naše tačke gledišta, ovo pomaže da se pošalje jasan signal Kinezima da ne mogu naoružavati naše protivnike poput Pakistana naprednim oružjem i odbrambenom tehnologijom i očekivati da mi nećemo uzvratiti.”

Isporuka projektila na Filipine označava prvi izvoz raketnih sistema Indije. Indija, koja uvozi većinu svog naoružanja, marginalni je izvoznik vojne opreme, ali pokušava da izgradi odbrambenu industriju.