Linkovi

Najnovije

Kina u fokusu američke špijunske agencije

Sjedište CIA u Langleyju, u Virginiji (Foto: Reuters/Larry Downing)
Sjedište CIA u Langleyju, u Virginiji (Foto: Reuters/Larry Downing)

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) saopštila je u četvrtak da će formirati radnu grupu o Kini na najvišem nivou u okviru širih napora američke vlade da se suprostavi uticaju Pekinga.

Direktor CIA William Burns​ saopštio je da će biti formiran novi Centar za kinesku misiju (China Mission Center) da bi se osiguralo da su resursi agencije i postojeći napori zajedno usmjereni na suočavanje sa sve većom prijetnjom.

Burns je u saopštenju kinesku vladu nazvao "najvažnijom geopolitičkom prijetnjom s kojom smo suočeni u 21. vijeku".

"Tokom historije, CIA je jačala napore da se suoči sa bilo kojim izazovom. Sada, dok se suočavamo sa najtežim geopolitičkim testom u novoj eri suparništva velikih sila, CIA će predvoditi taj napor", poručio je Burns.

CIA je takođet objavila da formira Centar za transnacionalnu i tehnološku misiju i otvara novi položaj direktora za tehnologiju da bi bolje rješavala pitanja globalne konkurencije, uključujući tehnologije u razvoju, ekonomsku bezbjednost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Američka agencija također pokreće program čiji cilj je da dovede eksperte koji će raditi sa CIA-om godinu do dvije.

Američka vlada je prethodno više puta izrazila zabrinutost zbog aktivnosti kineske vlade, a Burns je tokom pretresa o potvrdi svoje nominacije, početkom godine, nagovijestio moguće promjene kako bi se Washington bolje suprostavio postojećoj prijetnji.

"Takmičenje sa Kinom će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost narednih decenija", rekao je Burns članovima Kongresa u februaru, dok je kineske lidere nazvao suparnicima i predatorima.

"Evolucija Kine Xi Jinpinga proteklih 6 ili 7 godina predstavlja glasan poziv na buđenje. Riječ je o agresivnoj, neskrivenoj ambiciji koja jasno stavlja do znanja s kakvim se suparnikom i rivalom suočavamo", dodao je Burns.

Tokom pretresa u Kongresu o prijetnjama širom svijeta, u aprilu, direktor CIA je dalje upozorio da je suparništvo SAD i Kine sve više usredsređeno na tehnologiju, te da trećina radne snage u Centralnoj obavještajnoj agenciji već radi na tehnologiji i cyber pitanjima.

Uprkos većem fokusu na Kini, CIA je u saopštenju najavila da neće biti popuštanja kada je riječ o drugim glavnim prijetnjama, kao što su terorizam i "agresivna Rusija, provokativna Sjeverna Koreja i neprijateljski Iran".

Međutim, mijenja se način na koji se agencija bori protiv nekih prijetnji.

Više neće imati odvojene centre za Sjevernu Koreju i Iran, uspostavljene 2017. godine.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je da će Centar za korejsku misiju biti dio većeg Centra za istočno-azijsku pacifičku misiju, dok će iranska misija biti uključena u Centar za Bliski istok.

Zvaničnik je precizirao da su promjene organizacione prirode i da se neće mijenjati resursi izdvojeni za dvije zemlje.

See all News Updates of the Day

U anketi o globalnom liderstvu, Njemačka ima najviše bodova, a Rusija je najniže

Njemački kancelar Olaf Šolc sa učesnicima nakon grupne slike tokom događaja povodom obilježavanja Dana djevojaka u Kancelariji u Berlinu, 23. aprila 2024.
Njemački kancelar Olaf Šolc sa učesnicima nakon grupne slike tokom događaja povodom obilježavanja Dana djevojaka u Kancelariji u Berlinu, 23. aprila 2024.

Njemačka je 2023. godine imala 46 posto odobravanja, dok su SAD odmah iza nje sa 41 posto.

Njemačka je najbolje ocijenjena zemlja za globalno liderstvo, prema novoj Galupovoj anketi objavljenoj danas na osnovu anketa u 133 zemlje.

