Suočeni s globalnom nestašicom goriva, rastućim cijenama i pritiskom da se smanje emisije ugljičnog dioksida, japanski su se čelnici počeli okretati natrag prema nuklearnoj energiji, no ta je objava bila njihova najjasnija obveza do sada nakon što su šutjeli o delikatnim temama poput mogućnosti izgradnje novih reaktora.
Prema novoj politici, Japan će maksimizirati korištenje postojećih reaktora ponovnim pokretanjem što je moguće više njih i produženjem radnog vijeka zastarjelih, iznad granice od 60 godina. Vlada je također obećala razvoj reaktora sljedeće generacije.
Godine 2011. snažan potres i tsunami koji je uslijedio prouzročili su višestruka taljenja u postrojenju Fukushima Daiichi — katastrofa koja je pojačala raspoloženje protiv nuklearne energije u Japanu i u jednom trenutku natjerala vladu da obeća postupno ukidanje energije do 2030. No od tada , vlada se ponovno posvetila tehnologiji, uključujući postavljanje cilja da nuklearna energija čini 20-22% energetske mješavine zemlje do kraja desetljeća.
Ipak, odobrenja za ponovno pokretanje nuklearnih reaktora u stanju mirovanja sporo su dolazila od katastrofe u Fukushimi, što je dovelo do strožih sigurnosnih standarda. Komunalna poduzeća podnijela su zahtjev za ponovno pokretanje 27 reaktora u prošlom desetljeću. Sedamnaest je prošlo sigurnosne provjere, a samo 10 nastavilo je s radom.
Prema dokumentu koji izlaže novu politiku, nuklearna energija ima "važnu ulogu kao osnovni izvor energije bez ugljika u postizanju stabilnosti opskrbe i ugljične neutralnosti" i obećala je "održati korištenje nuklearne energije u budućnosti". Premijer Fumio Kishida rekao je da planira natjerati vladu da odobri politiku i podnese potrebne zakone parlamentu.
Kao dio nove politike, Ministarstvo gospodarstva i industrije izradilo je nacrt plana koji dopušta produženja svakih 10 godina za reaktore nakon 30 godina rada, dok također dopušta komunalnim poduzećima da oduzmu razdoblja izvan mreže pri izračunavanju radnog vijeka reaktora.
Plan je u srijedu odobrila Nuclear Regulation Authority, japanska nuklearna nadzorna služba. Nova pravila sigurnosne inspekcije tek trebaju biti usvojena u zakonu i odobrena od strane parlamenta.
Povjerenik regulatornog tijela, Shinichi Yamanaka, rekao je na konferenciji za novinare da će nova sigurnosna pravila koja zahtijevaju operativne dozvole svako desetljeće nakon 30 godina biti sigurnija od trenutne mogućnosti jednokratnog produženja od 20 godina za 40 godina stare reaktore. No stručnjaci sumnjaju u to.
Takeo Kikkawa, profesor ekonomije na Međunarodnom sveučilištu u Japanu i stručnjak za energiju, rekao je da bi komunalni operateri prema novoj politici mogli nastaviti koristiti staru opremu umjesto ulaganja u novu tehnologiju ili obnovljive izvore energije.
"Naravno, trebali bismo težiti novijoj tehnologiji i koristiti je na siguran način. Stoga je produženje životnog vijeka reaktora nepoželjan potez", rekao je Kikkawa nedavno u talk showu.
Većina nuklearnih reaktora u Japanu starija je od 30 godina. Četiri reaktora koja su radila više od 40 godina dobila su dozvolu za rad, a jedan je trenutno u pogonu.
Prema novoj politici, Japan će se također zalagati za razvoj i izgradnju "inovativnih reaktora sljedeće generacije" koji će zamijeniti oko 20 reaktora koji su sada spremni za stavljanje izvan pogona.
Kenichi Oshima, profesor ekološke ekonomije i energetske politike na Sveučilištu Ryukoku, rekao je da se neki od onoga što vlada naziva "inovativnim" reaktorima ne razlikuju toliko od postojeće tehnologije i da su izgledi za nuklearnu fuziju i druge reaktore sljedeće generacije uglavnom neizvjesni i nedostižni bilo kad uskoro.
Usvajanje nove politike u dolazi manje od četiri mjeseca nakon što je Kishida pokrenuo "GX (Green Transformation) Implementation Council" vanjskih stručnjaka i ministara kako bi "razmotrili sve opcije" za sastavljanje nove politike koja se bavi globalnom nestašicom goriva usljed ruskog rata protiv Ukrajine i nastoji postići ugljičnu neutralnost do 2050.
Nuklearna energija čini manje od 7% japanske opskrbe energijom, a postizanje vladinog cilja podizanja tog udjela na 20-22% do 2030. zahtijevat će oko 27 reaktora, od sadašnjih 10 — cilj za koji neki kažu da nije ostvariv. Nova politika također ne pomaže u rješavanju neizbježnih nedostataka zaliha jer se reaktori ne mogu ponovno pokrenuti dovoljno brzo.
Dok je javno mnijenje o nuklearnoj energiji omekšalo od Fukushime, protivnici i dalje tvrde da atomska energija nije fleksibilna, pa čak ni jeftinija od obnovljivih izvora kad se uzme u obzir konačno upravljanje otpadom i potrebne sigurnosne mjere - te da može prouzročiti nemjerljivu štetu u slučaju nesreće.
Ruiko Muto, osoba koja je preživjela katastrofu u Fukushimi, novu je politiku nazvala "iznimno razočaravajućom". Dodala je: "Katastrofa u Fukushimi još nije gotova i čini se da je vlada već zaboravila što se dogodilo."
Regulatorno tijelo našlo se na udaru kritika u srijedu nakon otkrića civilne skupine da je nekoliko njegovih stručnjaka razgovaralo je o detaljima s dužnosnicima ministarstva industrije prije nego što je nadzorno tijelo službeno zamoljeno da razmotri promjenu pravila za stare reaktore, unatoč njihovoj obveznoj neovisnosti.
Premijer Kishida također je u četvrtak rekao da će vlada učiniti više kako bi pronašla mjesta kandidata za konačno odlagalište visokoradioaktivnog nuklearnog otpada koje Japan još nema. Preliminarne studije su počele u dva mala grada na Hokkaidu, što je razljutilo neke stanovnike.
