Linkovi

Top priča

Kina u fokusu američke špijunske agencije

Sjedište CIA u Langleyju, u Virginiji (Foto: Reuters/Larry Downing)

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) saopštila je u četvrtak da će formirati radnu grupu o Kini na najvišem nivou u okviru širih napora američke vlade da se suprostavi uticaju Pekinga.

Direktor CIA William Burns​ saopštio je da će biti formiran novi Centar za kinesku misiju (China Mission Center) da bi se osiguralo da su resursi agencije i postojeći napori zajedno usmjereni na suočavanje sa sve većom prijetnjom.

Burns je u saopštenju kinesku vladu nazvao "najvažnijom geopolitičkom prijetnjom s kojom smo suočeni u 21. vijeku".

"Tokom historije, CIA je jačala napore da se suoči sa bilo kojim izazovom. Sada, dok se suočavamo sa najtežim geopolitičkim testom u novoj eri suparništva velikih sila, CIA će predvoditi taj napor", poručio je Burns.

CIA je takođet objavila da formira Centar za transnacionalnu i tehnološku misiju i otvara novi položaj direktora za tehnologiju da bi bolje rješavala pitanja globalne konkurencije, uključujući tehnologije u razvoju, ekonomsku bezbjednost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Američka agencija također pokreće program čiji cilj je da dovede eksperte koji će raditi sa CIA-om godinu do dvije.

Američka vlada je prethodno više puta izrazila zabrinutost zbog aktivnosti kineske vlade, a Burns je tokom pretresa o potvrdi svoje nominacije, početkom godine, nagovijestio moguće promjene kako bi se Washington bolje suprostavio postojećoj prijetnji.

"Takmičenje sa Kinom će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost narednih decenija", rekao je Burns članovima Kongresa u februaru, dok je kineske lidere nazvao suparnicima i predatorima.

"Evolucija Kine Xi Jinpinga proteklih 6 ili 7 godina predstavlja glasan poziv na buđenje. Riječ je o agresivnoj, neskrivenoj ambiciji koja jasno stavlja do znanja s kakvim se suparnikom i rivalom suočavamo", dodao je Burns.

Tokom pretresa u Kongresu o prijetnjama širom svijeta, u aprilu, direktor CIA je dalje upozorio da je suparništvo SAD i Kine sve više usredsređeno na tehnologiju, te da trećina radne snage u Centralnoj obavještajnoj agenciji već radi na tehnologiji i cyber pitanjima.

Uprkos većem fokusu na Kini, CIA je u saopštenju najavila da neće biti popuštanja kada je riječ o drugim glavnim prijetnjama, kao što su terorizam i "agresivna Rusija, provokativna Sjeverna Koreja i neprijateljski Iran".

Međutim, mijenja se način na koji se agencija bori protiv nekih prijetnji.

Više neće imati odvojene centre za Sjevernu Koreju i Iran, uspostavljene 2017. godine.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je da će Centar za korejsku misiju biti dio većeg Centra za istočno-azijsku pacifičku misiju, dok će iranska misija biti uključena u Centar za Bliski istok.

Zvaničnik je precizirao da su promjene organizacione prirode i da se neće mijenjati resursi izdvojeni za dvije zemlje.

See all News Updates of the Day

Pod Bidenovom administracijom značajno manje hapšenja imigranata

FILE - U.S. Immigration and Customs Enforcement agents arrest an immigrant in San Clemente, California, May 11, 2017.

Izvještaji o dramatično smanjenoj imigracijskoj provedbi unutar Sjedinjenih Država izazvali su oduševljenje zagovornika prava i ismijavanje kritičara Bidenove administracije, koji su već ljuti zbog rekordne migracije na granici SAD-a i Meksika

Washington Post izvijestio je u utorak da su hapšenja imigranata bez dokumenata u Sjedinjenim Državama značajno opala u fiskalnoj 2021., koja je završila 30. septembra. Podaci američke imigracijske i carinske službe (ICE) pokazuju da je ukupno 72.000 uhapšenih najmanji broj u više od decenije, prema izvještaju novina, i oko "pola godišnjih ukupnih podataka zabilježenih" tokom Trumpove administracije.

Ukoliko se napravi poređenje, ICE-ovi službenici Operacije za provedbu i premiještanje (ERO) izvršili su 104.000 administrativnih hapšenja tokom fiskalne 2020. i u prosjeku 148.000 godišnje od 2017. do 2019. godine, navodi Post.

Glas Amerike je od ICE-a zatražio potvrdu i komentare u vezi sa podacima za 2021. godinu, koji tek trebaju biti javno objavljeni, ali agencija nije odgovorila.

Nacionalni imigracijski forum sa sjedištem u Washingtonu pozdravio je smanjenu ICE-ovu provedbu kao "dobar napredak" i "znak onoga što se događa kada se sprovođenje zakona fokusira na prijetnje javnoj sigurnosti".

