Izdvojeno
Izbori nakon 12 godina: Kako će se glasati u Mostaru?
Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju (20. decembar) izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima koji se u tom gradu održavaju prvi put nakon 12 godina.
To pokazuju rezultati ankete koju je realizirala nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan.
"Rezultati naše ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.
Međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini (BiH), također, pozivaju građane da u što većem broju izađu na glasanje.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johann Sattler je prilikom posjete Mostaru 11. decembra rekao kako veći odziv birača osigurava veću legitimnost izbornih rezultata.
Sattler je podržao kampanju "Prvi put biram", koju realizira Koalicija nevladinih organizacija Pod lupom s ciljem da educira, informira i podstakne mlade da glasaju na izborima 20. decembra u Mostaru.
"Građani i građanke ovog prelijepog grada su 12 godina bili uskraćeni najosnovnijeg demokratskog prava - prava da biraju. To će se promijeniti naredne nedjelje, kada će stotinu hiljada Mostaraca/ki imati mogućnost da glasaju. Nemojte potcjenjivati moć svog glasa! Glasaj i biraj svoje lokalne predstavnike!", poručio je ambasador Sattler, u videu koji je objavila Koalicija Pod lupom.
Izborna pravila za Mostar
U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, živi oko 105.000 stanovnika, što je za 21.000 manje, nego što je bilo na popisu 1991. godine, koji je posljednji popis urađen u BiH do 2013. godine.
Najviše je Hrvata - 48,4%, slijede Bošnjaci - 44,2%, Srba - 4,2%, a ostalih - 3,2%.
Ova demografska struktura stanovništva je promijenjena u odnosu na 1991. u korist građana hrvatske nacionalnosti, kojih je 14% bilo manje te godine, dok je na štetu srpskog stanovništva, kojih je iste godine bilo 14% više.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.
U slučaju bez potrebne dvotrećinske većine, ide se u drugi krug glasanja, gdje je također neophodna dvotrećinska većina.
Ako gradonačelnik ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je većina među vijećnicima prisutnima na glasanju.
Šta nude stranke, predvođene ljekarima?
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za izbore u Mostaru se prijavilo 38 političkih partija i devet nezavisnih kandidata.
Najviše pažnje privlače tri politička bloka: Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), zatim savez bošnjačkih i multietničkih stranaka Koalicija za Mostar 2020., koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a u kojoj su još Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH), te Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), te multietnički i opozicioni Bh. blok kojeg čine Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka.
Stranke i koalicije su prvog dana kampanje, 20. novembra, obećale bavljenje problemima koji tište građane.
"Uredit ćemo i izgraditi bolji Grad Mostar, grad većeg životnog standarda, mjesto gdje radimo i sigurno odgajamo našu djecu. Mostar evropskih standarda i vrijednosti naš je cilj i naš program", izjavio je na početku kampanje lider izborne liste HDZ-a Mario Kordić, koji je ljekar i direktor Doma zdravlja u zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara.
I listu Koalicije za Mostar 2020. predvodi ljekar i to je dr. Zlatko Guzin, inače direktor Kantonalne bolnice Dr. Safet Mujić, u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada.
Guzin je na početku kampanje izjavio kako su predstojeći lokalni izbori jedinstvena prilika da Mostar ponovo aktivira sve svoje potencijale.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je Guzin.
Iz opozicione Koalicije Bh. blok su najavili da će, u slučaju da dobiju povjerenje građana, u prvih 100 dana nakon izbora očistiti grad od smeća i pripremiti plan reforme gradskih preduzeća.
"Svima u Mostaru jasno je kakva je bila vlast dviju nacionalnih stranaka u proteklih 12 godina i mi građanima ne moramo to govoriti, dovoljno je da pogledaju oko sebe", rekao je nosilac liste koalicije SDP-a i Naše stranke Arman Zalihić, koji je, inače, magistar novinarstva i vlasnik marketinške agencije van BiH.
Prvi izbori u Mostaru, nakon 12 godina, specifični su i po tome što prvi put na izbore izlazi srpska lista Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar, koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Srpska demokratska stranka (SDS).
Tu koaliciju podržala je i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Ta koalicija računa na glasove malobrojne srpske zajednice u Mostaru.
Na čelu i te koalicije je takođe ljekar, dr Velibor Milivojević, koji je inače doktor i direktor bolnice u Nevesinju, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS).
Zaoštravanje kampanje
Kako je kampanja odmicala, pojedine stranke i koalicije su promijenili retoriku.
Četrnaestog decembra, nakon zasjedanja Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja stranke u BiH sa hrvatskim predznakom, ponovo je Mostar označen kao hrvatski grad.
"Ističući Mostar kao stolni grad hrvatskoga naroda u BiH, HNS je, kao krovna institucija političkog tijela Hrvata, uputio poziv žiteljima Mostara na uvjerljivu i veliku izlaznost 20. prosinca. Hrvatski odaziv treba i mora biti snažan. Ključna stvar 20. prosinca je zajedništvo hrvatskoga naroda", saopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.
Još na početku kampanje su na takve izjave odgovorili iz Koalicije za Mostar 2020., koju predvodi SDA.
"Sada je vrijeme da građanke i građani Mostara ostave sve eventualne razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere, te biraju multietnički i moderan grad, kakav je oduvijek i bio", rekao je nosilac liste Koalicije za Mostar 2020. dr. Zlatko Guzin, aludirajući na izjave hrvatskih političara i HDZ-a kako je Mostar "stolni hrvatski grad".
Ključna poruka srpske liste je kako su prethodnih godina mostarski Srbi glasanjem za druge stranke, poput SDP-a, zapravo išli na ruku drugim narodima.
"Srbi su svih godina nakon rata birani sa listi bošnjačkih i hrvatskih stranaka i bili su isključivo glasačka mašinerija svojih stranačkih baza pogodujući tako interesima drugih naroda", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Predstavnici srpske liste su odbili da se 16. decembra u Mostaru susretnu sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, na zahtjev Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a.
Dodik je prethodno tražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH i uputio zamjerke na račun Valentina Inzka.
"Predstavnici srpskih političkih stranaka SNSD-a i SDS-a i liste Ostajte ovdje-Zajedno za naš Mostar poručuju da je zajednički stav srpskih predstavnika da se međunarodna zajednica ne treba miješati u izborni proces u Mostaru. Smatramo da u samom finišu kampanje nije primjerena posjeta bilo koga zvaničnika međunarodne zajednice", saopćeno je uz ostalo iz Koalicije Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar.
Zašto prvi put izbori?
Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine. Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.
Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.
Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.
Iako je sud naložio da Parlament BiH donese izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na Mostar, to se nije desilo, jer se ključne hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila.
I dok su hrvatske stranke, na čelu sa HDZ-om BiH tvrdile kako bi i u Mostaru trebao važiti princip "jedan čovjek – jedan glas", bošnjačke partije, predvođene SDA-om su argumentirale da je Grad Mostar dio Daytonskog mirovnog sporazuma, da posebna izborna pravila donose zaštitu od rezultata etničkog čišćenja u Mostaru, te su predbacivale HDZ-u da se na državnom nivou zalaže za paritet u odlučivanju, dok na lokalnom nivou traži većinsko odlučivanje.
Sporazum nije postignut ni nakon više rundi pregovora. Nisu donesena nova izborna pravila, pa 2012. godine lokalni izbori u Mostaru nisu ni održani.
Krajem te godine, istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, te je grad ostao bez zakonodavne vlasti.
Najvažniji gradski dokument, budžet, donosili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić (HDZ) i načelnik Odjela za finansije, Izet Šahović (SDA). Budžet je formalno potvrđivao Parlament bh. entiteta Federacija BiH.
Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.
Lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) su 17. juna 2020. godine potpisali sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar. Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Prema tom sporazumu, tri većinski hrvatska gradska područja daju 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri bošnjačka područja devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.
Šta se dešavalo u proteklih 12 godina?
Opozicione stranke i nevladine organizacije su godinama optuživale da se budžet Grada Mostara troši netransparentno.
Mreža nevladinih organizacija pod nazivom Naše društvo podnijela je u januaru 2019. godine i krivičnu prijavu protiv pet lica iz sistema komunalne djelatnosti Grada Mostara, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, optužujući ih za trošenje mimo zakonskih okvira oko minimalno 105 miliona maraka (oko 54 miliona eura) u prethodnih sedam godina. Optužnica još nije podignuta.
Bez lokalnog parlamenta, u pitanje je došlo ne samo budžet i finansije, nego i funkcioniranje javnih gradskih preduzeća i pružanje javnih usluga građanima.
Nevladine organizacije su u javnost iznijele i da nikada nije do kraja proveden projekat izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda, kojeg su finansirale i međunarodne institucije, uprkos tome što je taj projekat koštao desetine miliona eura.
Projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje se na oko 130 miliona konvertibilnih maraka (blizu 67 miliona eura). Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekat trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.
Radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine.
Istovremeno, stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tokom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.
Mještani su tražili zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, za koju tvrde da nema nijednu dozvolu za rad, uključujući i okolinsku, kao i da se tu, osim komunalnog, odlažu i druge vrste otpada, poput animalnog, medicinskog, te opasnog sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara.
I pored mnogobrojnih pregovora sa gradskim, kantonalnim i entitetskim vlastima problem odlaganja smeća sa deponije Uborak još nije riješen.
See all News Updates of the Day
Nove američke sankcije za pomagače Dodikovih i organizatore proslave neustavnog Dana entiteta Republika Srpska
Američka administracija sankcionirala je više osoba i firmi iz BiH jer su pomagali Miloradu Dodiku i njegovoj mreži u koruptivnim aktivnostima a neki jer su učestvovanjem u obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske ugrozili Daytonski mirovni sporazum.
Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.
"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.
“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”
Šta je Uredba 14140 prema kojoj su kažnjeni Dodikovi pomagači
Bijela kuća je 8. januara proširila okvir sankcija kada je u pitanju Zapadni Balkan. Nova uredba (14140) cilja, „da pruži dodatne korake za ciljanje osoba po Izvršnoj uredbi 14033 i da odvrati pojedince od pokušaja da izbjegnu sankcije Sjedinjenih Država,“ kako stoji u saopštenju.
Advokat kuće Morrison Foerster i bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), koji je nadležan za izricanje i provedbu američkih ekonomskih sankcija, John Smith je Glasu Amerike objasnio da prošireni okvir, „omogućava dodatne sankcije u situaciji koja se pogoršava, ili koja je na ivici pogoršanja“. On je dodao da nova uredba, „sugerira da američka vlada ima pojedince pod razmatranjem“.
ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.
Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.
Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).
Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.
Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.
I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.
ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE
Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.
Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.
Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.
Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.
Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.
Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.
OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.
Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.
Inauguracijski balovi i protesti planirani u Washingtonu
Washington se ove sedmice pripremao za mnogo stvari, uključujući još nekoliko dana hladnih temperatura i horde ljudi i policije za predsjedničku inauguraciju i povezane proteste širom grada sljedeće sedmice.
Zvaničnici su ove sedmice rekli da očekuju da će oko 250.000 ljudi s ulaznicama doći u američku prijestolnicu dok Donald Trump ponovo polaže zakletvu kao predsjednik. Poslednji put je služio od 2017. do 2021. godine.
Na ceremoniji sljedećeg ponedjeljka očekuje se manje posjetitelja nego što ih je bilo na prvoj Trumpovoj inauguraciji, rekli su lokalni i savezni zvaničnici na konferenciji za novinare. U 2017. pripremili bilo je više od milion ljudi.
Očekuje se da će temperature biti posebno niske u Washingtonu u ponedjeljak. Predviđa se da će temperatura u podne, kada će Trump položiti zakletvu, biti na niskih - 6.
Poboljšana sigurnost
Iako se ovaj put očekuje manji odziv, nedavni akti nasilja - poput novogodišnjeg napada u New Orleansu - znače da će biti pojačano sigurnosno prisustvo, rekli su zvaničnici.
Na dan inauguracije, 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja bit će u Distriktu Kolumbija radi obezbjeđenja, uključujući potpunu aktivaciju DC policije, 7.800 vojnika Nacionalne garde i oko 4.000 oficira iz cijele zemlje, prema Williamu McCoolu, specijalnom agentu zadužen za terensku kancelariju Tajne službe u Vašingtonu.
Uoči inauguracije, Washington će biti dom i slavljeničkih događaja i protesta.
Trumpov pobjednički skup planiran je za nedjelju popodne u Capital One Areni, gdje će nastupiti američki bend Village People.
Arena ima 20.000 sjedišta, rekla je kompanija Monumental Sports & Entertainment, koja upravlja arenom, za novinsku stanicu DC.
Kompanija je u izjavi za News4 rekla da se arena decenijama nudi svakoj administraciji, "bez obzira na stranku".
“Srećni smo što je predsjednik Trump prihvatio našu ponudu i dočekat ćemo njega i njegove goste u Capital One Areni 19. januara”, navodi se u saopštenju.
Iako će biti održana tri zvanična inauguralna bala, više od deset nezvaničnih inauguralnih balova zakazano je tokom vikenda u Washingtonu.
Međutim, zakazani su i protesti.
Očekuje se da će u subotu demonstracije pod nazivom Narodni marš privući desetine hiljada ljudi u centar Washingtona. Demonstracije organiziraju različite grupe za građanska prava, rasnu pravdu i reproduktivno zdravlje.
"Dok Trump preuzima predsjedništvo u januaru, okupljamo se kako bismo mobilizirali našu kolektivnu moć i suprotstavili se njegovim naporima da poništi naša prava i slobode", rekla je Analilia Mejia, ko-izvršna direktorica Centra za narodnu demokratiju.
U ponedjeljak, Nacionalni dan akcije Koalicije Odgovor održat će skup i marš, prema izvještajima medija.
Navikli na gužvu
Zvaničnici Washingtona rekli su da su navikli upravljati gužvama i protestima.
"Ovdje u gradu dozvoljavamo mirne proteste cijelo vrijeme", rekla je šefica policije DC Pamela Smith na konferenciji za novinare ove sedmice. “Ali kada je riječ o kršenju zakona, mi to jednostavno nećemo tolerisati.”
Očekuje se da će u ponedjeljak navečer, nakon inauguracije, Trump posjetiti tri zvanična inauguralna bala.
Ali proslave inauguracije neće biti ograničene na Washington.
Na primjer, na Floridi, gdje Trump živi u svom odmaralištu Mar-a-Lago, pro-Trump Villages M.A.G.A. Klub je domaćin inauguracijske zabave u ponedjeljak navečer, oko 60 milja sjeverozapadno od Orlanda. Proslava je već rasprodata, prema Eventbrite listi koja reklamira zabavu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.
Požari u Los Angelesu: Dodatnih 84.000 ljudi moglo bi biti evakuisano, više od 20 nestalih do sada
Vatrogasci širom Los Anđelesa pripremaju se za napad buktinja ili nove požare. Meteorološka služba izdala je rijetko upozorenje da su suhi vjetrovi u kombinaciji sa jako sušnim uvjetima stvorili "posebno opasnu situaciju".
Snažan vjetar tokom narednog dana stvorit će opasne uslove jer nekoliko velikih šumskih požara i dalje gori u području Los Angelesa.
Oko 88.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju u utorak ujutro zbog požara. Ali još 84.800 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuišu.
Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje.
Luna je istakao da su njegovi zamjenici morali spašavati mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka kada je prošle sedmice naređena evakuacija.
Najmanje dvadesetak ljudi prijavljeni su kao nestali u dva najveća požara, a šerifovi zamjenici tragaju za njima. Ali taj se broj često mijenja.
Uslovi su i dalje opasni na svim opožarenim područjima, a opasnost od dodatnih požara je realna.
Šerif okruga rekao je da uprkos napretku koji je postignut u nekim oblastima, ljudi moraju biti na oprezu.
“Ne želim da ljudi počnu misliti da je sada sve u redu. Još nije sve u redu - rekla je Luna. „Zajedno ćemo stići tamo, ali opet puše vetar i nastaviće da puše.”
Anish Mahajan, glavni zamjenik direktora Odjela za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je da postoji pomoć za štićenike kojima je potrebno dopuniti lijekove koje su možda ostavili ili nove recepte.
Mahajan je rekao da postoji i program koji može pružiti lijekove ljudima koji se liječe od ovisnosti o opioidima.
Očekuje se da će jaki vjetrovi stvoriti probleme s kvalitetom zraka u području Los Angelesa jer se pepeo od šumskih požara skuplja u vjetrovima. Mahajan je pozvao sve da nose zaštitne maske N-95 ili P-100 ako moraju biti vani u području s lošim kvalitetom zraka.
Oko 40.000 ljudi već se prijavilo za pomoć Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama, koja je do sada obezbijedila preko 8 miliona dolara za hitne potrebe, rekao je Robert J. Fenton, Jr., regionalni administrator za FEMA regiju 9.
Ali Fenton je na konferenciji za novinare u utorak rekao da će svi morati podnijeti zahtjeve za osiguranje. Pomoć FEMA-e je dizajnirana da pomogne u rješavanju nezadovoljenih potreba — nakon što se isplate potraživanja iz osiguranja.
Fenton je rekao da je maksimalni iznos pomoći koju FEMA može pružiti je 43.600 dolara.
Predsjednik Joe Biden rekao je da će savezna vlada platiti 100% troškova gašenja požara i oporavka u prvih 180 dana, ali Fenton je napomenuo da to ne znači da će FEMA pokriti 100% troškova pojedinačnih porodica.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass je u ponedeljak dobila priliku da ispita štetu od požara iz vazduha i rekla je da je to bilo poražavajuće vidjeti.
Bass je rekla da želi početi razmišljati o tome kako će se Los Angeles obnoviti od masovnog uništenja.
Dodala je da je poduzela korake kako bi smanjila birokratiju s kojom bi se stanovnici mogli suočiti kada se počnu oporavljati od požara, a potpisala je i naredbu da se očisti put za uklanjanje otpada.
Vjetrovi se pojačavaju, prijeteći da ponovo rasplamsaju velike požare u Los Angelesu
Vatrogasci iz Los Anđelesa su se u utorak pripremili za intenzivne vjetrove koji bi mogli potaknuti dva monstruozna požara u kojima je već poginulo više od dvadeseta ljudi, a sravnili su sa zemljom čitava naselja i spržili područje veličine Washingtona, D.C.
Uraganski vjetar brzine od 120 km/h je moguć od utorka u ranim satima, sa jakim udarima koji se očekuju do srijede, rekao je David Roth, meteorolog iz Centra za predviđanje vremena Nacionalne meteorološke službe.
Crveno upozorenje je na snazi od ponedjeljka jer su suhi, opasni vjetrovi Santa Ane ubrzali.
Više od 8.500 vatrogasaca napalo je požare iz vazduha i sa zemlje, sprječavajući da se požari na oba kraja Los Anđelesa prošire preko noći.
Državne vlasti unaprijed su postavljale vatrogasne ekipe u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije koji su pod povećanom opasnošću od požara, rekli su zvaničnici.
Ističući rizike, mali, ali brzi novi požar izbio je u šikari u koritu rijeke Santa Clara u okrugu Ventura, sjeverozapadno od Los Angelesa.
Zemaljska posada i nekoliko helikoptera radili su na obuzdavanju takozvane Autovatre, koja je sravnila preko 56 hektara i gorjela je u blizini terena za golf, ali još nije prijetila kućama.
Dva najveća šumska požara, Palisades i Eaton, izbili su prošle sedmice, podstaknuti intenzivnim vjetrovima.
Najmanje 24 osobe su poginule u požarima od tada, prema podacima medicinskog istražitelja okruga Los Angeles.
APOKALIPTIČNI PEJZAŽ
Šumski požari su uništili ili oštetili više od 12.000 objekata, pretvarajući čitava naselja u tinjajući pepeo i gomile šuta i ostavljajući apokaliptični krajolik.
Od ponedjeljka, više od 92.000 ljudi u okrugu Los Angeles je pod naredbom za evakuaciju - što je pad u odnosu na više od 150.000 - dok je još 89.000 suočeno s upozorenjima o evakuaciji.
U požaru Palisades, koji je zbrisao luksuzne zajednice na zapadnom krilu Los Anđelesa, izgorjelo je 96 kvadratnih kilometara i 14 posto je obuzdan.
Požar Eaton u podnožju planina San Gabriel istočno od grada zahvatio je još 57 kvadratnih kilometara i ugušen je 33 posto, izvijestilo je kalifornijsko odjeljenje za šumarstvo i zaštitu od požara (Cal Fire).
Treći požar, Hurst, koji se proteže na 3,2 četvorna kilometra je 95% suzbijen, dok su tri druga požara u okrugu u potpunosti stavljena pod kontrolu posljednjih dana.
Eaton požar oštetio je dom Lorraine Bryan (63) u Altadeni i uništio još dva stana na njenom imanju. Rekla je Reutersu da je zabrinuta zbog dopune inzulina koji joj je potreban za liječenje dijabetesa.
"Zabrinuta sam za osiguranje i za obnovu i ponovno stajanje na noge", rekla je Bryan u ponedjeljak, stojeći na vratima svoje ugljenisane kuće. "Trebaju mi moji lijekovi. Pokušavam vidjeti ko nam može pomoći."
SMRTI I HAPŠENJA
Tragači su svakodnevno pronalazili ljudske ostatke u zapaljenim dijelovima Altadene, rekao je šerif okruga Los Angeles Robert Luna.
"To je veoma težak zadatak", rekao je Luna, dodajući da očekuje da će broj potvrđenih smrtnih slučajeva porasti u narednim danima.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je da bi se vatrena oluja mogla rangirati kao najrazornija prirodna katastrofa u istoriji SAD-a. To je već najskuplji šumski požar u smislu osiguranih šteta.
Okružni tužilac Los Anđelesa Nathan Hochman u ponedjeljak je rekao da je 10 osoba uhapšeno u vezi s požarima. Devet je uhapšeno zbog provala u stambene prostore zahvaćene požarom. Još jedna osoba uhapšena je zbog podmetanja požara, nakon što je navodno pokušala da zapali drvo u gradu Azusa, oko 20 32 km sjeveroistočno od centra Los Anđelesa.
Američki senator Adam Schiff, demokrata iz Kalifornije, rekao je u ponedjeljak da postoji "posebno mjesto u paklu" i u zatvoru za pljačkaše.
U međuvremenu, Ministarstvo za vodu i struju Los Anđelesa tuženo je u ponedjeljak zbog tvrdnji da nije pravilno upravljalo zalihama vode od ključne važnosti za borbu protiv smrtonosnog požara Palisades, pokazuje sudski spis.
Stanovnici koji su tužili navode da je odeljenje trebalo da održava vodu u obližnjem rezervoaru, koji je bio suh u vrijeme kada je požar prvi put izbio prošlog utorka.
POMOĆ I POLITIKA
"Naša srca bole za 24 nevine duše koje smo izgubili u šumskim požarima širom Los Angelesa", rekao je američki predsjednik Joe Biden, koji je najavio dodatnu pomoć za Kaliforniju.
Ali najviši republikanci u američkom Kongresu razmatraju nametanje uslova za pomoć u katastrofama, optužujući demokratsko rukovodstvo države za loše upravljanje vodnim resursima i šumama.
Guverner Kalifornije Newsom i drugi najviši demokrati u državi naišli su na oštre kritike zbog svog rukovanja požarima.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump planirao je posjetiti zonu katastrofe nakon što bude inaugurisan sljedeće sedmice, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem.
S obzirom na to da se hiljade vlasnika kuća suočavaju sa skupom obnovom, velike komercijalne banke, uključujući JPMorgan Chase i Bank of America, najavile su planove za ublažavanje uslova otplate hipoteke za one koji su pogođeni. Osiguravači trpe historijske gubitke.
