Bennettova odluka, koju je najavio u televizijskom obraćanju, mogla bi da omogući šefu opozicije Yairu Lapidu da sastavi koaliciju desničarskih, centrističkih i ljevičarskih partija i Njetanyahuu uruči prvi izborni poraz od 1999. godine.
Lapida - šef centrističke stranke Yesh Atid koja je završila na drugom mjestu, iza Netanyahuovog desničarskog Likuda na neubjedljivim nacionalnim izborima 23. marta - izašao je sa svojom najavom pred istek roka u srijedu koji predsjednik Izraela ima za objavljivanje novog mandatara za sastavljanje vlade.
Šanse za uspjeh Lapida uglavnom su počivale na Bennettu, bivšem ministru odbrane i visokotehnološkom milioneru, čijih je šest mjesta partije Yamina u 120-članom parlamentu dovoljno da ponese status ključnog donosioca odluke.
Prema potencijalnom sporazumu o podjeli vlasti, Bennett će zamijeniti Netanyahua, 71-godišnjeg šefa stranke Likud, na mjestu premijera, a kasnije će ustupiti mjesto centristi Lapidu po sporazumu o rotaciji.
"Danas najavljujem da namjeravam svim snagama da radim na uspostavljanju vlade jedinstva sa predsjedavajućim Yesh Atida Jairom Lapidom", rekao je Bennett u svom govoru. "Biće ili peti izbori, ili vlada jedinstva."
Odgovarajući u televizijskom obraćanju na Bennettovu najavu, Netenyahu ga je optužio da je počinio "prevaru vijeka", pozivajući se na prošla javna obećanja koja je Bennett dao da se neće pridružiti Lapidu.
Izrael je od aprila 2019. godine održao četiri izborna ciklusa koji su se završili bez jasnog pobjednika, ostavivši Netanyahuu i njegove rivale bez parlamentarne većine, dok je vođa veteran ostao na funkciji kao šef privremene vlade.
Različite članice nove potencijalne koalicije ne bi imale mnogo zajedničkog, osim plana za okončanje dvanaestogodišnjeg mandata Netanyahua, lidera sa najdužim stažom u Izraelu, kojem se sada sudi zbog optužbi za korupciju koje on negira.
Savez protiv Netanyahua bio bi krhak i zahtijevao bi spoljnu podršku arapskih članova parlamenta koji se protive većini Bennettovih planova, što uključuje više izgradnje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i njihovu djelimičnu aneksiju.
Očekuje se da će se fokusirati na ekonomski oporavak od pandemije Covida-19, istovremeno ostavljajući po strani pitanja oko kojih se ostali ne slažu, poput uloge religije u društvu i palestinskih težnji za državnošću.
Netanyahu je rekao da je takva koalicija opasnost po bezbjednost i budućnost Izraela.
"Šta će to učiniti za izraelsko odvraćanje? Kako ćemo izgledati u očima naših neprijatelja", upitao je on. "Šta će raditi sa Iranom i Gazom? Šta će reći u holu vlade u Washingtonu?"
Još ranije je javljano da je sporazum Bennett-Lapid blizu sklapanja kada je 10. maja izbilo nasilje između Izraela i militanata u Gazi i kada je lider Yamine obustavio diskusiju. Borbe su završene prekidom vatre nakon 11 dana.
Zvaničnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) rekao je nakon Bennettovog govora da će buduća vlada biti "ekstremno desna" i da se neće razlikovati od administracija na čelu sa Netanyahuom.
Kontra ponuda
Pokušavajući da raskine opozicioni sporazum, Netanyahu je u nedjelju dao trosmjernu kontraponudu kako bi sa postrance stao na stranu drugog desničarskog političara, Gideona Saara.
Prema tom planu, Saar bi bio premijer 15 mjeseci, Netanyahu bi se vratio na dvije godine, a Bennett bi potom preuzeo ostatak vladinog mandata.
Međutim, Saar, bivši ministar u kabinetu Likuda, brzo je odbio ponudu.
Netanyahuovi rivali naveli su njegov slučaj suočavanja sa korupcijom kao glavni razlog zašto je Izraelu potreban novi lider, tvrdeći da bi on mogao da upotrijebi novi mandat za dobijanje imuniteta kako bi se zaštitio.
Ako Lapid (57) ne proglasi vladu do srijede, na kraju 28-dnevnog perioda za izgradnju koalicije, u izgledu je održavanje novih izbora.
