Poslovne prilike, ljepota, gužva i ritam New Yorka privlače milione ljudi širom svijeta. Taj unutrašnji život grada dokumentuje se u Odjeljenju za dosijee i informacije – koje drugi gradovi u Americi nemaju.
Unutar ovog džinovskog sefa mogu se pronaći tragovi početka života u New Yorku. Među njima i potvrde o državljanstvu, koje su dobijali ljudi različitih nacionalnosti i rasa. Bilo je i izuzetaka.
„Neki Jevreji koji su se prijavili su bili odbijeni i rečeno im je da mogu da se žale na tu odluku. Žalili su se i u tom procesu otišli čak do Amsterdama. I onda direktori Holandske zapadno indijske trgovačke kompanije rekli da bi Jevrejima trebalo dozvoliti da budu državljani ako su došli da trguju", kaže menadžer Odjeljenja Michael Lorenzini.
Ovo odjeljenje je osnovano pre 40 godina i ispostavilo se da je jedinstveno u Americi. U ovoj mračnoj komori digitalizovano je više od pet miliona fotografija koje su nastale prije nego što su se pojavile Google mape. Gradski sekretarijat za finansije je, recimo, fotografisao svu imovinu na koju treba platiti porez.
Među fotografijama su i one na kojoj se nekadašnji gradonačelnik Ed Koch vozi metroom i stan Andy Warhol. Takođe i najveća kolekcija fotografija mjesta zločina u New Yorku.
“Najčudnija stvar koju sam morao da fotografišem je kofer koji je bio dokazni materijal tokom suđenja članovima mafije 20-ih godina. U koferu su bili krvavi čaršavi kojima su obmotavani leševi“, priča fotorgraf Odjeljenja Matt Minor.
Za Kennetha Cobba, koji radi na dosijeima, pisani tragovi o zločinima nisu samo obični papiri, već priče o porodičnim tragedijama, drami i istoriji.
„Recimo, Mosesu Rozenu se sudilo zbog bigamije. I svi u toj priči su Rusi“.
U arhivu se čuvaju i prepiske gradonačelnika, potvrde o rođenju, poslovna dokumenta, slučajevi nestalih poslije napada 11. septembra, a postoje i fascikle čudnog naziva „tijela u tranzitu“. Riječ je o arhivi Sekretarijata za zdravstvo staroj 160 godina u kojoj se prati transport tijela stradalih tokom Građanskog rata, kako bi se suzbilo širenje bolesti u gradu. Ovaj arhiv može da posvjedoči o New Yorku više od bilo kog njegovog stanovnika.
“24. april 1865. Ime preminulog Lincoln, Abraham. Starost, 56 godina i dva mjeseca. Mjesto smrti – Washington, Distrikt Columbia. Kao razlog smrti se navodi bolest, ali je zapravo riječ o smrtonosnoj rani od vatrenog oružja. I nije bilo bitno da li je neko bio vojnik ili predsjednik, ime im je bilo zapisano u ovoj knjizi“, čita Cobb.
Odjeljenje za dosijee i informacije je otvoreno za javnost i svi mogu da dođu i da se uvjere koliko se New York mijenjao kroz vrijeme. U arhivu kažu da su promjene male, jer su ljudi isti.
