Izdvojeno
Izbori nakon 12 godina: Kako će se glasati u Mostaru?
Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju (20. decembar) izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima koji se u tom gradu održavaju prvi put nakon 12 godina.
To pokazuju rezultati ankete koju je realizirala nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan.
"Rezultati naše ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.
Međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini (BiH), također, pozivaju građane da u što većem broju izađu na glasanje.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johann Sattler je prilikom posjete Mostaru 11. decembra rekao kako veći odziv birača osigurava veću legitimnost izbornih rezultata.
Sattler je podržao kampanju "Prvi put biram", koju realizira Koalicija nevladinih organizacija Pod lupom s ciljem da educira, informira i podstakne mlade da glasaju na izborima 20. decembra u Mostaru.
"Građani i građanke ovog prelijepog grada su 12 godina bili uskraćeni najosnovnijeg demokratskog prava - prava da biraju. To će se promijeniti naredne nedjelje, kada će stotinu hiljada Mostaraca/ki imati mogućnost da glasaju. Nemojte potcjenjivati moć svog glasa! Glasaj i biraj svoje lokalne predstavnike!", poručio je ambasador Sattler, u videu koji je objavila Koalicija Pod lupom.
Izborna pravila za Mostar
U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, živi oko 105.000 stanovnika, što je za 21.000 manje, nego što je bilo na popisu 1991. godine, koji je posljednji popis urađen u BiH do 2013. godine.
Najviše je Hrvata - 48,4%, slijede Bošnjaci - 44,2%, Srba - 4,2%, a ostalih - 3,2%.
Ova demografska struktura stanovništva je promijenjena u odnosu na 1991. u korist građana hrvatske nacionalnosti, kojih je 14% bilo manje te godine, dok je na štetu srpskog stanovništva, kojih je iste godine bilo 14% više.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.
U slučaju bez potrebne dvotrećinske većine, ide se u drugi krug glasanja, gdje je također neophodna dvotrećinska većina.
Ako gradonačelnik ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je većina među vijećnicima prisutnima na glasanju.
Šta nude stranke, predvođene ljekarima?
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za izbore u Mostaru se prijavilo 38 političkih partija i devet nezavisnih kandidata.
Najviše pažnje privlače tri politička bloka: Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), zatim savez bošnjačkih i multietničkih stranaka Koalicija za Mostar 2020., koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a u kojoj su još Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH), te Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), te multietnički i opozicioni Bh. blok kojeg čine Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka.
Stranke i koalicije su prvog dana kampanje, 20. novembra, obećale bavljenje problemima koji tište građane.
"Uredit ćemo i izgraditi bolji Grad Mostar, grad većeg životnog standarda, mjesto gdje radimo i sigurno odgajamo našu djecu. Mostar evropskih standarda i vrijednosti naš je cilj i naš program", izjavio je na početku kampanje lider izborne liste HDZ-a Mario Kordić, koji je ljekar i direktor Doma zdravlja u zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara.
I listu Koalicije za Mostar 2020. predvodi ljekar i to je dr. Zlatko Guzin, inače direktor Kantonalne bolnice Dr. Safet Mujić, u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada.
Guzin je na početku kampanje izjavio kako su predstojeći lokalni izbori jedinstvena prilika da Mostar ponovo aktivira sve svoje potencijale.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je Guzin.
Iz opozicione Koalicije Bh. blok su najavili da će, u slučaju da dobiju povjerenje građana, u prvih 100 dana nakon izbora očistiti grad od smeća i pripremiti plan reforme gradskih preduzeća.
"Svima u Mostaru jasno je kakva je bila vlast dviju nacionalnih stranaka u proteklih 12 godina i mi građanima ne moramo to govoriti, dovoljno je da pogledaju oko sebe", rekao je nosilac liste koalicije SDP-a i Naše stranke Arman Zalihić, koji je, inače, magistar novinarstva i vlasnik marketinške agencije van BiH.
Prvi izbori u Mostaru, nakon 12 godina, specifični su i po tome što prvi put na izbore izlazi srpska lista Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar, koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Srpska demokratska stranka (SDS).
Tu koaliciju podržala je i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Ta koalicija računa na glasove malobrojne srpske zajednice u Mostaru.
Na čelu i te koalicije je takođe ljekar, dr Velibor Milivojević, koji je inače doktor i direktor bolnice u Nevesinju, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS).
Zaoštravanje kampanje
Kako je kampanja odmicala, pojedine stranke i koalicije su promijenili retoriku.
Četrnaestog decembra, nakon zasjedanja Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja stranke u BiH sa hrvatskim predznakom, ponovo je Mostar označen kao hrvatski grad.
"Ističući Mostar kao stolni grad hrvatskoga naroda u BiH, HNS je, kao krovna institucija političkog tijela Hrvata, uputio poziv žiteljima Mostara na uvjerljivu i veliku izlaznost 20. prosinca. Hrvatski odaziv treba i mora biti snažan. Ključna stvar 20. prosinca je zajedništvo hrvatskoga naroda", saopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.
Još na početku kampanje su na takve izjave odgovorili iz Koalicije za Mostar 2020., koju predvodi SDA.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je nosilac liste Koalicije za Mostar 2020. dr. Zlatko Guzin, aludirajući na izjave hrvatskih političara i HDZ-a kako je Mostar "stolni hrvatski grad".
Ključna poruka srpske liste je kako su prethodnih godina mostarski Srbi glasanjem za druge stranke, poput SDP-a, zapravo išli na ruku drugim narodima.
"Srbi su svih godina nakon rata birani sa listi bošnjačkih i hrvatskih stranaka i bili su isključivo glasačka mašinerija svojih stranačkih baza pogodujući tako interesima drugih naroda", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Predstavnici srpske liste su odbili da se 16. decembra u Mostaru susretnu sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, na zahtjev Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a.
Dodik je prethodno tražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH i uputio zamjerke na račun Valentina Inzka.
"Predstavnici srpskih političkih stranaka SNSD-a i SDS-a i liste Ostajte ovdje-Zajedno za naš Mostar poručuju da je zajednički stav srpskih predstavnika da se međunarodna zajednica ne treba miješati u izborni proces u Mostaru. Smatramo da u samom finišu kampanje nije primjerena posjeta bilo koga zvaničnika međunarodne zajednice", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Zašto prvi put izbori?
Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine. Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.
Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.
Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.
Iako je sud naložio da Parlament BiH donese izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na Mostar, to se nije desilo, jer se ključne hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila.
I dok su hrvatske stranke, na čelu sa HDZ-om BiH tvrdile kako bi i u Mostaru trebao važiti princip "jedan čovjek – jedan glas", bošnjačke partije, predvođene SDA-om su argumentirale da je Grad Mostar dio Daytonskog mirovnog sporazuma, da posebna izborna pravila donose zaštitu od rezultata etničkog čišćenja u Mostaru, te su predbacivale HDZ-u da se na državnom nivou zalaže za paritet u odlučivanju, dok na lokalnom nivou traži većinsko odlučivanje.
Sporazum nije postignut ni nakon više rundi pregovora. Nisu donesena nova izborna pravila, pa 2012. godine lokalni izbori u Mostaru nisu ni održani.
Krajem te godine, istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, te je grad ostao bez zakonodavne vlasti.
Najvažniji gradski dokument, budžet, donosili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić (HDZ) i načelnik Odjela za finansije, Izet Šahović (SDA). Budžet je formalno potvrđivao Parlament bh. entiteta Federacija BiH.
Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.
Lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) su 17. juna 2020. godine potpisali sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar. Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Prema tom sporazumu, tri većinski hrvatska gradska područja daju 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri bošnjačka područja devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.
Šta se dešavalo u proteklih 12 godina?
Opozicione stranke i nevladine organizacije su godinama optuživale da se budžet Grada Mostara troši netransparentno.
Mreža nevladinih organizacija pod nazivom Naše društvo podnijela je u januaru 2019. godine i krivičnu prijavu protiv pet lica iz sistema komunalne djelatnosti Grada Mostara, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, optužujući ih za trošenje mimo zakonskih okvira oko minimalno 105 miliona maraka (oko 54 miliona eura) u prethodnih sedam godina. Optužnica još nije podignuta.
Bez lokalnog parlamenta, u pitanje je došlo ne samo budžet i finansije, nego i funkcioniranje javnih gradskih preduzeća i pružanje javnih usluga građanima.
Nevladine organizacije su u javnost iznijele i da nikada nije do kraja proveden projekat izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda, kojeg su finansirale i međunarodne institucije, uprkos tome što je taj projekat koštao desetine miliona eura.
Projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje se na oko 130 miliona konvertibilnih maraka (blizu 67 miliona eura). Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekat trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.
Radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine.
Istovremeno, stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tokom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.
Mještani su tražili zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, za koju tvrde da nema nijednu dozvolu za rad, uključujući i okolinsku, kao i da se tu, osim komunalnog, odlažu i druge vrste otpada, poput animalnog, medicinskog, te opasnog sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara.
I pored mnogobrojnih pregovora sa gradskim, kantonalnim i entitetskim vlastima problem odlaganja smeća sa deponije Uborak još nije riješen.
See all News Updates of the Day
State Department zamrzava nova sredstva za gotovo sve američke programe pomoći širom svijeta
State Department je u petak naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava za gotovo svu američku stranu pomoć, čineći izuzetke za hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Naredba prijeti brzim zaustavljanjem mnogih od milijardi dolara u globalnim projektima koje finansiraju SAD za podršku zdravstvu, obrazovanju, razvoju, obuci za posao, borbi protiv korupcije, pomoći sigurnosti i drugim naporima.
SAD pružaju više strane pomoći na globalnom nivou nego bilo koja druga zemlja, oko 60 milijardi dolara u 2023, ili oko 1% budžeta SAD-a.
Naredbom državnog sekretara Marca Rubija, dostavljenoj američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzela hitne prehrambene programe, poput onih koji pomažu da u prehrani miliona ljudi u rastućoj gladi u zaraćenom Sudanu.
U depeši se navodi izvršenje uredbe o zamrzavanju pomoći koju je predsjednik Donald Trump potpisao u ponedjeljak.
Ali uredba od petka posebno je razočarala humanitarne službenike jer nije uključila posebno izuzeće za zdravstvene programe koji spašavaju živote, kao što su klinike i programi imunizacije.
Globalno priznat program za borbu protiv HIV-a, Predsjednikov Plan hitne pomoći za pomoć AIDS-u, bio je među onima koji su uključeni u zamrzavanje potrošnje, koje bi trebalo trajati najmanje tri mjeseca. Poznat kao PEPFAR, program je zaslužan za spašavanje 25 miliona života, uključujući živote 5,5 miliona djece, budući da ga je pokrenuo republikanski predsjednik George W. Bush.
U Ujedinjenim narodima, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je: "Ovo su bilateralne odluke, ali svejedno očekujemo da one nacije koje imaju sposobnost izdašno financiraju razvojnu pomoć."
Dok je Rubiova naredba izuzela vojnu pomoć saveznicima Izraelu i Egiptu od zamrzavanja, nije bilo naznaka sličnog izuzeća koje bi omogućilo vitalnu vojnu pomoć SAD-a Ukrajini.
Bidenova administracija izgurala je vojnu pomoć Ukrajini prije odlaska s dužnosti zbog sumnje hoće li je Trump nastaviti. Ali još uvijek postoji oko 3,85 milijardi dolara sredstava koje je odobrio Kongres za sve buduće isporuke oružja Ukrajini i sada je na Trumpu da odluči hoće li ih potrošiti ili ne.
Opsežnim zamrzavanjem započinje provedba obećanja Trumpa i drugih republikanaca da će srušiti američke programe pomoći.
Također u petak, agencija State Departmenta koja nadgleda izbjeglice i preseljenje poslala je smjernice agencijama za preseljenje s kojima radi, rekavši da moraju odmah "obustaviti sav posao" u okviru strane pomoći koju su primali. Iako je u uputama bilo malo jasnoće, obavještenje sugerira da bi agencije za preseljenje koje rade s izbjeglicama, uključujući Afganistance koji su stigli sa posebnim imigrantskim vizama, možda morali privremeno obustaviti svoj rad.
Očekuje se da će u narednih mjesec dana biti postavljeni standardi za reviziju cjelokupne strane pomoći kako bi se osiguralo da ona bude "usklađena sa vanjskopolitičkom agendom predsjednika Trumpa", navodi se u depeši. A u roku od tri mjeseca očekuje se da će revizija cijele vlade biti dovršena naknadnim izvještajem koji će se izraditi kako bi Rubio dao preporuke predsjedniku.
Trumpov pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini
Samo nekoliko dana nakon što je postao predsjednik, Donald Trump pojačava pritisak na Rusiju da započne mirovne pregovore s Ukrajinom. Rusija je u četvrtak odbacila Trumpove prijetnje da će Sjedinjene Države uvesti nove sankcije i carine Kremlju ako odbije prekinuti rat.
Rekonstrukcija vlasti na državnom nivou u rukama HDZ-a, kažu analitičari
Smjena rukovodstva Parlamenta Bosne i Hercegovine mogla bi označiti početak rekonstrukcije vlasti, što su najavili iz stranaka Trojke nakon raskida koalicije sa SNSD-om. Politički analitičari koji su govorili za Glas Amerike smatraju da ključnu ulogu ima HDZ, koji će ostati priklonjen Dodiku.
Seobu ptica mijenjaju klimatske promjene na jugozapadu SAD
Na jugozapadu Sjedinjenih Država, kako rastu globalne temperature zraka, tako dolazi i do promjena u migracijama ptica. Novinar Glasa Amerike Gustavo Martinez Contreras nas vodi u Nacionalno utočište za divlje životinje i ptice Bosque del Apache u saveznoj državi Novi Meksiko.
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati kako bi razgovarali o Ukrajini i cijenama energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je otvoren za razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o pitanjima kao što su rat u Ukrajini i cijene energenata i ideju da se sastanu ocijenio dobrom.
Ali Putin je novinaru ruske televizije rekao da je pitanje pregovora sa Ukrajinom komplikovano činjenicom da je njen predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim se sprječava da vodi razgovore sa Putinom.
Putin je Trumpa, koji je ove sedmice zaprijetio Rusiji novim sankcijama i tarifama ako ne pregovara o prekidu rata, opisao kao pametnog i pragmatičnog.
Rekao je da ne očekuje da će američki predsjednik donositi odluke o sankcijama koje će se odraziti na američku ekonomiju.
„Zato bi, najvjerovatnije, bilo bolje da se sastanemo, na osnovu današnje realnosti, da mirno razgovaramo o svim onim oblastima koje su od interesa i za SAD i za Rusiju. Spremni smo. Ali, ponavljam, to prvenstveno, naravno, zavisi od odluka i izbora sadašnje američke administracije”, rekao je.
