"To je donekle subjektivna procjena, jer se ne radi samo o broju slučajeva. Radi se o ozbiljnosti i efektu zaraze", kaže doktor Majkl Rajan, šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za vanredne situacije.
U januaru 2020, WHO je označila virus kao globalnu zdravstvenu krizu koja izaziva međunarodnu zabrinutost. Nekoliko mjeseci kasnije, u martu, agencija UN je opisala izbijanje bolesti kao "pandemiju", odražavajući činjenicu da se virus proširio na skoro sve kontinente, a brojni drugi zdravstveni zvaničnici su ocijenili da se situacija može opisati kao pandemija.
Pandemija se može smatrati gotovom kada WHO zaključi da virus više ne predstavlja vanrednu situaciju koja je međunarodna prijetnja, što je oznaka koju njena stručna komisija razmatra na svaka tri mjeseca. Međutim, kada će najakutnije faze krize proći zavisi od situacije u pojedinačnim zemljama.
"Neće doći dan kada neko kaže - ok, pandemija je gotova", kaže doktor Kris Vuds, ekspert za infektivne bolesti na Univerzitetu Djuk. Iako ne postoje kriterijumi koji su univerzalno dogovoreni, kaže da će za pojedinačne zemlje to vjerovatno biti smanjeni broj slučajeva, u određenom vremenskom periodu.
Naučnici očekuju da će COVID19 na kraju postati predivdljivija vrsta virusa, kao što je virus gripa, što znači da će izazivati sezonske zaraze ali neće doći do velikog porasta u broju slučajeva. Međutim, čak i tada, Vuds smatra da će se neke od navika, kao što je nošenje maski na javnim mjestima, nastaviti.
"I nakon što se pandemija završi, COVID će biti sa nama", kaže.
