Linkovi

Izdvojeno

Izbori nakon 12 godina: Kako će se glasati u Mostaru?

Mostar

Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju (20. decembar) izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima koji se u tom gradu održavaju prvi put nakon 12 godina.

To pokazuju rezultati ankete koju je realizirala nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan.

"Rezultati naše ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.

Međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini (BiH), također, pozivaju građane da u što većem broju izađu na glasanje.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johann Sattler je prilikom posjete Mostaru 11. decembra rekao kako veći odziv birača osigurava veću legitimnost izbornih rezultata.

Johann Sattler u Mostaru: Nemojte potcjenjivati moć svog glasa (11. decembar 2020.)
Johann Sattler u Mostaru: Nemojte potcjenjivati moć svog glasa (11. decembar 2020.)

Sattler je podržao kampanju "Prvi put biram", koju realizira Koalicija nevladinih organizacija Pod lupom s ciljem da educira, informira i podstakne mlade da glasaju na izborima 20. decembra u Mostaru.

"Građani i građanke ovog prelijepog grada su 12 godina bili uskraćeni najosnovnijeg demokratskog prava - prava da biraju. To će se promijeniti naredne nedjelje, kada će stotinu hiljada Mostaraca/ki imati mogućnost da glasaju. Nemojte potcjenjivati moć svog glasa! Glasaj i biraj svoje lokalne predstavnike!", poručio je ambasador Sattler, u videu koji je objavila Koalicija Pod lupom.

Izborna pravila za Mostar

U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, živi oko 105.000 stanovnika, što je za 21.000 manje, nego što je bilo na popisu 1991. godine, koji je posljednji popis urađen u BiH do 2013. godine.

Najviše je Hrvata - 48,4%, slijede Bošnjaci - 44,2%, Srba - 4,2%, a ostalih - 3,2%.

Ova demografska struktura stanovništva je promijenjena u odnosu na 1991. u korist građana hrvatske nacionalnosti, kojih je 14% bilo manje te godine, dok je na štetu srpskog stanovništva, kojih je iste godine bilo 14% više.

Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.

U slučaju bez potrebne dvotrećinske većine, ide se u drugi krug glasanja, gdje je također neophodna dvotrećinska većina.

Ako gradonačelnik ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je većina među vijećnicima prisutnima na glasanju.

Šta nude stranke, predvođene ljekarima?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za izbore u Mostaru se prijavilo 38 političkih partija i devet nezavisnih kandidata.

Najviše pažnje privlače tri politička bloka: Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), zatim savez bošnjačkih i multietničkih stranaka Koalicija za Mostar 2020., koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a u kojoj su još Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH), te Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), te multietnički i opozicioni Bh. blok kojeg čine Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka.

Stranke i koalicije su prvog dana kampanje, 20. novembra, obećale bavljenje problemima koji tište građane.

"Uredit ćemo i izgraditi bolji Grad Mostar, grad većeg životnog standarda, mjesto gdje radimo i sigurno odgajamo našu djecu. Mostar evropskih standarda i vrijednosti naš je cilj i naš program", izjavio je na početku kampanje lider izborne liste HDZ-a Mario Kordić, koji je ljekar i direktor Doma zdravlja u zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara.

I listu Koalicije za Mostar 2020. predvodi ljekar i to je dr. Zlatko Guzin, inače direktor Kantonalne bolnice Dr. Safet Mujić, u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada.

Guzin je na početku kampanje izjavio kako su predstojeći lokalni izbori jedinstvena prilika da Mostar ponovo aktivira sve svoje potencijale.

"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je Guzin.

Iz opozicione Koalicije Bh. blok su najavili da će, u slučaju da dobiju povjerenje građana, u prvih 100 dana nakon izbora očistiti grad od smeća i pripremiti plan reforme gradskih preduzeća.

"Svima u Mostaru jasno je kakva je bila vlast dviju nacionalnih stranaka u proteklih 12 godina i mi građanima ne moramo to govoriti, dovoljno je da pogledaju oko sebe", rekao je nosilac liste koalicije SDP-a i Naše stranke Arman Zalihić, koji je, inače, magistar novinarstva i vlasnik marketinške agencije van BiH.

Prvi izbori u Mostaru, nakon 12 godina, specifični su i po tome što prvi put na izbore izlazi srpska lista Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar, koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Srpska demokratska stranka (SDS).

Tu koaliciju podržala je i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Ta koalicija računa na glasove malobrojne srpske zajednice u Mostaru.

Na čelu i te koalicije je takođe ljekar, dr Velibor Milivojević, koji je inače doktor i direktor bolnice u Nevesinju, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS).

Zaoštravanje kampanje

Kako je kampanja odmicala, pojedine stranke i koalicije su promijenili retoriku.

Četrnaestog decembra, nakon zasjedanja Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja stranke u BiH sa hrvatskim predznakom, ponovo je Mostar označen kao hrvatski grad.

"Ističući Mostar kao stolni grad hrvatskoga naroda u BiH, HNS je, kao krovna institucija političkog tijela Hrvata, uputio poziv žiteljima Mostara na uvjerljivu i veliku izlaznost 20. prosinca. Hrvatski odaziv treba i mora biti snažan. Ključna stvar 20. prosinca je zajedništvo hrvatskoga naroda", saopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.

Još na početku kampanje su na takve izjave odgovorili iz Koalicije za Mostar 2020., koju predvodi SDA.

"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je nosilac liste Koalicije za Mostar 2020. dr. Zlatko Guzin, aludirajući na izjave hrvatskih političara i HDZ-a kako je Mostar "stolni hrvatski grad".

Ključna poruka srpske liste je kako su prethodnih godina mostarski Srbi glasanjem za druge stranke, poput SDP-a, zapravo išli na ruku drugim narodima.

"Srbi su svih godina nakon rata birani sa listi bošnjačkih i hrvatskih stranaka i bili su isključivo glasačka mašinerija svojih stranačkih baza pogodujući tako interesima drugih naroda", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.

Predstavnici srpske liste su odbili da se 16. decembra u Mostaru susretnu sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, na zahtjev Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a.

Dodik je prethodno tražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH i uputio zamjerke na račun Valentina Inzka.

"Predstavnici srpskih političkih stranaka SNSD-a i SDS-a i liste Ostajte ovdje-Zajedno za naš Mostar poručuju da je zajednički stav srpskih predstavnika da se međunarodna zajednica ne treba miješati u izborni proces u Mostaru. Smatramo da u samom finišu kampanje nije primjerena posjeta bilo koga zvaničnika međunarodne zajednice", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.

Zašto prvi put izbori?

Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine. Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.

Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.

Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.

Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown (na fotografiji) nametnuo je posebna izborna pravila za Mostar (Sarajevo, 2015.)
Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown (na fotografiji) nametnuo je posebna izborna pravila za Mostar (Sarajevo, 2015.)

Iako je sud naložio da Parlament BiH donese izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na Mostar, to se nije desilo, jer se ključne hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila.

I dok su hrvatske stranke, na čelu sa HDZ-om BiH tvrdile kako bi i u Mostaru trebao važiti princip "jedan čovjek – jedan glas", bošnjačke partije, predvođene SDA-om su argumentirale da je Grad Mostar dio Daytonskog mirovnog sporazuma, da posebna izborna pravila donose zaštitu od rezultata etničkog čišćenja u Mostaru, te su predbacivale HDZ-u da se na državnom nivou zalaže za paritet u odlučivanju, dok na lokalnom nivou traži većinsko odlučivanje.

Sporazum nije postignut ni nakon više rundi pregovora. Nisu donesena nova izborna pravila, pa 2012. godine lokalni izbori u Mostaru nisu ni održani.

Krajem te godine, istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, te je grad ostao bez zakonodavne vlasti.

Najvažniji gradski dokument, budžet, donosili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić (HDZ) i načelnik Odjela za finansije, Izet Šahović (SDA). Budžet je formalno potvrđivao Parlament bh. entiteta Federacija BiH.

Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.

Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.

Lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) su 17. juna 2020. godine potpisali sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar. Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Prema tom sporazumu, tri većinski hrvatska gradska područja daju 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri bošnjačka područja devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.

Šta se dešavalo u proteklih 12 godina?

Opozicione stranke i nevladine organizacije su godinama optuživale da se budžet Grada Mostara troši netransparentno.

Mreža nevladinih organizacija pod nazivom Naše društvo podnijela je u januaru 2019. godine i krivičnu prijavu protiv pet lica iz sistema komunalne djelatnosti Grada Mostara, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, optužujući ih za trošenje mimo zakonskih okvira oko minimalno 105 miliona maraka (oko 54 miliona eura) u prethodnih sedam godina. Optužnica još nije podignuta.

Bez lokalnog parlamenta, u pitanje je došlo ne samo budžet i finansije, nego i funkcioniranje javnih gradskih preduzeća i pružanje javnih usluga građanima.

Nevladine organizacije su u javnost iznijele i da nikada nije do kraja proveden projekat izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda, kojeg su finansirale i međunarodne institucije, uprkos tome što je taj projekat koštao desetine miliona eura.

Projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje se na oko 130 miliona konvertibilnih maraka (blizu 67 miliona eura). Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekat trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.

Radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine.

Istovremeno, stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tokom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.

Mještani su tražili zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, za koju tvrde da nema nijednu dozvolu za rad, uključujući i okolinsku, kao i da se tu, osim komunalnog, odlažu i druge vrste otpada, poput animalnog, medicinskog, te opasnog sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara.

I pored mnogobrojnih pregovora sa gradskim, kantonalnim i entitetskim vlastima problem odlaganja smeća sa deponije Uborak još nije riješen.

See all News Updates of the Day

Kako se odvijao masakr u školi u Teksasu - iz minuta u minut

Memorijal ubijenoj djeci i učiteljicama ispred osnovne škole Rob u Uvaldeu

Nadležni su davali kontradiktorne izjave o tome kada je policija reagovala i na koji način. Policijsko postupanje je sada u centru istrage, a ono što je sada već poznato je da su prošla dva sata otkako je napadač Salvador Ramos upucao svoju baku i trenutka kada ga je policija ubila.

A šta se dešavalo između? Evo vremenskog okvira kako se masovno ubistvo odvijalo.

Oko 11 ujutru - Ramos je upucao baku u lice, što je čuo njen komšija. Otrčao je do bakine kuće i video Ramosa kako bježi u pikapu, a njegovu baku kako moli za pomoć.

11:27 - Video snimak pokazuje da jedan od nastavnik u školi, koji još nije identifikovan, ostavlja odšrkrinuta vrata škole.

11:28 - Nastavnik izlazi na kratko da uzme svoj telefon i vraća se kroz ista vrata, koja ostaju odrškinuta. Istaržitelji i dalje nisu utvrdili razlog zbog kojeg su vrata ostala odškrinuta.

11:28 - Ramos upada pickupom u jarak iza škole. Dvojica muškaraca u obližnjem zavodu za sahrane čula su prasak i izašla da vide šta se dešava. Vidjeli su Ramosa kako iskače iz kola i nosi poluautomatsku pušku AR-15 i punu torbu municije. Muškarci su počeli da bježe, a Ramos je pucao na njih, ali ih nije ranio. U tom trenutku, nastavnik u panici izlazi iz škole i poziva policiju.

11:30 - Policija dobija poziv u kojem se navodi da se desila saobraćajna nezgoda i da je muškarac sa pištoljem ušao u školu.

11:31 - Ramos počinje da puca na školu sa školskog parkinga, a policijski automobili pristižu u obližnji zavod za sahrane. Ramos za to vrijeme bježi sa druge strane zgrade škole. Školski policajac u tom trenutku nije bio u kampusu, uprkos ranijim izvještajima da jeste. Čim je dobio poziv, momentalno se uputio ka školi i prišao sa leđa osobi za koju je mislio da je napadač. Ubrzao je automobilom prema čovjeku, za kojeg se ispostavilo da je nastavnik.

11:32 - Ramos ispaljuje hice ka školi i ide ka otvorenim vratima.

11:33 - Pet minuta pošto je slupao pikap, Ramos ulazi u zgradu škole i počinje da puca u dvije spojene učionice, 111 i 112. Ispaljuje više od 100 metaka.

11:35 - Trojica policajaca ulaze u školu kroz ista vrata gdje je prošao i Ramos, a tuda posle dolaze i četvorica drugih policajaca. Ukupno ih je u zgradi bilo sedam. Dvojicu je Ramos ranio.

11:37 - Pucanje se nastavlja, oko 16 metaka ispaljeno.

11:51 - Policijski narednik i službenici počinju da pristižu.

12:03 - Ženska osoba poziva policiju i šapuće da je u učionici 112. Poziv traje 1,23 minuta.

12:03 - Policajci nastavljaju da ulaze u školu, sada ih je u hodniku ispred učionice u kojoj je Ramos ukupno 19.

12:06 - Ana Mari Espinoza, portparolka školskog distrikta Uvalde, piše na Facebooku da su "svi kampusi u lockdownu".

12:10 - Ženska osoba koja je već zvala u 12:03 ponovo poziva policiju i kaže da je nekoliko ljudi ubijeno. Ponovo je zvala i u 12:13, i u 12:16 da kaže da je osam do devet učenika preživjelo.

12:10 - Grupa američkih maršala iz Del Rija stiže da asistira drugim pripadnicima bezbjednosnih službi i policiji.

12:15 - Pristiže i taktički tim američke Granične policije

12:19 - Druga ženska osoba iz učionice 111 zove policiju, a poziv se završava kada joj jedan od učenika kaže da spusti slušalicu.

12:21 - Ramos ponovo puca, a policajci vjeruju da je iza vrata pripojenih učionica. Policija se pomjera niz hodnik.

12:21 - Tokom razgovora nekog od učenika sa call centrom policije, čuju se tri pucnja.

U ovim trenucima, policija stoji u hodniku jer su vrata spojenih učionica zaključana i traže ključ od domara.

12:36 - Jedno od djece poziva policiju, poziv traje 21 sekundu.

U isto vrijeme, i druga djevojčica poziva policiju koja joj govori da ostane tiha i da ostane na vezi. Djevojčica kaže: "Sad je pucao u vrata".

12:43 - Djevojčica moli dispečara u call centru da "odmah pošalje policiju".

12:46 - Djevojčica kaže da može da čuje policajce u blizini.

12:47 - Ponovo moli dispečera da "odmah pošalje policiju".

12:51 - Policajci otključavaju vrata učionice ključem koji im je dao domar i ubijaju Ramosa.

12:51 - Policajci izvode djecu iz prostorije.

12:58 - Preko radio veze se prenosi vijest da je Ramos ubijen, i da je opsada škole gotova, kazao je Viktor Eskalon, regionalni direktor teksaškog Odeljenja za javnu bezbjednost.

New York: Dva hrabra poteza crnogorskih imigranata

Herojstvo crnogorskih imigranata u Njujorku
please wait

No media source currently available

0:00 0:12:15 0:00

„Heroji“ – ovako su američki mediji, javnost i članovi Kongresa prije dva mjeseca nazvali Ćazima i Luija Suljovića, vlasnike picerije u Elmhurstu, u njujorškom okrugu Kvins porijeklom iz Crne Gore, nakon što su pritekli u pomoć starijoj Korejki – žrtvi pljačke

Dok su pokušavali da joj pomognu i uhvate osumnjičene, i sami su povrijeđeni – a Ćazim je u bolnici proveo 13 dana.

Dva mjeseca kasnije, kažu da su blizu potpunog oporavka, a u piceriji Lui’s nastavili su da rade cijelog dana.

Ćazim Suljović u bolnici u Kvinsu (Foto: Louie Suljovic)
Ćazim Suljović u bolnici u Kvinsu (Foto: Louie Suljovic)

"Oporavio sam se negdje 85 do 90 odsto, imao sam devet ubodnih rana, pluća su mi probijena na više mjesta. Hvala Bogu i dalje sam ovdje. Hvala ljekarima, bolnici gdje sam došao. Pobrinuli su se za mene, uradili su dobar posao", priča za Glas Amerike Ćazim Suljović.

„I meni i njemu su pukla pluća. Kada se to dogodi, prvo izgubite izdržljivost. Sve ove godine se naviknete da ste stalno na nogama. Ali kada doživite takvu povredu pluća, sve to što izgubite i morate da krenete ispočetka“, ističe njegov sin Lui.

O mogućoj opasnosti nisu ni razmišljali, kada su krajem marta intervenisali dok su napadači blizu restorana pokušali da opljačkaju 61-godišnju Korejku koja je u napadu takođe povrijeđena. 68-godišnji Ćazim, kojeg mušterije i komšije zovu paps (ćale), ispričao je za Glas Amerike šta se dogodilo tog dana.

Prvo što sam vidio kad sam izašao iz radnje je kako jedna osoba leži na zemlji, a trojica su bila oko nje. Pitao sam se šta se dešava, vidio da su lopovi i da kradu, zvao sam sina, on je izašao. Oni su počeli da bježe. Zaustavili smo ih…Počeli smo se tući. Kad smo izašli na ulicu, osjetio sam da me nešto grebe…

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing.
Lui Suljović u bolnici u Kvinsu (Photo: Louie Suljevic)
Lui Suljović u bolnici u Kvinsu (Photo: Louie Suljevic)

Oni su bili na lijevoj strani, a mi na desnoj i sin je rekao da ga je neko ubo. Digao je majcu i bilo je krvi. Oni što su vidjeli šta se dogodilo rekli su mi da da sam i ja krvav. Pogledam sam i vidio sam da izlaze i zrak i krv odjednom.. Vidio sam da moramo u bolnicu i tamo smo i pošli".

Glas Amerike: Ni jednog trenutka niste okljevali da pomognete, kada ste vidjeli da je žena napadnuta?

Ne. Radi se srcem, a ne glavom. To su sekunde. Kad vidiš nešto tako, moraš da trčiš da pomogneš, može biti majka, sestra, komšija.. Najteže mi je bilo kad su mi sina uboli. Nisam mogao ništa da uradim".

Napadači su privedeni, a dok su se Suljovići oporavljali, njihova picerija, koja je bila otvorena tokom pandemije, bila je zatvorena pet sedmica. Međutim, na vebsajtu "GoFundMe" pokrenuta je akcija prikupljanja novčanih donacija za oca i sina. Za sada je prikupljeno više od 750 hiljada dolara - 10 puta više od tražene sume.

Suljovićima su pomogle i komšije koje nam kažu da su otac i sin mnogo uradili za zajednicu.

"Lui i njegov otac uvijek su pomagali komšiluku, divni su ljudi. Moj otac poznaje njegovog godinama, i ja ga znam preko oca. Čim su se vratili, došao sam da ih pozdravim, da osiguram da su dobro. Uradili su nešto da pomognu zajednici, nema mnogo ljudi koji bi to uradili. Niko više ne priskače u pomoć drugima. Samo snimaju, umjesto da zovu pomoć..."

"Došao sam ovdje da ručam da bih podržao vlasnike. To što su uradili je veoma hrabro. Obično idem u drugu piceriju, bližu meni, ali od sada ću ovdje da jedem picu..Kad bi više ljudi to radili, a da naravno ne budu povrijeđeni, stvari bi bile malo bolje. Poslednje dvije godine se suočavamo sa porastom kriminala. Sumnjam da će neko pokušati nešto ponovo da uradi u ovom bloku zbog onoga što su oni uradili“, kažu za Glas Amerike neke od mušterija.

Lui Suljović sa mušterijom u piceriji (Foto: VOA)
Lui Suljović sa mušterijom u piceriji (Foto: VOA)

Suljovići su oduševljeni reakcijom javnosti.

Nevjerovatno. Prvih nekoliko nedjelja nakon što smo otvorili piceriju, ljudi su dolazili iz svih krajeva – Kanade, Kalifornije, Koreje. Dolazili su samo da se pozdrave, rukuju se, slikaju sa nama. Fenomenalno", kaže Lui.

„Kad sam izašao iz bolnice, okružilo bi me desetoro ljudi. Grlili su me, plakali", priča Ćazim.

Akcija spasavanja u njujorškom metrou

Početkom marta, nekoliko nedjelja prije hrabrog poteza Suljovića iz Kvinsa, američki mediji izvijestili su o još jednom – u njujorškom metrou. Heroj ove priče je Denis Pupović, takođe porijeklom iz Crne Gore, koji dugo godina radi u Njujorku.

Denis Pupović u njujorškom metrou (Foto: VOA)
Denis Pupović u njujorškom metrou (Foto: VOA)

Pupović, dugogodišnji predstavnik sindikata građevinskih radnika i otac troje djece, u stanici podzemne željeznice sa kolegom je spasio čovjeka koji je pao na šine nakon što mu je pozlilio.

"Kada sam vidio gdje se on nalazi, pogledao sam da vidim koliko je voz daleko i skočio sam. Voz je bio u tunelu. Nije bio mnogo daleko, ali ni blizu, tako da sam procijenio da imam dosta vremena da skočim. Da sam čekao još par sekundi, možda ni ja više ne bih imao vremena da skočim. I niko nije pokušavao da u tom trenutku zaustavi voz, barem da pošalje neki signal".

Pupović za Glas Amerike kaže da nije bilo straha ni panike, a da je razmišljao samo o tome da čovjeka koji se onesvijestio izvuče na bezbjedno.

Kako mi je njegova sestra rekla, koja je kontaktirala mene i kolegu preko Fejsbuka, objasnila je da je već imao tri operacije do sada. Još nije u mogućnosti da govori, jer je razbio vilicu i prednji dio glave. Prije mjesec i po dana je gledao video, prvi put od kako se to desilo, sestra mu je pokazala. Kaže da je plakao kad je to vidio. Da bi volio da se vidi s nama jednog dana“.

Glas Amerike: Da li vam se i koliko život promijenio posle incidenta?

„Nije mi se život puno promijenio, ali osjećaj što smo napravili takvu stvar je dobar. I nema dana da ne razmišljam o tome šta smo uradili. A onda malo po malo, neko dođe i kaže: A, ti si onaj što si spasio onoga. I moja djeca su ponosna".

Pupović, rodom iz Plava, u području Njujorka živi duže od dvije decenije. Tog dana je slučajno odlučio da ide metroom, u kojem je proteklih mjeseci zabilježen porast nasilnih incidenata. Ističe da ga uprkos tome nije strah da ide metroom.

"To je svakodnevnica u Njujorku. Tu sam 26 godina, već smo na to navikli".

Glas Amerike: A kakav je život u Njujorku?

Postoje stvari koje bih volio da promijenim, kao i svako drugi. Ali život je dobar, mogu da pričam za sebe. Dobar posao. Dobre škole za djecu, gdje mi živimo. Dobili smo šansu da školujemo djecu, da ih izvedemo na dobar put, da budu dobri ljudi i srećni. Za to se i svi mučimo zar ne?“.

Ćazim Suljović u području Njujorka živi gotovo pet decenija. Dok je radio u gradu, kako kaže, bio je svjedok više incidenata, ali ne toliko ozbiljnog kao što je bio u martu ove godine.

Više obraćam pažnju na okolinu, ali nisam uplašen. Stvari su se promijenile, pravila, zakoni…Kriminalci imaju prava, mi koji plaćamo poreze nemamo.

Lui Suljović za porast kriminala u Njujorku krivi prethodnu vlast i kako ističe, previše progresivnu politiku kada je riječ o policijskoj reformi. Ističe i da su mu događaji u martu na neki način promijenili život.

"Zato što toliko radimo, shvatio sam da nikada ne stajemo. Radite stalno i onda shvatite da sve može u trenutku da nestane. Zbog toga zatvaramo ranije, pokušavamo više vremena da posvetimo sebi. To nam je baš otvorilo oči. Pokušavam da natjeram oca da se penzioniše“.

A Ćazim je spreman za penziju.

"Ovo nas je šokiralo, koliko daleko ljudi mogu da idu. I sad moramo da više uživamo u životu, jer ne znate šta će se dogoditi u budućnosti“.

Ćazimova želja i plan je da penziju provede u rodnom selu Kruče, u opštini Ulcinj.

Da, ako bog da, brzo da idem u Crnu Goru zauvijek".

Ćazim Suljović razgovara sa novinarkom Glasa Amerike Milenom Đurđić (Foto: VOA)
Ćazim Suljović razgovara sa novinarkom Glasa Amerike Milenom Đurđić (Foto: VOA)

Glas Amerike: Idete često u Crnu Goru?

„Svake godine. Pomalo, dvije sedmice, a ove godine ćemo četiri sedmice.

Glas Amerike: Volite da se vraćate tamo?

„Sanjam da se tamo odmorim.“

Denisu Pupoviću u Crnoj Gori žive otac, majka i sestra koje koje posjećuje kad god je u prilici. Svoj život vezao je ipak za Ameriku.

"Kako sad trenutno stvari stoje ne mogu da se vratim. Tu sam 26 godina, imam posao. Sad kad bude penzija, ako bude zdravlja i sve se to dočeka, sigurno je da će se više vremena provoditi. Normalno. Ali trenutno ne. Nije što se ne bih vratio, nego zbog posla, škole, djece, svega, trenutno smo ovdje situirani i svako razmišljanje o povratku bi bio nerealno“.

Dok su djeca i nastavnici iz učionice u Teksasu zvali policiju, policajci čekali u hodniku

Stanovnici Uvaldea u žalosti zbog ubistva 19 učenika i dvoje nastavnika, 27. maja 2022.

Uspaničena djeca i nastavnici nekoliko desetina puta su telefonom zvali policiju iz učionice u Teksasu za vrijeme masakra, moleći da intervenišu, dok je oko 20 policajaca čekalo u hodniku skoro pola sata prije nego što su upali u sobu, saopštili su u petak tekašski zvaničnici.

Najmanje dvoje djece je nazvalo policiju iz dvije spojene učionice nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos ušao sa polu-automatskom puškom AR-15, izjavio je poručnik Stiv Mekro, direktor teksaškog Sekretarijata za javnu bezbjednost.

Komandant na licu mjesta, šef policije školskog okruga u Uvaldeu u Teksasu, vjerovao je da se Ramos zabarikadirao unutar učionice i da djeci više nije prijetila opasnost, te da policija ima više vremena da se pripremi", rekao je Mekro. "Sa ovim što sada znamo, to naravno nije bila ispravna odluka", dodao je. "To je bila pogrešna odluka".

U utorak prepodne, u 11 sati i 28 minuta, automobil Ford zaustavio se ispred škole u Uvaldeu i vozač je iskočio iz njega sa automatskom puškom AR-15.

Dvanaest minuta kasnije, kažu u policiji, 18-godišnji Salvador Ramos je bio u hodniku osnovne škole Rob, i ubrzo je ušao u učionicu gdje su bili đaci četvrtog razreda. Tamo je ubio 19-oro učenika i njihove dvije učiteljice.

U 12 sati i 58 minuta, policija je dobila informaciju da je Ramos ubijen i da je opsada škole gotova.

Ono što se desilo u tih 90 minuta podstaklo je bijes lokalne zajednice zbog sporog reagovanja policije.

Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu
Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem dok je ulazio u školu.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni izvor iz policije ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Havijer Cazares, čija će ćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Osnovni alat Kremlja: Strah

Osnovni alat Kremlja: Strah
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Iako je ostavka ruskog diplomate veterana zbog invazije na Ukrajinu sramota za Kremlj, analitičari kažu da strah sprječava mnoge druge ruske zvaničnike u iskazivanju nezadovoljstva.

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG