Izdvojeno
Izbori nakon 12 godina: Kako će se glasati u Mostaru?
Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju (20. decembar) izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima koji se u tom gradu održavaju prvi put nakon 12 godina.
To pokazuju rezultati ankete koju je realizirala nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan.
"Rezultati naše ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.
Međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini (BiH), također, pozivaju građane da u što većem broju izađu na glasanje.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johann Sattler je prilikom posjete Mostaru 11. decembra rekao kako veći odziv birača osigurava veću legitimnost izbornih rezultata.
Sattler je podržao kampanju "Prvi put biram", koju realizira Koalicija nevladinih organizacija Pod lupom s ciljem da educira, informira i podstakne mlade da glasaju na izborima 20. decembra u Mostaru.
"Građani i građanke ovog prelijepog grada su 12 godina bili uskraćeni najosnovnijeg demokratskog prava - prava da biraju. To će se promijeniti naredne nedjelje, kada će stotinu hiljada Mostaraca/ki imati mogućnost da glasaju. Nemojte potcjenjivati moć svog glasa! Glasaj i biraj svoje lokalne predstavnike!", poručio je ambasador Sattler, u videu koji je objavila Koalicija Pod lupom.
Izborna pravila za Mostar
U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, živi oko 105.000 stanovnika, što je za 21.000 manje, nego što je bilo na popisu 1991. godine, koji je posljednji popis urađen u BiH do 2013. godine.
Najviše je Hrvata - 48,4%, slijede Bošnjaci - 44,2%, Srba - 4,2%, a ostalih - 3,2%.
Ova demografska struktura stanovništva je promijenjena u odnosu na 1991. u korist građana hrvatske nacionalnosti, kojih je 14% bilo manje te godine, dok je na štetu srpskog stanovništva, kojih je iste godine bilo 14% više.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.
U slučaju bez potrebne dvotrećinske većine, ide se u drugi krug glasanja, gdje je također neophodna dvotrećinska većina.
Ako gradonačelnik ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je većina među vijećnicima prisutnima na glasanju.
Šta nude stranke, predvođene ljekarima?
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za izbore u Mostaru se prijavilo 38 političkih partija i devet nezavisnih kandidata.
Najviše pažnje privlače tri politička bloka: Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), zatim savez bošnjačkih i multietničkih stranaka Koalicija za Mostar 2020., koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a u kojoj su još Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH), te Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), te multietnički i opozicioni Bh. blok kojeg čine Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka.
Stranke i koalicije su prvog dana kampanje, 20. novembra, obećale bavljenje problemima koji tište građane.
"Uredit ćemo i izgraditi bolji Grad Mostar, grad većeg životnog standarda, mjesto gdje radimo i sigurno odgajamo našu djecu. Mostar evropskih standarda i vrijednosti naš je cilj i naš program", izjavio je na početku kampanje lider izborne liste HDZ-a Mario Kordić, koji je ljekar i direktor Doma zdravlja u zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara.
I listu Koalicije za Mostar 2020. predvodi ljekar i to je dr. Zlatko Guzin, inače direktor Kantonalne bolnice Dr. Safet Mujić, u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada.
Guzin je na početku kampanje izjavio kako su predstojeći lokalni izbori jedinstvena prilika da Mostar ponovo aktivira sve svoje potencijale.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je Guzin.
Iz opozicione Koalicije Bh. blok su najavili da će, u slučaju da dobiju povjerenje građana, u prvih 100 dana nakon izbora očistiti grad od smeća i pripremiti plan reforme gradskih preduzeća.
"Svima u Mostaru jasno je kakva je bila vlast dviju nacionalnih stranaka u proteklih 12 godina i mi građanima ne moramo to govoriti, dovoljno je da pogledaju oko sebe", rekao je nosilac liste koalicije SDP-a i Naše stranke Arman Zalihić, koji je, inače, magistar novinarstva i vlasnik marketinške agencije van BiH.
Prvi izbori u Mostaru, nakon 12 godina, specifični su i po tome što prvi put na izbore izlazi srpska lista Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar, koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Srpska demokratska stranka (SDS).
Tu koaliciju podržala je i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Ta koalicija računa na glasove malobrojne srpske zajednice u Mostaru.
Na čelu i te koalicije je takođe ljekar, dr Velibor Milivojević, koji je inače doktor i direktor bolnice u Nevesinju, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS).
Zaoštravanje kampanje
Kako je kampanja odmicala, pojedine stranke i koalicije su promijenili retoriku.
Četrnaestog decembra, nakon zasjedanja Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja stranke u BiH sa hrvatskim predznakom, ponovo je Mostar označen kao hrvatski grad.
"Ističući Mostar kao stolni grad hrvatskoga naroda u BiH, HNS je, kao krovna institucija političkog tijela Hrvata, uputio poziv žiteljima Mostara na uvjerljivu i veliku izlaznost 20. prosinca. Hrvatski odaziv treba i mora biti snažan. Ključna stvar 20. prosinca je zajedništvo hrvatskoga naroda", saopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.
Još na početku kampanje su na takve izjave odgovorili iz Koalicije za Mostar 2020., koju predvodi SDA.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je nosilac liste Koalicije za Mostar 2020. dr. Zlatko Guzin, aludirajući na izjave hrvatskih političara i HDZ-a kako je Mostar "stolni hrvatski grad".
Ključna poruka srpske liste je kako su prethodnih godina mostarski Srbi glasanjem za druge stranke, poput SDP-a, zapravo išli na ruku drugim narodima.
"Srbi su svih godina nakon rata birani sa listi bošnjačkih i hrvatskih stranaka i bili su isključivo glasačka mašinerija svojih stranačkih baza pogodujući tako interesima drugih naroda", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Predstavnici srpske liste su odbili da se 16. decembra u Mostaru susretnu sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, na zahtjev Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a.
Dodik je prethodno tražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH i uputio zamjerke na račun Valentina Inzka.
"Predstavnici srpskih političkih stranaka SNSD-a i SDS-a i liste Ostajte ovdje-Zajedno za naš Mostar poručuju da je zajednički stav srpskih predstavnika da se međunarodna zajednica ne treba miješati u izborni proces u Mostaru. Smatramo da u samom finišu kampanje nije primjerena posjeta bilo koga zvaničnika međunarodne zajednice", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Zašto prvi put izbori?
Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine. Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.
Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.
Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.
Iako je sud naložio da Parlament BiH donese izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na Mostar, to se nije desilo, jer se ključne hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila.
I dok su hrvatske stranke, na čelu sa HDZ-om BiH tvrdile kako bi i u Mostaru trebao važiti princip "jedan čovjek – jedan glas", bošnjačke partije, predvođene SDA-om su argumentirale da je Grad Mostar dio Daytonskog mirovnog sporazuma, da posebna izborna pravila donose zaštitu od rezultata etničkog čišćenja u Mostaru, te su predbacivale HDZ-u da se na državnom nivou zalaže za paritet u odlučivanju, dok na lokalnom nivou traži većinsko odlučivanje.
Sporazum nije postignut ni nakon više rundi pregovora. Nisu donesena nova izborna pravila, pa 2012. godine lokalni izbori u Mostaru nisu ni održani.
Krajem te godine, istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, te je grad ostao bez zakonodavne vlasti.
Najvažniji gradski dokument, budžet, donosili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić (HDZ) i načelnik Odjela za finansije, Izet Šahović (SDA). Budžet je formalno potvrđivao Parlament bh. entiteta Federacija BiH.
Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.
Lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) su 17. juna 2020. godine potpisali sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar. Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Prema tom sporazumu, tri većinski hrvatska gradska područja daju 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri bošnjačka područja devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.
Šta se dešavalo u proteklih 12 godina?
Opozicione stranke i nevladine organizacije su godinama optuživale da se budžet Grada Mostara troši netransparentno.
Mreža nevladinih organizacija pod nazivom Naše društvo podnijela je u januaru 2019. godine i krivičnu prijavu protiv pet lica iz sistema komunalne djelatnosti Grada Mostara, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, optužujući ih za trošenje mimo zakonskih okvira oko minimalno 105 miliona maraka (oko 54 miliona eura) u prethodnih sedam godina. Optužnica još nije podignuta.
Bez lokalnog parlamenta, u pitanje je došlo ne samo budžet i finansije, nego i funkcioniranje javnih gradskih preduzeća i pružanje javnih usluga građanima.
Nevladine organizacije su u javnost iznijele i da nikada nije do kraja proveden projekat izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda, kojeg su finansirale i međunarodne institucije, uprkos tome što je taj projekat koštao desetine miliona eura.
Projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje se na oko 130 miliona konvertibilnih maraka (blizu 67 miliona eura). Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekat trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.
Radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine.
Istovremeno, stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tokom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.
Mještani su tražili zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, za koju tvrde da nema nijednu dozvolu za rad, uključujući i okolinsku, kao i da se tu, osim komunalnog, odlažu i druge vrste otpada, poput animalnog, medicinskog, te opasnog sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara.
I pored mnogobrojnih pregovora sa gradskim, kantonalnim i entitetskim vlastima problem odlaganja smeća sa deponije Uborak još nije riješen.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.