Gallupova ilustracija pokazuje da su Njemačka i SAD nastavile s višim rejtingom odobravanja od Kine ili Rusije, 23. aprila 2024. (Ljubavom, Gallup)
Gallupova ilustracija pokazuje da su Njemačka i SAD nastavile s višim rejtingom odobravanja od Kine ili Rusije, 23. aprila 2024. (Ljubavom, Gallup)

Kao najveća evropska privreda, Njemačka se može pohvaliti sa 60 posto odobravanja rukovodstva na kontinentu, što je dvocifreno više nego u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, historijski dominantna sila, svjedočile su blagom padu rejtinga rukovodstva u nekim afričkim zemljama i Indiji, najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu.

Neodobravanje američkog vodstva poraslo je na 36%, što je povećanje od 1 procentnog poena u odnosu na prethodnu godinu.

Čini se da je sukob u Gazi utjecao na rejting SAD-a u nekim zemljama. Gallup bilježi blagi pad u zemljama obuhvaćenim istraživanjem nakon početka sukoba.

Čini se da je nepokolebljiva podrška Sjedinjenih Država Izraelu povećala svoje odobravanje u Izraelu na 81%, ali je odobravanje palo na 11% "u Državi Palestini".

"Vidi se da Sjedinjene Države nedosljedno primjenjuju međunarodno humanitarno pravo i zakon o ljudskim pravima, prozivajući Rusiju za zloupotrebe u Ukrajini, ali ne kritizirajući saveznike poput Izraela zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi", rekla je Maryam Zarnegar Deloffre, profesorica međunarodnih poslova na Univerzitetu George Washington.

Američki veto protiv prekida vatre u Gazi, koji podržava većina država članica, mogao bi narušiti povjerenje u međunarodne zakone, rekla je Deloffre za Glas Amerike.

Anketa nudi sumornu sliku o Rusiji, posebno u Evropi, sa više od 90% neodobravanja.

Sveukupno, međutim, odobrenje ruskog rukovodstva bilo je 22% prošle godine, u odnosu na 21% u 2022.

Kina je sa 58 posto imala najveće odobravanje u Africi, a slijede je SAD (56 posto), Njemačka (54 posto) i Rusija 42 posto.

Ali smatra se da SAD imaju prednost meke moći nad Kinom u većini dijelova svijeta.

Širom svijeta, liderske sposobnosti Sjedinjenih Država ocijenjene su više na Kosovu (84%) nego u ostatku svijeta.

Ruska Federacija je dala SAD najvišu ocjenu neodobravanja od 88%.

Sa 39% odobravanja, SAD su uživale najveće odobravanje u Americi, a slijedi ih Njemačka sa 29%.

Britanija stavlja vojnu industriju u 'ratno stanje', Ukrajini oružje vrijedno 500 miliona funti

Britanski premijer Rishi Sunak, poljski premijer Donald Tusk i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poziraju ispred vojnika iz Poljske (L) i Britanije (R) u Varšavskoj oklopnoj brigadi u Varšavi, Poljska, 23. aprila 2024. godine.
Britanski premijer Rishi Sunak, poljski premijer Donald Tusk i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poziraju ispred vojnika iz Poljske (L) i Britanije (R) u Varšavskoj oklopnoj brigadi u Varšavi, Poljska, 23. aprila 2024. godine.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak objavio je u utorak u Varšavi da ta zemlja svoju obrambenu industriju stavlja u "ratnu stanje" povećanjem potrošnje za obranu na 2,5 posto BDP-a do kraja desetljeća, usred zabrinutosti NATO-a zbog mogućim posljedicama ruskog rata u Ukrajini.

Sunak je tokom posjeta glavnom gradu Poljske najavio povećanje potrošnje znatno iznad cilja od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je postavio Sjevernoatlantski savez.

Do najave je došlo nakon novog obećanja da će Ukrajini poslati oružje u vrijednosti od 500 miliona funti (581 milion eura), uključujući projektile, oklopna vozila i municiju.

Povećanu potrošnju opisao je kao "najveće jačanje naše nacionalne obrane u generaciji".

"U svijetu koji je najopasniji od kraja Hladnog rata, ne možemo biti zadovoljni", rekao je Sunak na brifingu za novinare s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom 23. aprila.

"Kako se naši protivnici gomilaju, moramo učiniti više na obrani naše zemlje, naših interesa i naših vrijednosti", naglasio je.

Sunak je obećao dodatnih 75 milijardi funti (87 milijardi eura) za obranu u sljedećih šest godina. Cilj od 2,5 posto potrošnje BDP-a bio je ponovljeni cilj koji je postavio bivši premijer Boris Johnson 2022. godine

Sunak i njegov šef riznice, Jeremy Hunt, prethodno su samo rekli da će cilj od 2,5 posto biti ispunjen kada to ekonomski uvjeti dopuste.

"Stavit ćemo vlastitu obrambenu industriju Ujedinjenog Kraljevstva u ratno stanje", rekao je Sunak okupljenim britanskim vojnicima koji služe na istočnoj fronti NATO-a.

"Jedna od središnjih lekcija rata u Ukrajini je da su nam potrebne dublje zalihe streljiva i da ih industrija može brže obnoviti", dodao je.

Prema novom planu potrošnje, britanski obrambeni proračun odmah će se povećati, a potom će se stalno povećavati kako bi dosegnuo 87 milijardi funti na kraju desetljeća.

Prije deset godina čelnici NATO-a složili su se izdvojiti dva posto BDP-a za obrambenu potrošnju. Britanija je potrošila više od toga tokom proteklog desetljeća, ali nikad više od 2,35 posto u 2020., prema podacima NATO-a.

Službene brojke Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju da je potrošnja za obranu prošle godine iznosila oko 55,5 milijardi funti.

Podaci NATO-a pokazali su da je to iznosilo oko 2,07 posto BDP-a Ujedinjenog Kraljevstva, ispred zemalja koje uključuju Francusku i Njemačku, ali iza Poljske, SAD-a, Estonije i drugih.

Sunak je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi potvrdio slanje pomoći i "uvjerio ga u nepokolebljivu potporu Ujedinjenog Kraljevstva obrani Ukrajine od brutalnih i ekspanzionističkih ambicija Rusije", saopćio je Sunakov ured.

Vlasti Ujedinjenog Kraljevstva rekle su da nova pomoć Ukrajini uključuje 400 vozila, 60 čamaca, 1.600 topova i četiri miliona komada municije, u vrijeme kada se Ukrajina bori zaustaviti napredovanje ruskih snaga na istočnoj liniji fronte u ratu koji je sada u trećem ratu godina.

Pošiljka će uključivati britanske rakete dugog dometa Storm Shadow, koje imaju domet od nekih 240 kilometara i pokazale su se učinkovitima u gađanju ruskih ciljeva.

Sunak je rekao da britanska predanost "pokazuje da Ukrajina nije sama i da Ukrajina nikada neće biti sama".

Međutim, Downing Street nije naznačio hoće li pomoć odmah biti dostupna za isporuku.

Zelenski se založio za veću međunarodnu pomoć, upozoravajući da će njegova zemlja bez nje izgubiti rat.

Objava je uslijedila tri dana nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini, dok su se američki zastupnici žurili da isporuče novu rundu američke potpore ratom razorenom savezniku.

State Department za Glas Amerike: Komemoracija povijesnih istina vodi putem pomirenja

Žena stoji ispred Memorijalnog centra tokom ceremonije pokopa 136 novoidentifikovanih žrtava u Potočarima, kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. jula 2015.
Žena stoji ispred Memorijalnog centra tokom ceremonije pokopa 136 novoidentifikovanih žrtava u Potočarima, kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. jula 2015.

State Department je za servis Glasa Amerike na bosanskom jeziku obrazložio poziciju Sjedinjenih Američkih Država pred glasanje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija, početkom maja,a o rezoluciji koja bi širom svijeta komemorirala srebrenički genocid.

"Sjedinjene Države ponosno sponzoriraju prijedlog Generalne Skupštine o Rezoluciji o genocidu, koji su predstavile Rwanda, Njemačka i BiH, obilježavajući na taj način genocid počinjen u Srebrenici 1995.", kaže glasnogovornik State Departmenta za Glas Amerike, i dodaje:

"Činjenica je da je genocid počinjen u Srebrenici potvrdio Međunarodni krivični sud, kao i Međunarodni sud pravde u Haagu. Prigodna komemoracija tog zločina, kao i sjećanje na hiljade onih koji su tada izgubili živote, su u skladu sa ranijim nastojanjima Ujedinjenih naroda da priznaju i obilježe i druge slučajeve genocida".

Sjedinjene Države su podržavale i ranije rezolucije kojima se potvrđuje genocid u drugim situacijama u svijetu, a koje su potvrdili međunarodni sudovi.

"Komemoracija povijesnih istina i prihvatanje činjenica region pokreće naprijed duž staze pomirenja. S obzirom na nova negiranja genocida koja su se čula u zemljama Zapadnog Balkana, Sjedinjene Države vjeruju da je važno obilježiti sjećanje na genocid u Srebrenici, na ovaj način.

Ova rezolucija nije usmjerena niti protiv jedne pojedine države, niti se njome nameće kolektivna odgovornost, nijednoj etničkoj grupi", zaključuje State Department u komentaru za našu redakciju.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Proruski predsjednik entiteta RS u Rusiji sa jednim od najbližih Putinovih saradnika

Milod Dodik (lijevo sredina) i Nikolaj Petrushev (desno, srednina) sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije.
Milod Dodik (lijevo sredina) i Nikolaj Petrushev (desno, srednina) sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik razgovarao je sa sekretarom Vijeće sigurnsoti Ruske Federacije Nikolajem Patruševom, jednim od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, u Sankt Peterburgu u utorak 23. aprila.

Dodik je fotografije sa ovog sastanka objavio na svom profilu na društvenoj mreži "X".

Proruski lider predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji putuje u Rusiju od početka agresije te zemlje na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, u periodu od početka agresije četiri puta se sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Put u Rusiju entitetskog predsjednika dešava se u trenutku političke krize u BiH, koja je nastala nakon Dodikovog ultimatuma za ukidanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je u martu nametnuo visoki predstavnik u BiH Crhistian Schmidt, te protivljenja RS najavljenoj raspravi o Rezoluciji o Srebrenici u Skupštini UN-a kojom se predlaže da 11. jul bude Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Protiv Dodika se vodi i proces pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS trebao bi, kako je zvanično najavljeno, učestvovati na bezbjednosnom forumu u Sankt Peterburgu.

Učesnicima bi se putem video linka trebao obratiti i Vladimir Putin.

Sa Dodikom je u Rusiju otputovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, lider Demokratskog narodnog saveza koji je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.

Propalestinski protesti u kampusima američkih koledža

Protesti u kampusu Univerziteta Columbia
Protesti u kampusu Univerziteta Columbia

Kolumbija je otkazala osobne časove, desetine demonstranata su uhapšene na Univerzitetu u New Yorku i Yaleu, a kapije Harvard Yarda bile su zatvorene za javnost u ponedjeljak jer su neki od najprestižnijih američkih univerziteta pokušavali smiriti tenzije u kampusu zbog izraelskog rata s Hamasom.

Više od 100 propalestinskih demonstranata koji su kampirali na Columbia's greenu uhapšeno je prošle sedmice, a slični kampovi su se pojavili na univerzitetima širom zemlje dok se škole bore s tim gdje povući granicu između omogućavanja slobodnog izražavanja uz održavanje sigurnih i inkluzivnih kampusa.

Na Univerzitetu u Njujorku, kamp koji su postavili studenti okupio je stotine demonstranata tokom ponedeljka. Škola je saopštila da je upozorila masu da ode, a zatim pozvala policiju nakon što je scena postala neuredna, a univerzitet je rekao da je saznao za izvještaje o "zastrašujućim povicima i nekoliko antisemitskih incidenata". Nešto poslije 20:30, policajci su počeli da hapse.

To je zaista nečuven napad od strane univerziteta koji dozvoljava policiji da hapsi studente u našem kampusu”, rekao je student prava Univerziteta New York Byul Yoon.

Antisemitizam nikada nije u redu. To apsolutno nije ono za šta se mi zalažemo i zato ima toliko mnogo jevrejskih drugova koji su danas ovdje s nama”, rekao je Yoon.

Protesti su suprotstavili učenike jedne drugima, a propalestinski studenti zahtijevaju da njihove škole osude napad Izraela na Gazu i da se odvoje od kompanija koje prodaju oružje Izraelu. U međuvremenu, neki jevrejski studenti kažu da je veliki dio kritika Izraela skrenuo u antisemitizam i natjerao ih da se osjećaju nesigurno, te ističu da Hamas još uvijek drži taoce otete tokom invazije grupe 7. oktobra.

Tenzije su ostale visoke u ponedjeljak u Kolumbiji, gdje su kapije kampusa bile zaključane za svakoga bez školske legitimacije i gdje su izbili protesti u kampusu i izvan njega.

Američka predstavnica Kathy Manning, demokrata iz Sjeverne Karoline koja je bila u posjeti Kolumbiji sa još tri jevrejska člana Kongresa, rekla je novinarima nakon sastanka sa studentima iz Udruženja studenata prava Jevreja da postoji "ogromna tabor ljudi" koji su se okupili oko demonstranata

Vidjeli smo znakove koji ukazuju na to da Izrael treba biti uništen”, rekla je nakon što je napustila kampus Morningside Heights. Columbia je u ponedjeljak objavila da će kursevi u kampusu Morningside ponuditi virtuelne opcije za studente kada je to moguće, navodeći sigurnost kao njihov glavni prioritet.

Žena unutar kapija kampusa predvodila je dvadesetak demonstranata na ulicu vani uz skandiranje: "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna!" — nabijena fraza koja različitim grupama može značiti potpuno različite stvari. Mala grupa pro-izraelskih kontrademonstranata protestovala je u blizini.

Predsjednica Univerziteta Minouche Shafik rekla je u poruci školskoj zajednici u ponedjeljak da je "duboko ožalošćena" onim što se dešava u kampusu.

“Kako bismo smanjili ogorčenost i dali nam priliku da razmotrimo sljedeće korake, najavljujem da će se svi časovi održavati virtualno u ponedjeljak”, napisala je Shafik, napominjući da studenti koji ne žive u kampusu treba da ga se klone.

Protesti su uzburkali mnoge univerzitetske kampuse od Hamasovog smrtonosnog napada na južni Izrael, kada su militanti ubili oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzeli otprilike 250 talaca. Tokom rata koji je uslijedio, Izrael je ubio više od 34.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, prema lokalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i neboraca, ali kaže da su najmanje dvije trećine mrtvih djeca i žene.

U nedjelju je Elie Buechler, rabin za Jewish Learning Initiative Ortodoksne unije u Kolumbiji, poslao WhatsApp poruku za skoro 300 jevrejskih studenata preporučivši im da idu kući dok im ne bude sigurnije u kampusu.

Najnovija dešavanja uslijedila su uoči početka jevrejskog praznika Pashe u ponedjeljak navečer.

Nicholas Baum, 19-godišnji jevrejski brucoš koji živi u jevrejskom teološkom sjemeništu u zgradi dva bloka od kampusa Kolumbije, rekao je da su demonstranti tokom vikenda "pozivali Hamas da raznese Tel Aviv i Izrael". Rekao je da neki od demonstranata koji su uzvikivali antisemitske uvrede nisu studenti.

Jevreji se plaše na Kolumbiji. Jednostavno je tako”, rekao je. “Bilo je toliko ocrnjivanja cionizma, i to se prelilo u ocrnjivanje judaizma.”

Protestni kamp je nastao u Kolumbiji u srijedu, istog dana kada se Šafik suočila s žestokim kritikama na saslušanju u Kongresu republikanaca koji su rekli da nije učinila dovoljno u borbi protiv antisemitizma. Dva druga predsjednika Ivy League podnijela su ostavke prije nekoliko mjeseci nakon široko kritiziranog svjedočenja koje su dali istoj komisiji.

U svojoj izjavi od ponedjeljka, Shafik je rekla da je bliskoistočni sukob užasan i da razumije da mnogi doživljavaju duboku moralnu nevolju.

Ali ne možemo imati jednu grupu da diktira uslove i pokušava da poremeti važne prekretnice kao što je diplomiranje kako bi unaprijedili svoje gledište”, napisala je Šafik.

U narednim danima radna grupa dekana, školskih administratora i fakulteta pokušat će pronaći rješenje za univerzitetsku krizu, napomenula je Šafik, koja nije rekla kada će se nastaviti nastava uživo.

Republikanci američkog Predstavničkog doma iz New Yorka pozvali su Shafik da podnese ostavku, navodeći u pismu od ponedjeljka da nije uspjela osigurati sigurno okruženje za učenje posljednjih dana jer je "anarhija zahvatila kampus".

U Massachusettsu, natpis govori da je Harvard Yard zatvoren za javnost u ponedjeljak. Rečeno je da je objektima, uključujući šatore i stolove, dozvoljen ulazak u dvorište samo uz prethodnu dozvolu. "Učenici koji krše ove politike podliježu disciplinskim mjerama", piše na natpisu. Zaštitari su provjeravali da li ljudi imaju školske legitimacije.

Istog dana, Harvardski dodiplomski Palestinski odbor solidarnosti rekao je da je administracija univerziteta suspendovala njihovu grupu. U obavještenju o suspenziji koje je dostavila studentska organizacija, univerzitet je napisao da su demonstracije grupe 19. aprila prekršile školsku politiku i da organizacija nije pohađala potrebne obuke nakon što su prethodno stavljeni na probni rad.

Palestinski komitet solidarnosti je u saopćenju naveo da su suspendovani zbog tehničkih razloga i da univerzitet nije dao pismena pojašnjenja o politici univerziteta kada su upitani.

Harvard nam uvijek iznova pokazuje da Palestina ostaje izuzetak od slobode govora”, napisala je grupa u saopštenju.

Harvard nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Na Yaleu su policajci uhapsili oko 45 demonstranata i optužili ih za prekršaj, rekao je policajac Christian Bruckhart, glasnogovornik policije New Havena. Svi su pušteni na slobodu uz obećanje da će se kasnije pojaviti pred sudom, rekao je on.

Demonstranti su u petak postavili šatore na Beinecke Plazi i demonstrirali tokom vikenda, pozivajući Yale da prekine sva ulaganja u odbrambene kompanije koje posluju s Izraelom.

U izjavi za zajednicu kampusa u nedjelju, predsjednik Yalea Peter Salovey rekao je da su univerzitetski zvaničnici više puta razgovarali sa studentima demonstrantima o politici i smjernicama škole, uključujući one koje se tiču govora i omogućavanja pristupa prostorima u kampusu.

Školski zvaničnici rekli su da su demonstrantima dali rok do kraja vikenda da napuste Beinecke Plazu. Rekli su da su ponovo upozorili demonstrante u ponedjeljak ujutro i rekli im da se mogu suočiti s hapšenjem i disciplinom, uključujući suspenziju, prije nego što policija uđe.

Velika grupa demonstranata ponovo se okupila nakon hapšenja u ponedjeljak na Yaleu i blokirala ulicu u blizini kampusa, rekao je Bruckhart. Nije bilo izvještaja o nasilju ili povrijeđenima.

Prahlad Iyengar, diplomirani student MIT-a koji je studirao elektrotehniku, bio je među dvadesetak studenata koji su postavili šatorski kamp u školskom kampusu Cambridgeu, Massachusetts, u nedjelju navečer. Oni pozivaju na prekid vatre i protestuju protiv onoga što opisuju kao "saučesništvo MIT-a u tekućem genocidu u Gazi", rekao je.

"MIT nije čak ni pozvao na prekid vatre, a to je zahtjev koji sigurno imamo", rekao je Iyengar.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG