Linkovi

Analize i istraživanja

Istraživanje javnog mnijenja: Većina odraslih smatra da je američka demokratija ugrožena

Flowers are placed along the razor wire fencing that now surrounds the US Capitol on Jan.15, 2021 in Washington, DC.

Istraživanje među odraslima u SAD-u pokazalo je da većina smatra da su demokratija i vladavina prava u zemlji ugroženi.

Šezdeset i šest posto ispitanika u anketi CBS News objavljenoj u nedjelju reklo je da je demokracija ili donekle ili vrlo ugrožena, a 33% ih je reklo da je demokracija sigurna.

Anketa dolazi nekoliko dana uoči godišnjice napada na američki Kapitol 6. januara prošle godine tokom kojeg su pristaše tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa upali u Kongres dok su se zastupnici sastajali kako bi potvrdili izbornu pobjedu predsjednika Joea Bidena.

Među ispitanicima u anketi, 83% je reklo da ne odobrava nasilni ulazak u Capitol.

Većina je radnje uključenih kategorizirala kao pobunu, pokušaj rušenja američke vlade, pokušaj poništavanja izbora kako bi se Trump održao na vlasti, i također kao prosvjed koji je otišao predaleko.

Dok se zemlja priprema za kongresne izbore na sredini mandata ove godine, 68% ih je reklo da vide napad 6. januara kao znak sve većeg političkog nasilja u zemlji. Sa sljedećim predsjedničkim izborima 2024., 62% ispitanika reklo je da očekuje nasilje od strane gubitnika.

Dvije trećine ispitanika reklo je da smatra Bidena legitimnim pobjednikom izbora 2020., otprilike isti broj kao u anketi Sveučilišta Washington Post u Marylandu objavljenoj u subotu.

Anketa Posta također je uključila 45 % ispitanika koji su rekli da je Trump imao veliku odgovornost za napad, dok je 28 % odgovorilo da uopće nije.

To je također uključivalo dugoročni porast broja ljudi koji su rekli da je ponekad opravdano da građani poduzmu nasilne mjere protiv vlade. Posljednja anketa pokazala je da je 34% ispitanika odgovorilo potvrdno, u odnosu na 23% u 2015. i 13% u 1995. godini.

See all News Updates of the Day

[VOA SERBIAN] Analitičari: Afera prisluškivanja kao potvrda da je Beograd produžena ruka Moskve

BIA

Špijunska afera na relaciji Beograd-Moskva možda se malo slegla, ali posljedica akcije srpskih službi bezbjednosti svakako će se tek osjetiti, ocjenjuju sagovornici Glasa Amerike.

Prema nedavnom svedočenju ruskog opozicionog aktiviste Vladimira Kara-Murze, pripadnici ruske opozicije prisluškivani su tokom boravka u Beogradu u maju prošle godine, a ministar policije Aleksandar Vulin odneo je transkripte prisluškivanih razgovora u Moskvu, tvrdi Kara-Murza.

Iako je Vulin tu informaciju brzo demantovao, čini se da je malo onih koji odbacuju kao neistinite tvrdnje ruskog opozicionara, a bivši diplomata i ambasador u Belorusiji Srećko Đukić kaže da su takve stvari neprihvatljive i nezamislive i da predstavljaju demonstraciju nekog podaničkog odnosa prema ruskim službama i uopšte prema Moskvi.

Beograd se ovim praktično deklariše kao produžena ruka Moskve i sarađuje na onim pitanjima na kojima se ne može sarađivati. Dakle, Beograd treba da pomogne Moskvi u njenoj politici, u njenim odnosima ili u njenom obračunu sa njenim političkim unutrašnjim protivnicima. To je zaista jedan nerazuman potez. Srpske službe su se pretvorile u servis FSB-a, to tako može da se tumači. Sutra one mogu da dobiju neki drugi zadatak da izvrše, ili možda imaju neki drugi zadatak koji vrše za te službe", ukazuje Đukić.

Ni saradnik Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović ne veruje u demanti ministra policije Aleksandra Vulina i ističe da nije tajna da službe bezbednosti znaju da sarađuju, ali da se to radi u okviru zakona i potpisanih sporazuma. Po njegovom mišljenju, primena posebnih mera, to jest prisluškivanje pripadnika ruske opozicije urađeno je na nezakonit način.

Ruska opozicija tokom boravka u Beogradu je obavljala legitimne i legalne aktivnosti. Koji je osnov za primenu veoma intenzivnih mera od strane srpske službe, ja pretpostavljam Bezbednosno informativne agencije, ukoliko su oni radili sve legitimno i legalno. Dakle, oni nisu ugrožavali ni ustavni poredak Srbije ili na bilo koji drugi način su ugrožavali berzbednost Srbije. Dakle ovo meni liči da se radi o jednom ličnom ustupku Aleksandra Vučića Vladimiru Putinu”, kaže Petrović.

On dodaje da je tom aferom Srbija poslala poruku da nije demokratska država i da nije u ovom momentu spremna za članstvo u EU još dugo.

Takođe, bivši diplomata Srećko Đukić sumnja da je akcija samoinicijativno delo jednog čoveka, to jest ministra policije Aleksandra Vulina.

Centralno je tu pitanje da li je zaista moguće da on to radi na svoju ruku. To je apsolutno neshvatljivo i neprihvatljivo i nerazumnjivo, niti bi to jedan ministar u bilo kojoj vladi mogao da radi na svoju ruku. To su jako osetljive stvari, to uopšte nisu stvari za igru. Svaki ministar bi sa tog mesta leteo da je išta to radio samostalno na svoju ruku. Prema tome jasno je da taj njegov individualni čin nije individualni čin, već je izvršenje nekog zadatka koji je dobio sa nekog višeg nivoa", kaže Đukić.

Predrag Petrović podseća na činjenicu da ministar policije nema nikakve ingerencije kada se govori o takvim aktivnostima, to jest špijuniranju na teritoriji Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je nadležno za borbu protiv organizovanog kriminala i nasilnog ekstremizma i terorizma, ali u slučaju da oni rade na otkrivanju krivičnih dela. Sve drugo spada pod nadležnost Bezbednosno informativne agencije”, kaže saradnik BCBP-a.

Srećko Đukić, pak, naglašava da se nameće sasvim logično pitanje:

Da li sad treba ruske službe da pomažu srpskim službama u obračunu sa političkim neistomišljenicima u Srbiji. To je jedan logičan nastavak reda poteza od ovoga koji smo čuli iz Moskve. I osim toga tu još ima neki sporazum koji je potpisan o zajedničkoj radnoj grupi koja treba da se bori protiv obojenih revolucija. To su stvarno neke stvari, čovek ne može da ih smesti u jedan racionalni politički okvir", zaključuje Đukić.

Ni informaciju o formiranju zajedničke radne grupe koja ima zadatak da prati takozvane obojene revolucije vlasti u Srbiji nisu potvrdile, ali Petrović podseća da Rusija već dugi niz godina proučava kako su se te obojene revolucije odvijale, kanale širenje nezadovoljstva građana, načine organizovanja demonstranti.

I to uskustvo Rusije je Srbiji jako dragoceno jer očigledno da se režim Aleksandra Vučića oseća veoma nestabilno i ugroženo, i onda na svaki mogući način nastoji da spreči ili da odloži svoj pad. Meni se čini da je vlast SNS odlučila da ide tim koracima, ne samo u pogledu ove saradnje sa ruskom službom, već i sa primenom određenih lekcija koje ih je Rusija naučila", kaže Petar Petrović.

Iako Brisel i Vašington nisu zvanično reagovali na ovaj slučaj, kako smatraju sagovornici Glasa Amerike to će verovatno da se pojavi u godišnjem izveštaju o napretku Srbije kao još jedan veliki minus.

I samo će dodatno da pojača sumnje u ozbiljnost evropskog puta Srbije.

Sigurnosni skeneri širom Evrope povezani s kineskom vladom, vojskom

Passengers prepare to place items through Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.

Na nekim od najosjetljivijih mjesta na svijetu, vlasti su postavile sigurnosne uređaje za provjeru koje je izradila jedna kineska firma s dubokim vezama s kineskom vojskom i najvišim razinama vladajuće Komunističke partije.

Svjetski gospodarski forum u Davosu. Najveća evropska luka. Zračne luke od Amsterdama do Atine. NATO granice s Rusijom. Sve ovisi o opremi koju producira Nuctech, koji je ubrzo postao vodeća svjetska kompanija po prihodu, za skenere tereta i vozila.

Nuctech je sankcinirana iz SAD-a već godinama, zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, ali je napravio dubok trag u cijeloj Europi, instalirajući svoje uređaje u 26 od 27 zemalja članica EU-a, u skladu s javnom nabavkom, vlada i korporativnih zapisa pregledanih od strane Associated Press.

Složenost vlasničke strukture Nuctech i njezino širenje globalno upalili su alarme na obje strane Atlantika.

Sve veći broj zapadnih sigurnosnih dužnosnika i politike strahuju da Kina bi mogla iskoristiti Nuctech opremu i sabotirati ključne tranzitne tačke ili dobiti nedozvoljen pristup industrijskim ili osobnim podacima iz predmeta koji prolaze kroz uređaje.

Nuctech kritičari tvrde da kineska vlada efektivno subvencionira firme, tako da mogu ukopati konkurente i dati Pekingu potencijalni uticaj nad kritičnom infrastrukturom na Zapadu, kako se Kina nastoji etablirati kao globalna tehnološka supersila.

„Podaci koji se obrađuju sa tih uređaja su vrlo osjetljivi. To su osobni podaci, vojni podaci, podaci o teretu. To bi mogle biti poslovne tajne. Vi želite biti sigurni da su u pravim rukama„, rekao je Bart Groothuis, direktor cybersecurity u nizozemskom Ministarstvu obrane prije nego što je postao član Europskog parlamenta. „Ti si ovisan o stranom akteru koji je geopolitički neprijatelj i strateški suparnik.”

On i drugi kažu Evropa nema alata za praćenje i otpor takvim mogućim prodorima. Različite zemlje članice su suprotstavljenih pogleda na sigurnosne rizike Nuctecha. Nitko još nije bio u mogućnosti napraviti sveobuhvatnu javnu procjenu gdje i koliko Nuctech uređaja je instalirano diljem kontinenta.

Nuctech odbacuje tvrdnje, tvrdeći da je borba za evropske poslove u skladu s lokalnim zakonima, uključujući i stroge sigurnosne provjere i pravila o zaštiti podataka.

„To je naša oprema, ali vaši podaci. Naš klijent odlučuje što će se dogoditi s podacima „, rekao je Robert Bos zamjenik generalnog direktora Nuctech u Nizozemskoj, gdje firma ima istraživački i razvojni centar.

On je rekao da je Nuctech je žrtva neutemeljenih navoda i da su smanjili svoj tržišni udio u Europi gotovo na pola, od 2019. godine.

„To je prilično je frustrirajuće, da budem iskren”, rekao Bos AP-a. „U 20 godina isporuke te opreme mi nikada nisu imali pitanja povrede ili curenja podataka. Do danas nikada nismo imali nikakav dokaz za to.”

"To nije stvarna firma"

Kako sigurnosne provjere postaju sve povezaniji sa podacima, Nuctech se našla na prvim linijama u SAD-Kina borbi za tehnološku dominaciju koja sada bjesni diljem Evrope.

Osim skeniranje sistema za ljude, prtljag i teret, firma pravi detektore za eksploziv i međusobno povezane uređaje sposobne za prepoznavanje lica, mjerenje temperature tijela i osobne iskaznice ili identifikaciju ulaznica.

Na svojoj internetskoj stranici, nadređena tvrtka Nuctecha objašnjava da Nuctech čini više od pukog pružanja hardvera, integrirajući „cloud computing, velike količine podataka i Internet stvari sa sigurnosnim inspekcijskom tehnologijom i proizvodima za opskrbu klijenata s visoko tehnološkim sigurnosnim rješenjima.”

Kritičari strahuju da pod kineskim nacionalnim obavještajnim zakonima, koji zahtijevaju da kineske tvrtke predaju podatke tražene od sigurnosnih državnih agencija, Nuctech ne bi mogao odbiti pozive iz Pekinga da preda osjetljive podatke o teretu, ljudima i uređajima koji prolaze njenim skenerima. Kažu da postoji rizik da Peking može koristiti Nuctech prisutnost u cijeloj Europi za skupljanje velike količine podataka o prekograničnim trgovinskim tokovima, izvlačenje informacija iz lokalne mreže, kao i da dostave informacije o putnicima, te sabotaže trgovinskih tokova u slučaju sukoba.

U julu 2020. sigurnosni pregled kanadske vlade utvrdio je da X-ray sigurnosne skenere Nuctech potencijalno može koristiti za prikriveno prikupljanje i prenos, informacija, kompromitovanje prijenosnih elektroničkih uređaja koji prolaze kroz skener ili izmijeniti rezultate kako bi se omogućio prenos „zlih” uređaja.

Evropska unija proglasila je krajem 2020. godine mjere koji se može koristiti za blokiranje kineskih izravnih stranih ulaganja. Ali političari u Bruxellesu kažu da trenutno na razini EU sistema nema alata za evaluacije kineskih nabavki, unatoč sve većoj zabrinutosti oko nepravednih državnih subvencija, nedostatka reciprociteta, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

„Ovo postaje sve opasnije. Ja ne bih imao ništa protiv ako bi jedan ili dva aerodroma imala Nuctech sisteme, ali s dampingom cijenama poklopili su puno područja „, rekao je Axel Voss, njemački član Europskog parlamenta, koji radi na zaštiti podataka. „Ovo je sve više i više sigurnosno pitanje. Možete pomisliti da je to strateško ulaganje od kineske vlade.”

OSI Systems, jedan od Nuctech najvažnijih komercijalnih suparnika iz SAD — teško se obrušio na Nuctech. Odbor za vanjske odnose američkog Senata, Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD-a, Uprava za sigurnost prometa SAD-a i Ured za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine SAD-a izrazili su zabrinutost u vezi s Nuctechom.

Američka uprava za sigurnost prometa rekla je AP-u u e-mailu da je utvrđeno da Nuctech ne ispunjava uvjete za primanje osjetljivih sigurnosnih informacija. Nuctech proizvodi, rekao je TSA, "nisu ovlašteni za korištenje za pregled putnika, prtljage, pristupačne imovine ili zračnog tereta u Sjedinjenim Državama."

U decembru 2020., SAD su dodale Nuctech na popis entiteta Ureda za industriju i sigurnost, ograničavajući izvoz na njih iz razloga nacionalne sigurnosti.

"To nije samo komercijalno", rekao je dužnosnik američke vlade koji nije bio ovlašten govoriti zvanično. “Koristi firme koje podupire država, uz državne subvencije, niske ponude za ulazak u evropsku kritičnu infrastrukturu, a to su civilne zračne luke, pregled putnika, nadzor morskih luka i tereta.”

Passengers walk next to Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.
Passengers walk next to Nuctech security scanners at the Brussels Eurostar train terminal on Jan. 17, 2022.

U Evropi ponude Nuctecha mogu biti 30-50% niže od njihovih konkurenata”, tvrde konkurenti tvrtke, američki i evropski dužnosnici i istraživači koji proučavaju Kinu. Ponekad uključuju i druge olakšice poput produženih ugovora o održavanju i povoljnih zajmova.

U 2009., glavni europski konkurent Nuctecha, Smiths Detection, požalio se da ga takva praksa istiskuje s tržišta, a EU je uveo antidampinšku taksu od 36,6% na Nuctechove skenere tereta.

“Nuctech dolazi s ponudama ispod tržišnih kojima nitko ne može parirati. To nije normalna cijena, to je cijena ekonomskog upravljanja", rekla je Didi Kirsten Tatlow, suurednica knjige China's Quest for Foreign Technology. “To zapravo nije firma. Oni su više kao krilo državnog razvojnog pokreta.”

Nuctechov Bos rekao je da tvrtka drži niske cijene proizvodnjom u Evropi. "Ne moramo uvoziti robu iz SAD-a ili drugih zemalja", rekao je. "Naš lanac opskrbe je vrlo učinkovit s lokalnim dobavljačima, to je glavni razlog zašto možemo biti vrlo konkurentni."

Nuctechovi uspjesi su brojni. Firma, koja otvara urede u Bruxellesu, Madridu i Rimu, kaže da je opskrbljivala kupce u više od 170 zemalja i regija. Nuctech je 2019. rekao da je instalirao više od 1000 uređaja za sigurnosnu provjeru u Evropi za carinu, civilno zrakoplovstvo, luke i vladine organizacije.

U novembru 2020. norveška carina objavila je poziv za kupovinu novog skenera tereta za kontrolni punkt Svinesund, kompleks zdepastih, sivih zgrada na švedskoj granici. Američki suparnik i dvije druge tvrtke žalile su se da su uvjeti kako su napisani dali prednost Nuctechu.

Specifikacije su prepravljene, ali je Nuctech ipak dobio posao. Kineska tvrtka pobijedila je svoje suparnike i po cijeni i po kvaliteti, rekao je Jostein Engen, direktor nabave carinske agencije, a niti jedno ministarstvo norveške vlade nije podiglo crvene zastave koje bi diskvalificirale Nuctech.

"Mi u norveškoj carini moramo se prema Nuctechu odnositi kao prema svima ostalima u našoj konkurenciji", rekao je Engen. "Ne možemo učiniti ništa drugo slijedeći pravila EU o javnim natječajima."

Četiri od pet država članica NATO-a koje graniče s Rusijom - Estonija, Latvija, Litva, Poljska - kupile su opremu Nuctech za svoje granične prijelaze s Rusijom. Kao i Finska.

Dvije najveće evropske luke - Rotterdam i Antwerpen, koje su zajedno pretovarile više od trećine robe, po težini, ulazeći i izlazeći iz glavnih luka EU-a 2020. - koriste uređaje Nuctech, prema svjedočenju parlamenta.

Druge ključne države na rubovima EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Tursku, Ukrajinu, Albaniju, Bjelorusiju i Srbiju, također su kupile Nuctech skenere, od kojih su neki donirani ili financirani niskokamatnim zajmovima kineskih državnih banaka, prema javnoj nabavi dokumenti i vladina priopćenja.

Zračne luke u Londonu, Amsterdamu, Bruxellesu, Ateni, Firenci, Pisi, Veneciji, Zürichu, Ženevi i više od desetak diljem Španjolske imaju potpisane ugovore za Nuctech opremu pokazuju korporativni podaci.

Nuctech kaže da je osigurao sigurnosnu opremu za Olimpijske igre u Brazilu 2016., zatim posjet predsjednika Donalda Trumpa Kini 2017. i Svjetski gospodarski forum 2020. Također je osigurao opremu nekim organizacijama UN-a, pokazuju evidencije nabavke.

Sve veća zabrinutost

Kako je Nuctechov tržišni udio rastao, tako je rastao i skepticizam prema firmi.

Kanadske vlasti odustale su od stalne ponude Nuctecha da osiguraju opremu za skeniranje rendgenskim zrakama u više od 170 kanadskih diplomatskih misija diljem svijeta nakon što je vladina procjena utvrdila "povišenu prijetnju" špijunaže.

Litva, koja je uključena u diplomatski sukob s Kinom oko Tajvana, blokirala je Nuctech da isporuči skenere za zračne luke ranije ove godine nakon što je revizija nacionalne sigurnosti otkrila da nije moguće da oprema radi izolirano i da postoji opasnost da bi informacije o riziku mogle procuriti natrag u Kinu, kaže Margiris Abukevicius, zamjenik ministra za međunarodnu suradnju i kibernetičku sigurnost u litvanskom Ministarstvu nacionalne obrane.

Zatim, u avgustu, Litva je odobrila ugovor za Nuctech skener na svojoj granici s Bjelorusijom. Postojala su samo dva ponuđača, Nuctech i ruska tvrtka - od kojih su obje predstavljale zabrinutost za nacionalnu sigurnost - i nije bilo vremena za ponovno raspisivanje natječaja, rekla su dva litvanska dužnosnika za AP.

"To je samo ad hoc odluka koja bira između loših i lošijih opcija", rekao je Abukevicius. Dodao je da vlada razvija mapu puta za zamjenu svih Nuctech skenera koji se trenutno koriste u Litvi, kao i pravni okvir za zabranu kupnje nepouzdane opreme od strane vladinih institucija i u kritičnim sektorima.

Zabrinutost za ljudska prava također stvara prepreke za Nuctech. Tvrtka posluje s policijom i drugim vlastima u zapadnokineskoj regiji Xinjiang, gdje je Peking optužen za genocid zbog masovnog zatvaranja i zlostavljanja manjinskih muslimana Ujgura.

Unatoč pritiscima američkih i europskih kreatora politika kažu da CNNC ne kontrolira svoje korporativno upravljanje ili donošenje odluka.

"Mi smo normalan komercijalni operater ovdje u Europi koji mora poštovati zakone", rekao je Bos. “Ovdje radimo s lokalnim osobljem, plaćamo poreze, doprinosimo društvenoj zajednici i imamo lokalne dobavljače.”

No stručnjaci kažu da su te dodirne točke daljnji dokaz vladinih i vojnih interesa koji okružuju firmu i pokazuju njen strateški interes za Peking.

"Pod Xi Jinpingom, elementi nacionalne sigurnosti države spajaju se s tehnološkim i inovacijskim dimenzijama države", rekao je Tai Ming Cheung, profesor na Školi globalne politike i strategije UC San Diego.

“Vojno-civilna fuzija jedno je od ključnih bojnih polja između SAD-a i Kine. Europljani će morati shvatiti gdje stoje.”

CIA: Havana sindrom nije kampanja strane sile

Cubans drive past the US embassy during a rally calling for the end of the US blockade against Cuba, in Havana, March 28, 2021

CIA je zaključila da američki diplomati koji pate od misteriozne glavobolje i mučnine u onome što je nazvano "Havana sindrom" nisu bili meta u globalnoj kampanji od strane strane sile, objavili su u izvještaju u srijedu.

NBC News, The New York Times i Politico citirali su više dužnosnika upoznatih s obavještajnom procjenom CIA-e o incidentima koji su se prvi put pojavili među diplomatima 2016. u kubanskoj prijestolnici, u kojima su se američki i kanadski dužnosnici žalili na jake glavobolje, mučninu i moguće oštećenje mozga nakon što su čuli visoke zvukove.

Od tada su diplomatski i obavještajni dužnosnici izvijestili o sličnim iskustvima u različitim zemljama uključujući Australiju, Austriju, Kinu, Kolumbiju, Njemačku i Rusiju.

Havana Syndrome
Havana Syndrome

U izvještajima se navodi da CIA ne isključuje inozemnu umiješanost u dvadesetak slučajeva koji su ostali nerazjašnjeni, a koji se i dalje istražuju.

"U stotinama drugih slučajeva mogućih simptoma, agencija je pronašla uvjerljiva, alternativna objašnjenja", rekli su izvori NBC mreže.

Neki američki dužnosnici ranije su tvrdili da su slučajevi mogli biti uzrokovani ruskim mikrovalnim napadima, ali naučnici su izrazili sumnje u teoriju i rekli da ne postoji niti jedna bolest ili uzrok prijavljenih slučajeva.

U izvještajima se navodi da dokument CIA-e izvještava o privremenim nalazima.

“Privremeni izvještaj nije konačan zaključak šire Bidenove administracije ili cijele obavještajne zajednice”, izvijestio je NBC, citirajući američke dužnosnike.

Nalazi su izazvali frustraciju kod nekih od onih koji su se razboljeli, a grupa ljudi rekla je da procjena CIA-e "ne može i ne smije biti konačna riječ o tom pitanju", navodi se u izjavi koju je citirao Times.

"Iako smo došli do nekih značajnih privremenih nalaza, nismo gotovi", rekao je William J. Burns, direktor CIA-e, u izjavi koju citira Times.

"Nastavit ćemo s misijom da istražujemo ove incidente i omogućimo pristup pomoći svjetske klase onima kojima je potrebna."

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Macron potvrdio perspektivu članstva za Zapadni Balkan

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, Paris, 9 Dec. 2021.

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) poručio je da Zapadnom Balkanu treba poslati jasnu poruku da postoji perspektiva članstva, ali je naveo da se moraju preduzeti reforme unutar Evropske unije (EU) kako bi bio moguċ prijem novih članica.

“Evropa ne može okrenuti leđa Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan je geografski i istorijski, po tragičnosti i obeċanjima o buduċnosti koje nosimo, u srcu evropskog kontinenta. Nose ožiljke koji nas istovremeno podsjeċaju kolika je krhkost mira ali i jačina EU", naveo je francuski predsjednik.

"Moramo da razmotrimo naše odnose sa Zapadnim Balkanom i damo jasnu i iskrenu perspektivu pristupanja”, poručio je Makron.

Francuski predsjednik je ove navode iznio na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta (EP) govoreći o prioritetima francuskog šestomjesečnog predsjedavanja koje je počelo prvog januara ove godine.

On je međutim naglasio da Evropa u postojeċim uslovima nije ona koja može primati nove članice.

„Ovo nije Evropa koja može da ima 31, 32 ili 33 članica. Lagali bismo sebe ako bismo tako mislili”, rekao je francuski predsjednik istakavši neophodnost promjena u EU koje bi omoguċile prema njemu „brže, jasnije i efikasnije odluke”

Makron je najavio inicijativu o organizovanju konferencije o Zapadnom Balkanu koja bi, prema njegovim riječima uslijedila nakon Konferencije o buduċnosti Evropske unije.

Konferencija o budućnosti Evrope je serija rasprava i diskusija koju vode građani i koja će omogućiti ljudima iz cijele Evrope da podijele svoje ideje i pomognu u oblikovanju zajedničke budućnosti.

Riječ je o prijedlogu Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji datira iz 2019. godine i ima za cilj da se sagleda srednjoročna i dugoročna budućnost EU i kakve reforme treba preduzeti u njenim politikama i institucijma.

Glavni cilj ove konferencije je da obuhvati građane, uključujući značajnu ulogu mladih, civilnog društva i evropskih institucija kao ravnopravnih partnera.

Planirano je da Konferencija traje dvije godine, te da se do proljeća 2022. usvoje zaključci radi izrade smjernica o budućnosti Evrope.

Prilikom preuzimanja mandata na čelu EU, Emanuel Makron je veċ najavio da ċe krajem proljeċa biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu.

Kako je najavljeno to neċe biti konferencija o evropskoj perspektivi veċ o trenutnim goruċim pitanjima u regionu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG