U Jeruzalemu se ovih dana testira novi oblik javnog prijevoza koji će putem željeznice povezati židovski, zapadni dio grada i predgrađa s arapskim, istočnim dijelom – koji je Izrael zaposjeo 1967. Projekt je, naravno, kontroverzan, jer na simboličan način povezuje prošlost ovog grada s njegovom budućnošću. U sljedećih nekoliko dana, naš dopisnik Luis Ramirez pokazat će kako ovaj javni projekt gledaju tri zajednice kojima je Jeruzalem sveti grad – židovska, muslimanska i kršćanska.
Super-moderni vlak brzo promiče drevnim okružjem Jeruzalema. Njegova planirana putanja podsjeća zbog čega je ovaj grad važan i Izraelu i Palestincima. Za Izraelce, ova željeznička veza pridonijet će ujedinjenju grada koji je do 1967. bio podijeljen.
Anat Hoffman, bivša članica gradskog vijeća Jeruzalema, kaže da je paradoksalno da je zoološki vrt jedno od rijetkih mjesta u gradu koje je zajedničko – tu dolaze i Arapi i Židovi: „Muškarci i žene, ortodoksni Židovi i Arapi, svi oni pomiješani sjede na travi, nitko nikoga ne napada. Kao da nam je potrebna nazočnost divljih životinja da se ponašamo kao ljudi. Zoološki je vrt zbog toga na izvjestan način svojevrsna oaza razuma.“
Za Židove je Jeruzalem sveti grad – i to je tako posljednje tri tisuće godina. U starom gradu nalazi se jedini preostali dio drevnog hebrejskog hrama – Zid plača, najsvetije mjesto židovske vjere. Zid plača je između 1948. i 1967. godine židovskim vjernicima bio nedostupan, jer je u istočnom dijelu grada – u kojem se nalazi – bila jordanska vojska. Od 1967., na njemu se ljudi mole gotovo 24 sata dnevno.
Rabin Yona Metzger, glavni rabin aškenaske zajednice, objašnjava važnost Zida plača: „Vraćanje Zida Izraelu bilo je ostvarenje našeg sna. Izrael pripada sinovima Izraela, a Zid je srce Izraela. Ovo je sveta zemlja upravo zbog toga što se u njoj nalazi Jeruzalem. U najsvetije mjesto u gradu su ostaci našeg hrama.“
Židovski vjernici uvjereni su da molitve izrečene na tom mjestu brže stižu do Boga. Jedna židovska vjernica nam kaže da je svjesna da je Jeruzalem svet i drugim vjerama, međutim grad je Bog dao Židovima, mnogo prije no što su uopće i postojale druge suvremene vjere. 'Tu je bio naš drevni hram i mi ćemo ovdje uvijek moliti'- kaže ona.
Međutim Anat Hoffman, bivša članica jeruzalemskog gradskog vijeća, podsjeća da je veliki trg ispred Zida plača podignut tek nakon što je - poslije rata 1967. – srušena čitava jedna palestinska četvrt. Uz to, ona zamjera što su pred Zidom plača odvojeni muškarci i žene.
Da bi mjesto zaista bilo sveto, mnogo toga se mora učiniti – kaže Anat Hoffman: „Prvo bih platila odštetu svima koji su ovdje živjeli, a srušene su im kuće. Tek ću tada smatrati ovo mjesto svetim. Nakon toga, treba srušiti pregrade koje dijele muškarce i žene.“
Anat Hoffman protivi se i gradnji prigradske željeznice koja će, uz auto-ceste, spojiti istočni, arapski i zapadni, židovski dio grada. Ona kaže da ovaj projekt zapravo razdvaja ljude, umjesto da ih spaja.