Srbija je balkanska država koja je u najvećoj mjeri nazadovala u oblasti sprovođenja demokratskih reformi, ukazuju podaci objavljeni u izvještaju nevladine organizacije Freedom House pod nazivom Zemlje u tranziciji – Od slabljenja demokratije do autoritarne agresije.
Na osnovu navoda iz izvještaja, treću godinu zaredom Srbija ne spada u kategoriju demokratskih država - već među hibridne režime u kojima je, kako navodi Freedom House, vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.
Uz Srbiju, najdrastičnije nazadovanje ostvarila je Bosna i Hercegovina i to u oblastima demokratske vladavine na nacionalnom nivou i civilnog društva.
Država Zapadnog Balkana koja je u 2021. ostvarila najveći napredak je Kosovo – u sferi demokratske vladavine na nacionalnom nivou i pravosuđu. Nije zabilježila nazadovanje ni u jednoj oblasti koje kao kriterijume u izvještaju uzima Freedom House.
Slovenija, koja u izvještaju nije grupisana kao balkanska država, označena je zemljom u kojoj je zabilježeno najdrastičnije nazadovanje u posljednjih godinu dana. Uprkos tome, zadržala je status konsolidovane demokratije.
Prema istraživanju Freedom Housea, većina od sedam zapadnobalkanskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) i dalje se nalaze u kategoriji hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja je označena kao polukonsolidovana demokratija.
U dijelu izvještaja u kom se pominje Zapadni Balkan vidi se da su četiri zemlje, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, u ukupnom skoru stagnirale – uprkos tome što su Hrvatska i Crna Gora u pojedinim oblastima istraživanja napredovale ili nazadovale.
Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – u njihovom učinku nije bilo nikakvih promjena.
Ukupni poredak zapadnobalkanskih država je sljedeći: Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo.
Autokrate prelaze u ofanzivu
U širem značenju, izvještaj Freedom Housea ukazuje da u kontekstu rata u Ukrajini, autokrate prelaze u ofanzivu i osnažuju u području koje se smatralo, kako je precizirano, svetionikom nade za demokratski napredak.
Ukazano je i da je Vladimir Putin Rusiju sve više pozicionirao kao zaštitnika autokratskih istomišljenika u Evropi i Evroaziji. Najjasniji pokazatelji su, kako je navedeno u izvještaju, podrška bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku nakon predsjedničkih izbora 2020. godine - koje je dio tamošnje i međunarodne javnosti označio neregularnim. Tu se ubraja ruska pomoć predsjedniku Kazahstana Kasimu Žomartu Tokajevu tokom nemira koji su bili posljedica građanskog nezadovoljstva tamošnjim vlastima i ekonomske nejednakosti.
"Od 24. februara Moskva vodi brutalni osvajački rat u susjednoj Ukrajini. Ukoliko bi njen pokušaj bio uspješan – to bi bilo prvi put da je autoritarna sila nasilno zbacila slobodno izabranu vladu druge države – u periodu od kraja Hladnog rata", piše Freedom House.
U tekstu je precizirano da su uslovi počeli da se pogoršavaju i u drugim autokratijama.
"Uz Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan – najlošiji učinak ostvarili su Azerbejdžan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan, čiji su vladari srušili stubove otvorenog društva, uključujući nezavisne medije i organizacije civilnog društva", navodi washingtonska nevladina organizacija.
Michael Abramowitz, predsjednik Freedom Housea, poručio je da je liberalni međunarodni poredak snažan onoliko koliko su jake demokratije koje ga brane.
"Put ka oživljavanju autoritarnosti popločan je političkim samozadovoljstvom demokratija. Uprkos tome što je izvanredno jedinstvo koje su, kao odgovor na Putinov osvajački rat, iskazale demokratije – aktuelni trenutak potrebno je iskoristiti kako bismo se suprotstavili snaženju autoritarizma ne samo u Evropi i Evroaziji, već i širom svijeta. Potrebno je da pobornici slobode, od vlada do građana, iskoriste sva dostupna pravna, ekonomska i diplomatska sredstva da odbiju autoritarnu agresiju i postave temelje za sigurniji, slobodniji, pravedniji i napredniji svet", poručio je Abramowitz.
Majk Smeltzer, direktor projekta "Zemlje u tranziciji" istakao je da je sve primjetniji porast autoritarnih tendecija političkih lidera.
"Tokom prethodnih 20 godina države koje su se nekada borile za demokratske ideale sve više potpadaju pod vlast autoritarnih moćnika, namamljene obećanjem brzih rješenja za složene, sistemske izazove", ukazao je Smeltzer.
"Kada moćnici preuzmu vlast, pokušavaju da je zadrže po svaku cijenu, čak idu toliko daleko da iskorijene demokratiju u susjednim državama. Ohrabruje me solidarnost koju su mnoge demokratije pokazale sa Ukrajinom, ali biće potrebni trajni, odlučni i ujedinjeni napori da se zaustavi šira autoritarna plima i pomogne zemljama koje su obećavale da se vrate na put demokratije. Nadam se da će tragični rat inicirati da se zagovornici demokratije podstaknu na djelovanje", zaključio je Smelter.
Kako navodi Freedom House, u 2021. godini, prvi put u XXI vijeku preovlađujuća vrsta vladavine u tom području je hibridni režim – koji kombinuje elemente i autokratije.
Utvrđeno je da su u periodu od 2004, dakle tokom posljednjih osamnaest godina, tri autoritarne države napravile, kako je naznačeno, demokratski iskorak i prešle u kategoriju hibridnih režima: Moldavija, Kosovo i Jermenija.
Međutim, u istom periodu, četiri demokratske države skliznule su u, kako navodi Freeedom House, sivu zonu hibridne vladavine: Mađarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Izvještaj "Zemlje u tranziciji" Freedom Housea je godišnji pregled o demokratskim reformama koje je sprovelo 29, nekada komunističkih država Centralne i Istočne Evrope. Ta nevladina organizacija sastavlja ga i objavljuje od 1995.
