Istraživači kažu da su govor mržnje i teorije zavjere protiv vlade takođe bili usmjereni i protiv imigranata, nebjelaca i manjinskih religijskih zajednica.
„Ekstremisti, oni koji se protive inkluzivnoj demokratiji, proveli su proteklu godinu legitimizujući pobunu, prikazujući mržnju kao vrlinu i pretvarajući teorije zavjere u mejnstrim narative. I svi se pripremaju, rekao bih, za jedne od najznačajnijih izbora u našoj istoriji”, navodi R.G. Cravens iz Pravnog centra za borbu protiv siromaštva na jugu.
Ukupno 835 antivladinih grupa bilo je aktivno prošle godine, što je znatan porast u odnosu na 702 godinu dana ranije. U izvještaju se navodi da je broj aktivnih grupa koje šire mržnju iznosio 595, u poređenju sa 523 iz prethodne godine.
Cravens kaže da te grupe ulaze u oblast politike sa konkretnim ciljem: „Da ograniče pluralizam, učestvovanje. Da ograniče samu demokratiju.”
Aktuelni američki predsjednik predstavlja se kao jedina održiva opcija na predsjedničkim izborima, koja može zaustaviti jačanje govora mržnje.
„Neću dozvoliti Donaldu Trumpu da pretvori Ameriku u mjesto koje ne vjeruje u iskrenost, pristojnost i odnošenje prema ljudima sa poštovanjem. I neka sam proklet ako dozvolim Donaldu Trumpu da pretvori Ameriku u mjesto puno ljutnje, ogorčenosti i mržnje”, rekao je nadavno Joe Biden.
Republikanski kandidat, Donald Trump, izazvao je kontroverze kada je kao predsjednik optužio obje strane za nasilne sukobe na skupu bijelih nacionalista 2017. godine u Charlottesvilleu u Vriginiji.
Tokom protesta, bijeli supremacista uletio je automobilom među demonstranate protivnike bijelih nacionalista, ubio jednu ženu, a povrijedio više od 30 osoba.
Trump je tada rekao da je nasilje bilo „nečuveno ispoljavanje mržnje, netrpeljivosti i nasilja na više strana”.
Trump je stao uz grupe koje predvode zabrane knjiga, kao što su „Mame za slobodu”, koje Pravni centar za borbu protiv siromaštva na jugu svrstava u „antivladine ekstremističke grupe” koje se zalažu protiv inkluzivnog obrazovanja.
„Radikalna ljevica čak kleveće i 'Mame za slobodu' kao takozvanu grupu koja širi mržnju. 'Vi ste grupa koja to radi'. Možete li to zamisliti, 'Mame za slobodu' – grupa koja mrzi”, rekao je Trump.
„Mame za slobodu” odbile su govoriti za Glas Amerike.
Eksperti kažu da kandidati moraju biti oprezni oko svoje retorike kako bi ublažili bilo kakve mogućnosti za nasilje prije novembarskih izbora.
„Za Bidena, da nastavi da bude prisutan i da govori o miru, ali i generalno o važnosti glasanja. Kada je riječ o bivšem predsjedniku Trumpu, on je u nezgodnoj poziciji, jer on svakako dobija više podrške kada koristi ekstremistički jezik, ali kao rezultat takođe marginalizuje populacije koje bi mogle da glasaju”, kaže Teal Rothschild, profesorica sociologije na Univerzitetu Roger Williams.
Ona također kaže da se birači moraju pripaziti teorija zavjera u medijima, koje bi mogle dodatno potpirivati mržnju i ekstremizam.
