Uoči susreta Trump je, stojeći pored predsjednika Zelenskog, poručio da će sa Ukrajinom i Rusijom raditi na okončanju rata.

„Imamo veoma dobre odnose sa Zelenskim a ja, kao što znate, imam veoma dobar odnos, sa predsjednikom Putinom. Ako pobijedimo, mislim da ćemo to vrlo brzo riješiti”, rekao je Trump aludirajući na predstojeće novembarske predsjedničke izbore.

Zelenski je poručio da sa Trumpom želi da razmatra svoju inicijativu koju označava planom za pobjedu Ukrajine.

U danima prije susreta Trump je kritikovao ukrajinskog lidera, rekavši da podržava demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris, i izrazio sumnju da Ukrajina može pobijediti u ratu sa Rusijom.

Zelenski, koji u Sjedinjenim Državama boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, u četvrtak je razgovarao sa američkim predsjednikom Jeom Bidenom i potpredsjednicom Harris – od kojih je dobio punu podršku za borbu protiv ruske agresije i obećanje o novoj vojnoj pomoći.

Trump je tokom posljednjih mjeseci više puta iznosio proizvoljne tvrdnje da Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju da je on obavljao američku predsjedničku funkciju. Zelenskog je označavao trgovcem koji od amerike obezbjeđuje pomoć za Ukrajinu.

Također, izražavao je pohvale ruskim vojnim pobjedama iz prošlosti, rekavši da Sjedinjene Države treba da se izvuku i okončaju miješanje u rat u Ukrajini.

U intervjuu časopisu New Yorker, objavljenom ranije tokom nedjelje, Zelenski je implicirao da Trump nema previše rezumijevanja i previše pojednostavljuje sukob Ukrajine i Rusije.

Također, predsjednik Ukrajine je Trumpovog kandidata za potpredsjednika JD Vancea označio previše radikalnim – rekavši da se zalagao da Ukrajina, na neki način prinese žrtvu, tako što bi se odrekla svojih teritorija koje su pod ruskom okupacijom.

Ukrajinski predsjednik govorio je u srijedu u Generalnoj skupštini UN-a u vezi sa planom pobjede u ratu protiv Rusiije. Tada je odbacio brazilska i kineska nastojanja usmjerena ka okončanju ruske agresije u Ukrajini.

Zelenski je javno upitao zbog čega dvije države predlažu alternativu njegovoj inicijativi – koju ukrajinski predsjednik označava planom ili formulom mira.

„Nećete jačati sopstvenu moć na račun Ukrajine. Svaki paralelni ili alternativni pokušaj doprinos je ostvarivanju zatišja, umjesto okončanja rata. Šta je suštinski interes kinesko-brazilskih nastojanja da povećaju broj pristalica alternativi pravom miru u Evropi ili Africi...”, poručio je Zelenski u srijedu u New Yorku.

Guverner Ron DeSantis potvrdio je dva smrtna slučaja na Floridi. Jedna osoba je poginula u naselju Ybor City u Tampi, a druga je poginula kada je drvo palo na kuću u okrugu Dixie.

U okrugu Wheeler, u državi Georgia, poginule su dvije osobe, rekao je lokalni šerif.

Zvaničnici su potvrdili da su još dvije osobe poginule kada je drveće palo na njihove kuće u okrugu Anderson u Južnoj Karolini i Charlotteu u Sjevernoj Karolini.

Preplavljeni su kvartovi, a više od četiri miliona domova i preduzeća ostalo je bez struje.

Oluja kategorije četiri stigla je do kopna oko ponoći, ostavljajući prevrnute čamce u lukama, oboreno drveće i poplavljenih ulica, što se može videti na fotografijama i snimcima iz Tampe, Napulja i Sankt Petersburga na obali Floride.

Helena je 14. najsnažniji uragan koji je pogodio Sjedinjene Države od početka vođenja evidencije i sedmi po snazi na Floridi, prema Nacionalnom centru za uragane (NHC).

Stigao je do Floride sa vjetrovima brzine od 225 km/h, oslabio je na 110 km/h nakon što je krenuo na sjever preko Georgije. Ponegdje je prognozirano do 50 cm kiše.

Kako je svanulo, NHC je saopštio da se Helena primirila od uragana do nivoa tropske oluje.

„Očekuje se nastavak slabljenja, a očekuje se da će Helena danas popodne ili večeras doći na minimum”, dodaje se.

Međutim, nastavili su se olujni udari opasni po život, vjetar i jake kiše, saopštio je NHC.

Od stanovnika je zatraženo da se evakuišu iz nekih mjesta, a svima u regionu da potraže sklonište.

U okrugu Taylor, Odjeljenje šerifa napisalo je na društvenim mrežama da stanovnici koji su odlučili da se ne evakuišu treba da napišu svoja imena i datume rođenja na rukama trajnim mastilom „kako biste mogli da budete identifikovani i porodica obaviještena”.

Neki stanovnici su ostali tvrdoglavi.

„Imamo naređenja, ali ja ću ostati ovdje u kući”, rekao je državni operater trajekta Ken Wood (58) za Reuters iz priobalnog Dunedina na Floridi gdje je planirao da prebrodi oluju sa svojim mačkom.

Aerodromi u Tampi, Talahasiju i Sankt Petersburgu obustavili su rad u četvrtak.

„Moja zemlja je u ratu, bori se za svoj opstanak. Moramo da se branimo od ovih surovih ubica. Naši neprijatelji ne pokušavaju samo da nas unište, žele da unište našu zajedničku civilizaciju i da nas sve vrate u mračno doba tiranije i terora”, poručio je Netanyahu.

UN-u se obratio u trenutku kada Izrael nastavlja da gađa ciljeve Hezbollaha u južnom Libanu, dok se sve više strahuje od izbijanja regionalnog rata na Bliskom istoku. U izraelskim napadima su poginule stotine ljudi u Libanu.

Izraelski premijer je pokušao da u govoru za konflikt okrivi Iran, koji podržava Hezbollah. Istakao je da se Izrael brani od Teherana na sedam frontova.

„Nema mjesta u Iranu do kojeg Izrael ne može da stigne. I to je tačno za cijeli Bliski istok. Izraelski vojnici su daleko od toga da su žrtvena jagnjad, bore se uz nevjerovanu hrabrost... Imam još jednu poruku za ovu skupštinu i za svijet izvan ove sale: 'Pobjeđujemo'”, rekao je Netanyahu uz aplauz dok su neki delegati, među kojima su bili i Iranci, napustili salu.

Dodao je i da se rat u Gazi može okončati ako se predaju ekstremisti iz Hamasa, koji su izvršili napad na Izrael 7. oktobra, polože oružje i vrate taoce otete za vrijeme upada.

U napadu Hamasa ubijeno je 1.200 ljudi a oteto oko 250, prema izraelskim podacima. U izraelskoj ofanzivi u Gazi, poslije napada Hamasa, poginule su desetine hiljada Palestinaca, prema podacima lokalnih vlasti, a enklava je razorena. Više od dva miliona ljudi je raseljeno.

Uoči govora, Netanyahu je rekao da će Izrael narednih dana nastaviti sa razgovorima o prijedlozima za primirje u Libanu, dok je Washington upozorio da će dalja eskalacija sukoba otežati povratak civila na obje strane.

Alijansa uključuje niz arapskih i muslimanskih zemalja i evropskih partnera, izvijestila je saudijska državna novinska agencija, ne precizirajući koje su se zemlje obavezale na pridruživanje.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je da će prvi sastanci biti u Rijadu i Briselu.

Nakon izbijanja rata u Gazi prošlog oktobra između Izraela i militantne palestinske grupe Hamas koja vlada Gazom, Saudijska Arabija je zaledila planove koje podržavaju SAD da kraljevstvo normalizira veze s Izraelom, izjavila su dva izvora upoznata s razmišljanjem Rijada ranije ove godine.

„Provođenje rješenja o dvije države najbolje je rješenje da se prekine ciklus sukoba i patnje, te da se uspostavi nova realnost u kojoj bi cijeli region, uključujući Izrael, uživao sigurnost i suživot”, rekao je bin Farhan.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman rekao je prošle sedmice da kraljevina neće priznati Izrael bez palestinske države i oštro je osudio „zločine izraelske okupacije” protiv palestinskog naroda.

Izrael i Hamas vode rat otkako su naoružani ljudi iz palestinske militantne grupe 7. oktobra upali u južni Izrael, ubivši 1.200 ljudi i zarobivši oko 250 talaca, prema izraelskim izvještajima.

Izrael je odgovorio vojnom ofanzivom u Gazi u kojoj je ubijeno više od 41.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze.