Direktor američkih nacionalnih parkova kaže da bi više od 40 parkova i životinjskih staništa uz obalu Meksičkog zaljeva moglo biti ugroženo istjecanjem nafte iz oštećene bušotine kompanije British Petroleum. Istovremeno, znanstvenici pri Nacionalnoj administraciji za oceane i atmosferu upozoravaju na potencijalnu štetu koju bi nafta mogla nanijeti koraljnim staništima u području Florida Keys.
Osam nacionalnih parkova i 33 životinjska staništa uz obalu Meksičkog zaljeva mogla bi biti ugrožena kao posljedica istjecanja nafte, prema podacima direktora nacionalnih parkova Jonathana Jarvisa. On pomaže pri koordiniranju vladinog odgovora na ovu katastrofu, i svjedočio je pred američkim Kongresom: “Radimo sve što je u našoj mogućnosti da zaštitimo otoke uz zaljev, kao i obalu, močvarna područja, te staništa vodenih trava koja se nalaze uz otoke.”
Jarvis kaže da su u to područje poslane ekipe stručnjaka kako bi se vidjelo u kakvom su stanju nacionalni parkovi uz zaljev. Ove ekipe također razmatraju potencijalnu kratkoročnu i dugoročnu štetu razgrađivača goriva koje je BP koristio. Naftna je mrlja već ušla u struju koja se proteže od Meksičkog zaljeva do Florida Keys, i dalje uz istočnu obalu Sjedinjenih Država, kaže gospodin Jarvis.
Ovo područje ima treći najveći koraljni greben na svijetu. Nacionalni park Tortugas najužnija je točka Florida Keys. Naš sugovornik kaže da za parkove južne Floride nafta neće predstavljati toliki problem, budući da ona gubi na toksičnosti kako putuje. Dodaje da američka vlada usko surađuje s kompanijom British Petroleum kako bi što bolje shvatila način na koji se nafta mijenja dok prolazi kroz Meksički zaljev. No, neke od najštetnijih posljedica već su počele. Duboka područja pokrivena gustim koraljima, kojima je trebalo stotina godina da narastu, već su prekrivena naftom.
Znanstvenici Nacionalne administracije za oceane i atmosferu trenutno ocjenjuju situaciju. Kacky Andrews upraviteljica je Odjela za očuvanje koralnih grebena: “Koraljni su grebeni posvuda, što Meksički zaljev i čini tako bogatim područjem za ribarenje. Ovo su staništa gdje se ribe okupljaju i mrijeste, što je osnovna baza ribarenja. Dakle, to je važan ekonomski pokretač u Meksičkom zaljevu. No, to su također mjesta koja su sama po sebi fantastična. Neki od ovih grebena vjerojatno su stariji od četiri tisuće godina.”
Gospođa Andrews kaže da je je pravi opseg štete još nepoznat, budući da je ova katastrofa bez presedana. Koraljni grebeni predstavljaju samo desetinu jednog postotka živog svijeta na dnu oceana, no oni su stanište za preko 25 posto morskih vrsta, dodaje ona.