Kenan Kraković nedavno je završio studije Inovativne medicine na Erasmusovom Master programu, te je tako imao priliku magistrirati na Univerzitetu u Heidelbergu i Univerzitetu u Uppsali. Magistarsku tezu radio je pri Harvard Medical School u Bostonu, izučavajući spavanje upravo na vinskoj mušici.
Radionice na Internacionalnom Burch fakultetu održao je sa koleginicom Adnom Sijerčić s ciljem da sarajevske srednjoškolce upozna sa biologijom koristeći mušice.
„Odabrali smo 20 najboljih prijava i proveli tih 20 srednjoškolaca kroz seriju osnovnih i gostujućih predavanja, kao i laboratorijskih vježbi koristeći mušicu. Cilj je bio da im dočaramo kako je to biti biolog, i konkretnije, biolog koji radi sa vinskom mušicom. Posebno mi je drago da smo uspjeli imati na videopozivu troje svjetskih naučnika koji koriste mušicu u svojim istraživanjima i doprinose otkrićima u polju neuronauka. To govori o tome koliko je naučna zajednica "drosophilista" strastvena prema ovom tipu nauke, jer su pristali držati predavanje za srednjoškolce koji o sličnim temama slušaju prvi put“, kazao je Kraković.
Vinske mušice su insekti naučnog naziva Drosophila melanogaster, pa otuda i naziv „drosophilisti“ za one koji se bave istraživanjima koristeći ove organizme. Vinske mušice su čest model-organizam u biologiji. Početkom prošlog vijeka Thomas Hunt Morgan napravio je „sobu muha“ i kasnije dobio Nobelovu nagradu upravo za saznanja o genima koja je dobio proučavajući mušice.
„Koliko god ona izgledala nama drugačije od nas, ona i dalje ima mozak, ima digestivni trakt, reproduktivni sistem, i mnogo toga dijelimo sa njom, uključujući i veliki postotak gena koji se povezuju sa raznim patologijama“, rekao je Kraković, ističući ogroman značaj jednog ovako malog organizma za istraživanja.
„Za nju imamo dostupan cijeli arsenal genetičkih tehnika za eksperimente“, dodao je.
Tokom radionica učenici su imali priliku da čuju za ovakva istraživanja, te da nauče više o značaju model organizama. Ovo je još jedan dobar primjer komunikacije nauke među mladima.
„Zadovoljan sam kako je sve prošlo. Kad smo završili, tražili smo od učenika da nam daju pozitivne i negativne komentare o radionicama. Jedan komentar se nekoliko puta ponovio: ‘U školi nikad nismo uradili eksperiment. Vidjeti kako se eksperimenti jednostavno mogu uraditi sa mušicama, i dobiti neke rezultate je fascinantno'", istakao je Kraković .
On naglašava da smo od mušica naučili mnogo toga relevantnog za ljude i ljudsko zdravlje.
„Otkrića poput aktivacije urođenog imunološkog sistema, ili da su hromosomi nasljedni materijal, pa čak i do gena koji upravljaju razvojem organizma. Sve to znanje dugujemo mušicama i naučnicima koji se njima bave“ kazao je Kraković.
Upravo je na ovom organizmu nedavno otkrivena do sada nepoznata ćelijska organela, struktura koja u ćelijama obavlja funkciju sličnu organima. Naučnici s Harvarda su u maju 2023. objavili rad u časopisu Nature u kojem su istakli da su otkrili sasvim novu ćelijsku strukturu, koja služi za pohranu fosfora.
Kraković bi se uskoro trebao pridružiti laboratoriji Brune Lemaitre-a na EPFL-u u Lausanni, gdje će, kako kaže, raditi na imunološkom sistemu mozga, koristeći vinsku mušicu.
„Postoje neke indicije da upala mozga može biti uzročnik nekih neurodegenerativnih bolesti. Gledaću da saznam iz prve ruke ima li osnove za takve tvrdnje. Akademski, plan mi je odraditi kvalitetan doktorat i uživati u naučnom procesu, a usput raditi na promociji nauke u BiH, pa vidjećemo dokle ćemo dogurati“, zaključuje Kenan Kraković.
