Linkovi

Aktuelno

Islamofobija, bjelački nacionalizam i napad na Novom Zelandu

Students gather in a vigil to commemorate victims of Friday's shooting, outside Masjid Al Noor mosque in Christchurch, New Zealand March 18, 2019.

Teroristički napad na džamiju na Novom Zelandu u kojem je stradalo 50 ljudi odraz je višedecenijske islamofobije i rasizma te narastajućeg bjelačkog nacionalizma na globalnom nivou, kažu svjetski medijima u analizama i komentarima.

Australijska kolekcija bijelih nacionalista

Nakon nezapamćenog terorističkog napada na Novom Zelandu, koji se dogodio u petak i za koji je glavni osumnjičeni Australijanac, došlo je do opsežne diskusije o ulozi online subkulture krajnje desnice u ovim događajima. Manje se raspravljalo o činjenici da je bilo koji 28- godišnjak u Australiji zapravo odrastao u periodu kada su se rasizam, ksenofobija i neprijateljstvo prema muslimanima posebno razvijali u javnoj kulturi zemlje, odnosno da je islamofobija praktično ugrađena kao javna politika, napisao je Džejson Vilson (Jason Wilson) kolumnista Gardijana (The Guardian) iz Australije.

Do toga je doveo niz događaja u prvoj godini milenijuma, piše Vilson, i dodaje kako su u periodu “oduševljenog učešća zemlje u ratu protiv terorizma” - islam i muslimani često tretirani kao javni neprijatelji, a govor mržnje protiv njih se neumoljivo normalizirao.

Navodeći nekoliko primjera, Vilson je između ostalog podsjetio na prošlogodišnji izvještaj sidnejskog Dejli Telegrafa (Daily Telegraph) o navodnom stanju bijelih farmera u Južnoj Africi, na način koji je odražavao krajnje desničarske mitove o "bijelom genocidu". Ovo je dovoljno dobro funkcionisalo da bi izazvalo kratkotrajni prijedlog politike od strane ministra za imigraciju da se bijelcima da "posebna pažnja", prenosi Gardijan.

Ova normalizacija bijelih nacionalističkih koncepata vidljiva je i u politici, ističe Vilson, dodajući kako je upravo prošle sedmice bivši lider laburista Mark Latham, koji se sada kandidirao za državni ured, predložio da identificirani autohtoni narodi trebaju obaviti DNK testiranja prije nego što dobiju socijalnu pomoć.

Kolumnista Gardijana zaključuje da Australija sada ima javnu kolekciju otvorenih bijelih nacionalista, što je posljedica kontinuiranog govora mržnje i ksenofobije iz nekih od najmoćnijih institucija u zemlji. “To je okruženje u kojem su muslimani, izbjeglice i imigranti postali shvaćeni kao neprijatelji Australije. To može biti okruženje koje je hranilo bjelački nadmoćni teror”, napisao je australijski novinar.

Globalni trend islamofobije i desničarske mržnje

Čini da se tragedija na Novom Zelandu mogla dogoditi gotovo bilo gdje - s obzirom na globalni trend islamofobije i desničarske mržnje, piše urednički tim Forin polisija(The Foreign policy) koji je izdvojio nekoliko najčitanijih tekstova koji tu tvrdnju objašnjavaju.

Navodeći kako islamofobija u Sjedinjenim Američkim Državama ima dugu historiju, ali je najizraženija proteklih godina, Forin polisi podsjeća na tekst iz 2017., u kojem novinarka Betani Elen-Ibrahimian (Bethany Allen-Ebrahimian) upozorava na ono što ona naziva “Islamofobija Inc. ("Islamophobia Inc."). U godinama nakon 11. septembra, objašnjava novinarka, "mala, ali moćna mreža finansijera i ideoloških aktivista” vodila je veliku kampanju dezinformacija, tražeći da se islam istjera kao đavolja prijetnja koja mora biti iskorijenjena. “Oni su utjecajni u gradskim vijećima i državnim zakonodavstvima”, upozorava ona, a sada „imaju uho predsjednika Sjedinjenih Država“.

Islamofobija nije jedinstvena za američku javnost, piše Forin polisi. U Kini, objašnjava Frenki Hjuang (Frankie Huang), pisac sa sjedištem u Šangaju, muslimanske grupe „izvještavaju o rastućem broju napada skupina koje se označavaju kao „anti-halal”. Džejms Palmer (James) smatra da je kineska vlada barem djelomično kriva. Sredinom decembra 2018. godine, kaže on, vlada je ukinula halal standarde hrane. Nekoliko sedmica kasnije, zatvorila je tri istaknute džamije. Mnogi drugi su već bili zatvoreni ili prisiljeni da preuređuju. Zašto sada? "Novom moćnom Han nacionalizmu je potreban unutrašnji neprijatelj", objašnjava on, "a islam se uklapa u to."

U međuvremenu, u Evropi sumnja na muslimane porasla je nakon izbjegličke krize. Pišući 2016. godine, novinar Henri Džonson (Henry Johnson) izvještava o studiji koja je pokazala da 40 posto njemačke javnosti želi da Berlin zabrani ulazak muslimana u zemlju. Evropski sud pravde je u međuvremenu podržao zabrane za žene koje nose marame u Francuskoj i Belgiji. A populisti koji promovišu sumnju na imigrante i islam su pokazali snažne rezultate na nekoliko evropskih izbora, napominje Metju Gudvin (Matthew Goodwin) s Univerziteta u Kentu, napisao je Forin polisi.

Porast zločina počinjenih iz mržnje

Dženifer Rubin (Jennifer Rubin), kolumnistica Vašington posta (The Washington Post), piše kako je masakr u Krajstčerču (Christchurchu) na Novom Zelandu rezultat demonizacije muslimana i imigranata, te da je manifest od 74 stranice, koji je ubica ostavio nakon napada – koji je bio pun teorija zavjere o bijelom natalitetu i “bijelom genocidu“ - potvrda da se “smrtonosna vizija bjelačkog nacionalizma proširila na međunarodnoj razini”.

Rubin naglašava kako je za smrt nevinih - za napad na vjersku slobodu kao čin nezamislivog zla - odgovoran ubica, ali da američki predsjednik Donald Tramp (Trump) već treću godinu mandata doprinosi širem problemu – potičući islamofobiju na račun poduzimanja ozbiljnih i trajnih napora protiv desničarskog terorizma.

Kolumnistica WP piše kako smo u tri godine Trampovog mandata svjedočili njegovom “poticanju iracionalnih i neutemeljenih strahova od muslimanskih napadača”, dok s druge strane izjavljuje da su "vrlo fini" ljudi bili među neonacističkim demonstrantima u Šarlotsvilu (Charlottesville), koji su skandirali bijelu nacionalističku temu ("Jevreji nas neće zamijeniti"), što je prema njenim riječima ista "zamjenska" ideologija koja je u srcu napada na Novi Zeland.

“Tramp je angažovao savjetnike koji vjeruju da su Sjedinjene Države u borbi za život i smrt s islamom, zamagljujući razliku između pripadnika svjetske religije i fundamentalista odgovornih za terorističke napade. On je praktično ignorirao desničarski domaći teror - uprkos njegovom porastu u Sjedinjenim Državama i širom svijeta: krajnje desničarske grupe i pojedinci izazvali su 66 smrtnih slučajeva i pokrenuli 127 napada u regionima između 2013. i 2017. godine. Većinu napada izvršili su usamljeni akteri s krajnje desnim, bijelim nacionalističkim ili antimuslimanskim uvjerenjima.”

Rubin dodaje kako američki predsjednik ima na raspolaganju desničarske medije, a da desničarski i bijeli nacionalisti pune društvene medije istom slijepom mržnjom. “U ovom kotlu islamofobije, rasizma i ksenofobije, u SAD smo vidjeli značajan porast zločina iz mržnje - 17 posto u 2017. - Šta smo očekivali?” pita se kolumnistica Vašington posta.

Ideje rasizma završavaju nasiljem

Kanadski pisac Omar Aziz za Njujork tajms (The New York Times) piše kako se muslimani već dugo vremena prikazuju kao necivilizovani i ratoborni, te da su takve ideje dovele do patološke mržnje koja se proširila širom svijeta, ističući kako “rasizam počinje idejama, a završava nasiljem”.

U rubrici “Mišljenja”, Aziz piše kako je muslimane u dvije novozelandske džamije likvidirao čovjek ne samo ispunjen mržnjom, već i idejama koje je nosio - o rasnoj superiornosti i i o tome kome pripada njegova zemlja.

“To je bilo istina u Kvibeku, kada su muslimani ubijeni u svojoj džamiji 2017. To je bilo istina u Pitsburgu, kada su Jevreji koji su pomagali muslimanskim izbjeglicama ubijeni u svojoj sinagogi 2018. godine. To je bilo istina u Čarlstonu, kada su crni hodočasnici bili pokošeni od strane drugog radikalizovanog bijelca.”

On smatra kako je islamofobija ugrađena u većinu zapadnog društva, te da ljudi sa milionima online sljedbenika neprestano propovijedaju da islamofobija nije problem već da je Islam problem. Dodaje kako je više od dvije decenije - raspon čitave generacije - cijela muslimanska zajednica bila prisiljena prihvatiti kolektivnu krivicu i kaznu za svaki čin terora ili nasilja koje je počinio jedan od njegovih članova.

“Nikada ne bi, ili ne bi trebalo, ovaj standard primijeniti na bijele ljude, koji su, čini se, privilegiju individualne diferencijacije zadržali za sebe”, napisao je kanadski pisac za Njujork tajms.

Zapadni Balkan - dodirna tačka desničarskog i islamskog radikalizma

CNN je objavio mišljenje Mila Kamerforda (Milo Comerford), analitičara Instituta za Globalne promjene, koji, osvrćući se na manifest ubice s Novog Zelanda, piše da svi transnacionalni narativi ekstremista krajnje desnice imaju velike sličnosti s drugim oblicima globalnog ekstremizma - posebno islamizma.

“Poput ISIS-a, ideologija napadača u Krajstčerču (Christchurch) tvrdi da u ovom sukobu civilizacija između islama i Zapada nema nevinih, jer su svi borci. Oba svjetonazora naglašavaju transnacionalne veze bratstva. Dok napadač oblikuje svoj identitet kroz pripadnost bijeloj evropskoj rasi, ISIS u svojoj propagandi također naglašava svoj globalni islamski identitet, koji koristi radi oblikovanja iskrivljene solidarnosti.”

Kamerford piše da je jedna od oblasti u kojoj je ovaj ideološki odnos posebno uočljiv region Zapadnog Balkana, koju napadač iz Novog Zelanda u svom manifestu opisuje kao liniju fronta u civilizacijskom natjecanju između Evrope i islamskog svijeta. Pokazujući dugu viziju istorije koja se unosi u ovu etnonacionalističku ideologiju, oružje koje koristi - kao što se vidjelo u videu kojeg je napadač uživo emitovao putem Facebook-a – bilo je ispisano imenima srpskih boraca iz 14. vijeka koji su učestvovali u odbrani od otomanske invazije.

“Naše istraživanje pokazalo je neobičnu paralelu s propagandom ISIS-a koja cilja na region Zapadnog Balkana”, napisao je Kamerford, dodajući kako upravo video snimci ISIS-a spominju region Zapadnog Balkana kao “granicu za muslimane”, dok je nezvanična propaganda ISIS-a u svoje planove za širenje svog propalog "kalifata", Balkan uključila kao "pokrajinu".

Komerford dodaje kako je pitanje ekstremističkog nasilja krajnje desnice bilo dugo zanemareno na međunarodnom planu. “Na osnovu lekcija o uspjehu globalnog džihadizma, moramo prepoznati obim prijetnje narastajuće krajnje desnice. Za ovaj sve više internacionalni fenomen potreban je globalni odgovor”, napisao je Komerford.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG