Linkovi

Najnovije

Finiš trke: Završni mitinzi i poruke biračima

Trump i Biden
Trump i Biden

Predsjednik Donald Trump i demokrata Joe Biden uložili su posljednji napor da pridobiju glasove u odlučujućim državama u ponedjeljak, posljednjeg dana kampanje, dok se njihovi izborni štabovi pripremaju za postizborne sporove koji bi mogli da produže predsjedničke izbore koji su podijelili zemlju.

Biden je vodio kampanju u državama Pennsylvania i Ohio, a predsjednik Trump održao ukupno pet mitinga u Wisconsinu, Michiganu, Sjevernoj Karolini i Pennsylvaniji.

Trump je jedan od posljednjih skupova održao na aerodromu u Kenoshi u Wisconsinu, gradu koji su nedavno potresli nemiri poslije policijskog ranjavanja Afroamerikanca Jakobea Blakea. Na tom mitingu, njegova kćerka Ivanka Trump poručila je predsjednikovim pristalicama da "Washington nije promijenio Donalda Trumpa, Donald Trump je promijenio Washington."

Predsjednik Trump, njegov zet i visoki savjetnik Jared Kushner i kćerke Ivanka i Tiffany na bini na regionalnom aerodromu u Kenoshi u Wisconsinu 2. novembra 2020.
Predsjednik Trump, njegov zet i visoki savjetnik Jared Kushner i kćerke Ivanka i Tiffany na bini na regionalnom aerodromu u Kenoshi u Wisconsinu 2. novembra 2020.

Predsjednik Trump je posljednje dane kampanje proveo predviđajući svoju pobjedu i kritikujući Bidena što je podržao restrikcije čiji je cilj da se zaustavi širenje koronavirusa. "Glas za Bidena je glas za karantin, patnju i otpuštanja", poručio je publici u Scrantonu.

Biden je svojim pristalicama poručio da budućnost zemlje leži u njihovim rukama. "Kada Amerika glasa, Amerika se čuje. A kada se Amerika bude čula, njena poruka će biti jasna i glasna: Vrijeme je da Donald Trump spakuje kofere i ode kući", rekao je.

Na mitingu u Pittsburghu, obraćajući se pretežno crnačkoj publici, Biden je rekao da Trump vjeruje da "samo bogataši treba da glasaju" a COVID-19 opisao kao "događaj sa masovnim žrtavama među američkim crncima".

“Dosta je bilo haosa, dosta je tweetova, bijesa, mržnje, neuspjeha, neodgovornosti", rekao je Biden čija se kampanje fokusirala na to da poveća izlaznost crnačkih birača, koji bi mogli da mu donesu prednost u nekoliko ključnih država.

Na Bidenovom mitingu u Pittsburghu nastupila je i pop zvijezda Lady Gaga koja je pozvala okupljene da glasaju za "pristojnog čovjeka - Joe Bidena".

Lady Gaga nastupa na mitingu demokratskog kandidata Joea Bidena u Pittsburghu 2. novembra 2020.
Lady Gaga nastupa na mitingu demokratskog kandidata Joea Bidena u Pittsburghu 2. novembra 2020.

Poslije izbora slijedi pravna bitka?

Predsjednik Trump, koji zaostaje u nacionalnim anketama, nastavlja da, bez osnova, napada glasanje poštom a nagovijestio je da će angažovati advokate ako države i dalje budu brojale glasove poslije izbornog dana.

Trump je reporterima u ponedjeljak uveče rekao da bi planovi Pennsylvanije da nastavi brojanje glasova poštom, koji pristignu tri dana poslije izbora, mogli da dovedu do rasprostranjenih prevara, iako nije objasnio na koji način. Predsjednik je pozvao Vrhovni sud da preispita svoju odluku da se Pennsylvaniji dozvoli dodatno vrijeme da prebroji glasove.

"Loše stvari će se događati i loše stvari će voditi drugim stvarima", rekao je Trump novinarima u Wisconsinu, još jednoj ključnoj državi.

Na Twitteru, Trump je poručio da će sudska odluka "dovesti do nasilja na ulicama". Platforma za društvene medije je "sakrila" i označila njegovu poruku kao "sporni sadržaj koji bi mogao da bude obmanjujući".

U Sjedinjenim Državama nije neobično da se državama dozvoli nekoliko dana ili čak nedjelja da prebroje glasove, a rekordno veliki broj glasova upućenih poštom bi mogao da dodatno produži taj proces ove godine.

"Ne postoji scenario po kojem će Donald Trump moći da se proglasi pobjednikom u izbornoj večeri", rekla je novinarima menadžerica Bidenove kampanje Jennifer O’Malley Dillon​.

Ovi izbori su doveli do talasa tužbi bez presedana oko toga da li treba prilagoditi izborna pravila okolnostima pandemije korona virusa.

Obje strane imaju vojske advokata koji se spremaju za postizborne bitke.

U ponedjeljak, federalni sudija u Texasu je odbacio zahtev Republikanaca se ne uzme u obzir oko 127.000 glasova koji su već primljeni na lokacijama za glasanje iz automobila u dijelu Houstona koji naginje demokratama.

Predsjednik Trump na mitingu u Traverse Cityju u Michiganu 2. novembra 2020.
Predsjednik Trump na mitingu u Traverse Cityju u Michiganu 2. novembra 2020.

U nastojanju da ubijedi birače da mu dozvole da ostane američki predsjednik još četiri godine, Trump je objavio da će u svom drugom mandatu "isušiti washingtonsku močvaru i spasiti američki san."

Predsjednik je, ranije u ponedjeljak, u Sjevernoj Karolini naglasio ekonomski oporavak usred pandemije koronavirusa, obećavajući: "masovno ćemo distribuirati vakcinu u roku od nekoliko kratkih nedjelja."

Zdravstveni zvaničnici, uključujući i one u Trumpovoj administraciji, predviđaju da će većina Amerikanaca teško biti vakcinisana prije početka ili sredine 2021. godine.

Trump je u ponjedeljak održao pet mitinga u četiri države, a na svojoj prvoj stanici, u Sjevernoj Karolini, je poručio da će njegov rival, bivši potpredsjednik Biden, ukoliko pobijedi, "pretvoriti Ameriku u zatvorsku državu" kroz mjere karantina koje se uvode u borbi protiv koronavirusa.

Biden je, pak, u Clevelandu (Ohio) izjavio da je "prvi korak u pobjedi nad virusom da se pobijedi Donald Trump."

Pandemija je zasjenila druga pitanja u predsjedničkoj kampanji, gdje su slučajevi koronavirusa skočili proteklih nedjelja u mnogim od američkih država od kojih se očekuje da odluče predsjedničke izbore.

Od koronavirusa je umrlo najmanje 231.000 ljudi a inficirano više od 9,2 miliona u SAD, što je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta, prema univerzitetu Johns Hopkins.

Prema nacionalnim anketama, bivši potpredsednik ima vođstvo od oko osam poena, ali je trka značajno tešnja u presudnim državama.

Rano glasanje je dostiglo nivo koji nikada ranije nije viđen na američkim izborima. Rekordnih 98,4 miliona glasova upućeno je poštom ili su građani glasali lično, prema podacima Projekta za američke izbore.

See all News Updates of the Day

Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću

Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)
Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.

„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.

Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.

„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.

U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.

„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.

U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.

Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.

Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona

Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.
Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.

Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.

Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".

Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.

Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.
Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.

Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.

"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.

Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.

"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.

Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".

Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.

Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.

"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.

Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.

Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.

Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.

Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".

Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".

Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.

Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne

Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.
Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.

Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.

Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.

"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."

Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.

"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.

Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".

Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.

"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.

"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.

Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca

Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.
Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.

Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.

Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.

"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.

Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.

Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.

Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.

Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.

Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.

Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".

Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.

SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja

Arhiv - Walmartov supercentar
Arhiv - Walmartov supercentar

Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.

Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.

Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.

Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.

Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.

Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.

Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.

Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.

Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.

Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.

Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.

U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.

Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG