Najnovije
Predstavnički dom tokom nedjelje glasa o formiranju odbora za istragu upada u Capitol
Predstavnički dom Kongresa tokom nedjelje će glasati o osnivanju odbora za istragu upada u kompleks Capitola koji se nalazi u centru američke prijestolnice.
To tijelo trebalo bi da se sastoji od trinaest članova i imaće nadležnost sudskog pozivanja svjedoka, navodi se u dokumentima koje je objavila predsjedavajuća Predstavničkom domu Nancy Pelosi, izvijestila je agencija Associated Press (AP).
Odluka o osnivanju posebnog odobra donijeta je pošto su republikanci u Senatu u maju blokirali osnivanje nezavisne komisije za istragu tog incidenta.
Planirano je da odbor čini osam članova koje bi izabrala Nancy Pelosi i petero koji bi funkcije preuzeli nakon konsultacija sa republikanskim liderom Kevinom McCarthyjem.
Međutim, jedan od pomoćnika predsjedavajuće Pelosi koji je o tome govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da razmatra da među kandidatima koje predlaže bude predstavnik republikanaca – što bi značilo da bi odnos snaga u odboru bio 7:6 u korist demokrata, javlja AP.
Pelosi je u ponedjeljak saopštila da su 6. januar i upad u dom američkog Kongresa jedan od najmračnijih dana u istoriji američke nacije, kao i da će odbor nastojati da utvrdi istinu o tom događaju.
"To tijelo će istražiti i izvijestiti o činjenicama u vezi sa uzrocima napada. Preporučiće načine za izbjegavanje sličnih napada u budućnosti", saopštila je Pelosi.
Brojne republikance brine istraga kojom bi rukovodile demokrtate jer strahuju da će biti usmjerena ka Trumpovoj ulozi u opsadi, kao i desničarskim grupama koje su bile prisutne tokom upada u Capitol.
Tokom napada koji je šokirao Ameriku, stotine pristalica tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa upale su u kompleks Capitola u neuspješnom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu demokrate Joea Bidena na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine.
Zbog nasilja je preminulo pet osoba, među kojima i pripadnik policije Capitola. Sekretarijat za pravosuđe saopštio je u četvrtak da je uhapšeno 500 osoba tokom istrage nasilja.
Trump, koji je položaj napustio u januaru, više puta je neosnovano tvrdio da je poražen zbog izborne prevare, što je tvrdnja koju su odbacili brojni sudovi, izborni zvaničnici saveznih država i njegova administracija.
See all News Updates of the Day
Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.
Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.
Sudija odložio na neodređeno vrijeme izricanje kazne Trumpu, po presudi za tajne isplate
Sudija u New Yorku u petak je potvrdio da novoizabrani predsjednik Donald Trump neće biti osuđen ovog mjeseca u slučaju za tajne isplate novca, naloživši umjesto toga tužiocima i advokatima da razmotre šta dalje s tim slučajem.
Trump je u maju osuđen za 34 krivična djela pošto je porota utvrdila da je manipulisao poslovnim zapisima kako bi prikrio navodni seksualni susret sa porno zvijezdom Stormy Daniels, uoči izbora 2016.
S naletom podnesaka u slučaju poslije Trampove pobede na izborima početkom mjeseca, već je bilo jasno da na zakazani datum 26. novembar Trumpu neće biti izrečena presuda. Nalog sudije Juana Merchana u petak je to formalizovao bez postavljanja novog datuma.
Sudija Merchan je pozvao tužioce i advokate da u naredne dvije i po nedelje ulože dodatne podneske o tome kako dalje sa slučajem s obzirom na Trumpov povratak u Bijelu kuću.
Trumpovi advokati žele da slučaj bude odbačen potpuno i odmah. Rekli su da će u suprotnom to ometati njegovu tranziciju administracije i ispunjavanja dužnosti.
Tužioci su nagovijestili da su spremni da odlože slučaj, možda sve dok je Trump na funkciji, ali da ne žele da se on u potpunosti ukine. Okružni tužilac Menhetna, demokrata Alvin Bragg rekao je da rješenje treba da uravnoteži obaveze predsjedničke funkcije sa "svetošću presude porote".
Breggova kancelarija odbila je da komentariše presudu od petka. Trumpov portparol i novi direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung pozdravio je odluku kao "odlučujuću pobjedu" za Trumpa.
Rusija je Sjevernoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamjenu za trupe, kaže Seul
Rusija je Severnoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamenu za raspoređivanje trupa za podršku ratu Moskve u Ukrajini, rekao je u petak najviši savetnik za bezbednost Seula.
Sjedinjene Države i Južna Koreja optužile su nuklearno naoružani Sjever da je poslala više od 10.000 vojnika da pomognu Rusiji u borbi protiv Ukrajine, a stručnjaci kažu da je Kim Jong Un želio steći naprednu tehnologiju i borbeno iskustvo za svoje trupe, zauzvrat.
Upitan šta Seul veruje da je Pjongjang dobio za trupe, najviši savetnik za bezbjednost Šin Von-sik je rekao: "Identifikovano je da su oprema i protivvazdušne rakete koje imaju za cilj jačanje ranjivog sistema Pjongjanga isporučene Sjevernoj Koreji."
U razgovoru za lokalni emiter SBS, Shin je dodao da je Sjeverna Koreja dobila "različite oblike ekonomske podrške" i "nakon neuspjeha (lansiranja) 27. maja, Sjeverna Koreja radi na satelitskoj tehnologiji".
Stručnjaci su ranije rekli da je u zamjenu za trupe Sjeverna Koreja vjerovatno imala za cilj da nabavi vojnu tehnologiju, od nadzornih satelita do podmornica, kao i moguće sigurnosne garancije Moskve.
Sjevernokorejski lider Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u junu, tokom posjete šefa Kremlja.
On obavezuje obje države da pruže vojnu pomoć "bez odlaganja" u slučaju napada na drugu i da sarađuju na međunarodnom planu kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama.
Putin je sporazum pozdravio kao "dokument proboja".
Stručnjaci kažu da bi Pjongjang mogao koristiti Ukrajinu kao sredstvo za ponovno usklađivanje vanjske politike.
Slanjem vojnika, Sjeverna Koreja se pozicionira unutar ruske ratne ekonomije kao dobavljač oružja, vojne podrške i radne snage -- potencijalno zaobilazeći svog tradicionalnog saveznika, susjeda i glavnog trgovinskog partnera, Kinu, prema analitičarima.
Rusija takođe može da obezbijedi Severnoj Koreji pristup svojim ogromnim prirodnim resursima, kao što su nafta i gas, kažu oni.
Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son Hui nedavno je posjetio Moskvu i rekao da će njena zemlja "čvrsto stajati uz naše ruske drugove do dana pobjede".
Ona je ofanzivu Moskve na Ukrajinu nazvala "svetom borbom" i rekla da Pjongjang vjeruje u Putinovo "mudro vodstvo".
Sjeverna Koreja i Rusija su UN-ovim sankcijama -- Kim zbog njegovog programa nuklearnog oružja, a Moskva zbog ukrajinskog rata.
Kada su ga prošlog mjeseca javno pitali o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa, Putin je odbio to pitanje kako bi kritikovao podršku Zapada Ukrajini.
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca rekla da bi bilo kakvo slanje trupa u Rusiju "čin u skladu sa propisima međunarodnog prava", ali nije potvrdila da je poslala vojnike.
Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje dovelo je do promjene tona iz Seula, koji se opirao pozivima da pošalje smrtonosno oružje u Kijev, ali je nedavno naznačio da bi mogao promijeniti svoju dugogodišnju politiku.
Nova visoka diplomatkinja EU obećava čvrst stav prema Kini, i savez sa SAD
Kaja Kallas, sljedeća visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, već šalje signale da će zauzeti oštar stav prema Rusiji i Kini i biti zagovornik snažnog saveza između Evrope i Amerike.
Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.
Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".
Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".
Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.
"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.
Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."
Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".
Oštra politika prema Kini
Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.
Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".
Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.
Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.
Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".
Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".
Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.
U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".
Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Nepredvidiv savez
Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.
S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.
Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."
Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.
Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.
"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.