Republikanski senator Bill Hagerty iz Tennesseeja imao je drugačije mišljenje.

"Drastičnim smanjenjem sprovođenja zakona o imigraciji unutar SAD-a, uprkos rekordnoj ilegalnoj imigraciji, Bidenova administracija podiže interese ilegalnih stranaca iznad prava Amerikanaca", napisao je senator na Twitteru.

Po stupanju na dužnost u januaru, predsjednik Joe Biden, demokrata, naredio je 100-dnevno zamrzavanje deportacije zajedno sa zahtjevom da se izvrši revizija politika izvršenja koje su sprovodile Carina i granična zaštita SAD-a, ICE i Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a.

Tri dana kasnije, republikanski državni tužilac Teksasa, Ken Paxton, podnio je tužbu da se zamrzavanje blokira. Federalni sudija privremeno je pauzirao Bidenovu naredbu, da bi je potom zaustavio na neodređeno vrijeme u februaru.

Unatoč sudskoj intervenciji, interna hapšenja ostala su na niskom nivou do kraja fiskalne godine, nastavljajući silaznu putanju tokom većeg dijela prošle decenije, djelimično zbog pandemije, ali i zbog nastojanja Bidenove administracije za "humanijim" pristupom internim hapšenjima.

DHS je nedavno najavio nove smjernice za provedbe na osjetljivim lokacijama. Očekuje se da će američki imigracijski agenti, između ostalog, izbjegavati provedbe na mjestima kao što su skupovi, vjerske ceremonije i mjesta na kojima se okupljaju djeca.

Provedba internih hapšenja ICE-a dosegla je najviši nivo sa oko 322.000 u 2011. za vrijeme bivše Obamine administracije, zatim je uslijedio pad na 110.000 u 2016. godini, prije nego što se desio porast na oko 158.000, 2018. godine za vrijeme Trumpa.

FILE - Homeland Security Secretary Alejandro Mayorkas updates reporters on the effort to resettle vulnerable Afghans in the United States, in Washington, Sept. 3, 2021.
FILE - Homeland Security Secretary Alejandro Mayorkas updates reporters on the effort to resettle vulnerable Afghans in the United States, in Washington, Sept. 3, 2021.

Sekretar Američkog ministarstva domovinske sigurnosti, Alejandro Mayorkas u septembru je najavio da će imigracijski agenti prvenstveno targetirati prijetnje nacionalnoj ili javnoj sigurnosti, kao i osobe koje od nedavno prelaze granicu.

"Prioriteti provedbe za privođenje i premještanje ostaju usmjereni na nedržavljane koji predstavljaju prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti, javnoj sigurnosti i sigurnosti granica", navodi se u dopisu DHS-a.

Mayorkas je rekao da će smjernice, koje bi trebale stupiti na snagu 29. novembra, "omogućiti našem odjelu da najučinkovitije izvrši našu misiju provođenja zakona... [i] pomoći nam da koristimo naše tužilačko diskreciono pravo kako bismo postigli pravdu."

Bidenova administracija, takođe, je obećala da će zaustaviti ICE-ove racije na radnom mjestu i fokus agenata usmjeriti na poslodavce koji zapošljavaju i iskorištavaju radnike bez dokumenata.

Tokom predsjedničke kampanje 2020. godine, Biden je obećao, kako je rekao, humanitarniji pristup imigraciji u SAD-u. Pod Trumpom, njegovim republikanskim prethodnikom, nijedan imigrant bez dokumenata nije bio izuzet od provedbe imigracije, bez obzira na godine života provedene u Sjedinjenim Državama i čiste kaznene dosijee.

Samit o klimi: Kakvi su ulozi za planetu Zemlju?

Arhiva - Dim se diže iz dimnjaka termoelektrane Dejv Džonson, u Glenroku, Vajoming, 27. jula 2018.

Globalna obećanja o smanjenju emisije gasova staklene bašte samo su djelić onoga što je potrebno da bi se spriječilo katastrofalno globalno zagrijavanje, navodi se u novom izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Upozorenje dolazi uoči kritičnog COP26 klimatskog samita u Glazgovu koji počinje sljedeće nedelje.

Svjetski lideri su se obavezali da ograniče globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa na samitu o klimi u Parizu 2015. Međutim, ta obećanja se ne poklapaju sa politikama, navodi se u izvještaju UN o ograničenju emisija 2021, objavljenom u utorak.

U izvještaju se upozorava da će nove obaveze za smanjenje emisija koje su preuzete uoči samita u Glazgovu – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC – smanjiti gasove staklene bašte za samo 7,5 odsto do 2030. godine, u poređenju sa prethodnim obećanjima. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa zahtevalo bi smanjenje emisija za 55 odsto.

"Poslije pada bez presedana od 5,4 odsto u 2020. godini, globalne emisije ugljen-dioksida se vraćaju na nivoe prije Kovida 19", navodi se u izvještaju.

"Snažan oporavak emisija očekuje se 2021. Preliminarne procjene sugerišu da bi emisije ugljen dioksida iz fosilne energije mogle da porastu za 4,8 odsto u 2021... a očekuje se da će globalne emisije u 2021. biti samo nešto niže od rekordnog nivoa iz 2019".

Peteri Talas, generalni sekretar UN-ove Svjetske meteorološke organizacije, rekao je u ponedeljak da je svijet na putu ka potencijalno katastrofalnim klimatskim promjenama. "Do sada smo čuli mnogo političke podrške za pojačanu ambiciju ublažavanja, ali konkretna obećanja još uvek nedostaju, a trenutno se krećemo ka zagrijavanju od 2,5 do 3 stepena (Celzijusa) umjesto 1,5 do dva stepena".

Dakle, šta to znači za planetu — i za čovječanstvo?

Naučnici kažu da klimatske promjene već povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa. Nedavni izvještaj Chatham House izračunao je da se globalno smrtnost od toplote povećala za skoro 54 odsto među starijima od početka vijeka, dostigavši 296.000 smrtnih slučajeva u 2018.

"Očekujemo da će oko 400 miliona ljudi iskusiti toplotne talase do te mjere da više ne mogu da rade napolju", rekao je za Glas Amerike koautor izvještaja, Danijel Kvigin.

Toplotni talasi i suše imaju veliki uticaj na globalnu bezbjednost proizvodnje hrane. Propale žetve i povećana rasprostranjenost štetočina i bolesti — kao što je najezda skakavaca u istočnoj Africi prošle godine — dovode do skoka cijena.

"Tokom narednih 30 godina biće potrebno oko 50 odsto više hrane zbog većeg broja ljudi na planeti, ali i očekivanja da jedu više mesa - posebno u zemljama poput Kine i jugoistočne Azije i tako dalje. Ali istovremeno, prema našoj procjeni, predviđamo da će prinosi, žetve pasti za oko 30 odsto. To će rezultirati samo poskupljenjem hrane, tako da najsiromašniji vjerovatno neće moći da je priušte", rekao je Kigin.

Više temperature dovode do intenzivnijih tropskih oluja i poplava. Dugoročno, topljenje ledenih polarnih kapa će dovesti do porasta nivoa mora, dovodeći priobalne gradove u opasnost.

Ekstremne vremenske fluktuacije znače i intenzivnije i duže suše. Naučnici kažu da bogatije zemlje moraju da ispune svoje obećanje iz 2015. da će pomoći siromašnijim zemljama da plate za borbu protiv klimatskih promjena i da se nose sa njihovim uticajima.

"Veliki stepenasti uticaji koje vidimo kao posljedica suše, toplotnih talasa, propasti usjeva su migracije, nesigurnost u nabavci hrane za sve i povećana prevalencija štetočina i bolesti. Dakle, postoji interes za te bogate zemlje da obezbijede klimatsko finansiranje — tih 100 milijardi dolara godišnje koje su obećane već neko vrijeme, od Pariza (klimatskog samita) i ranije, zapravo treba da budu isporučene. A trenutno se ne isporučuju", rekao je Kigin za Glas Amerike.

Dok se svjetski lideri pripremaju za Glazgov, ulozi za našu planetu — i za ljudsku rasu — postaju sve veći; uticaji su blizu nepovratnih. Može li se postići novi globalni sporazum za smanjenje emisija daleko iznad trenutnih obaveza?

Domaćin samita, britanski premijer Boris Džonson dao je svoju procjenu u ponedeljak. "Veoma sam zabrinut. Jer može poći naopako. I možda nećemo dobiti sporazume koji su nam potrebni. Veoma je, veoma teško" rekao je Džonson djeci u publici u Londonu.

Naučnici kažu da će ishod samita u Glazgovu vjerovatno uticati na svakog od nas, na planeti Zemlji koja se zagrijava.

Biden "vrlo optimističan" da će plan za mrežu socijalne zaštite biti odobren

Predsjednik SAD Džo Bajden u Kerniju, Nju Džersi, 25. oktobra 2021.

Predsednik SAD Joe Biden rekao je u ponedeljak da je "veoma optimističan" u vezi sa dovršavanjem dogovora ove nedelje o njegovom umanjenom planu potrošnje na mrežu socijalnog osiguranja, što je procjena koju je ponovio jedan od demokratskih zakonodavaca centrista koji je oklijevao u davanju podrške.

Biden je rekao novinarima u Delaveru da je njegov nedeljni sastanak sa senatorom Zapadne Virdžinije Džoom Mančinom, koji je tražio oštre rezove u Bidenovom originalnom paketu od 3,5 hiljade milijardi dolara, "prošao dobro".

Razgovarali su o posljednjim detaljima u paketu koji bi mogao da se smanji na otprilike polovinu tog iznosa, a Mančin je insistirao na iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara.

"Još nekoliko stvari koje treba riješiti, ali prošlo je dobro", rekao je Biden.

Kasnije je Mančin rekao da vjeruje da će postojati "konceptualni okvir" za Bidenov paket kasnije tokom nedelje. Čak i sa smanjenjem potrošnje, to bi predstavljalo jednu od najvećih ekspanzija u SAD. vladina mreža socijalne zaštite za američke porodice od 1960-ih.

Ali ostalo je nejasno na kojim je pozicijama druga demokratska članica kongresa, senatorka Kirsten Sinema iz Arizone, po pitanju ove verzije dogovora. Ona se protivila Bidenovom planu da poveća poreze na korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Nakon toga, Biden i ključni demokratski zakonodavci sada predlažu da se pojačaju prinude protiv poreskih prestupnika kako bi se povećali državni prihodi i osmislili nova povećanja poreza koja bi ciljala na procijenjenih 700 američkih milijardera.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je za CNN u nedelju da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno oporezovati njihove nerealizovane kapitalne dobiti koje se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu.

Podrška i Mančina i Sineme, politički najumjerenijih zakonodavaca u klubu demokrata u Senatu, od suštinskog je značaja da bi bilo koji Bidenov zakon o mreži socijalne zaštite dobio odobrenje Kongresa.

Sa Senatom koji čini 100 mjesta i koji je ravnomjerno podijeljen između republikanaca i demokrata, svih 50 demokrata bi moralo da podrži zakon, na šta se dodaje glasanje potpredsjednice SAD Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN u nedelju da je čak i sa upola prvobitne veličine paket "još uvijek veći od bilo čega što smo ikada uradili u pogledu rješavanja potreba američkih radnih porodica", sa univerzalnim predškolskim obrazovanjem i poreskim olakšicama za sve osim za najbogatije roditelje.

Ona je rekla da je 90 odsto mjera dogovoreno.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne zaštite, lider Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj hiljadu milijardi dolara koja je već odobrena u Senatu za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo da uradimo", rekla je ona.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa svih 50 demokrata, ali su progresivne demokrate u Domu blokirale njegov prolaz dok se ne postigne dogovor o zakonu o mreži socijalne zaštite koji smatraju većim zakonodavnim prioritetom.

Ukida se zabrana putovanja u SAD, potrebno da putnici budu vakcinisani

ARHIVA - Putnici na aerodromu (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Američki predsjednik Joseph Biden donio je izvršnu uredbu po kojoj će biti potrebno da strani državljani koji putuju u Sjedinjene Države budu potpuno imunizovani, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno se od 8. novembra ukida zabrana putovanja u Sjednjene Države, uvedena početkom 2020.godine, putnicima iz Šengenskog prostora, Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike.

U interesu je Sjedinjenih Država da se odstupe od ograničenja koja važe za svaku pojedinačnu zemlju koja su se primjenjivala tokom pandemije COVID19 i usvoje politiku koja se prvenstveno oslanja na vakcinaciju – da bi se unaprijedio bezbjedan nastavak međunarodnih avioputovanja u Sjedinjene Države”, navodi se u objavi američkog predsjednika.

Bijela kuća je potvrdila da su djeca mlađa od 18 godina izuzeta od novih pravila, kao i osobe sa zdravstvenim problemima.

Takođe, Bidenova administracija precizirala je šta aviokompanije treba da učine kako bi potvrdile da su putnici vakcinisani prije ukrcavanja na letove prema Sjedinjenim Državama.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), naveli su da će biti prihvaćene sve vakcine koje su odobrila američka regulatorna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takođe, prihvatiće i ukoliko su putnici primali mješovite doze vakcina.

CDC bi sljedećeg ponedeljka trebalo da izda nove smjernice za praćenje kontakata – prema kojima će aviokompanije biti u obavezi da prikupljaju podatke od putnika zbog praćenja onih koji su potencijalno bili izloženi različitim sojevima kovida 19.

Takođe, putnici će biti u obavezi da dostave dokumentaciju o vakcinaciji dobijenu od, kako je navedeno, zvaničnog izvora. Istovremeno, aviokompanije bi trebalo da pruže dokaz da je putnik posljednju dozu vakcine primio dvije nedelje uoči putovanja.

Mjerama je propisano i da bi putnici trebalo da dostave negativan test na koronavirus urađen 72 sata od momenta polaska na put.

Bijela kuća je navela da je potrebno da nevakcinisani Amerikanci i strani državljani, koji mogu biti izuzeti od novih pravila, dostave negativan kovid test u roku od 24 časa prije polaska.

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju privatni sastanak s dva ključna senatora dok žuri da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG