Američki borbeni avioni, dronovi i druge letjelice i danas su nastavili napade na mete Islamske države u Iraku i Siriji.
Iz američke Centralne komande kažu da su u sirijskoj pokrajini Deir el-Zour uništena 4 tenka militanata.
Grupa koja vrši monitoring rata u Sirji, Sirijski Opservatorij za ljudska prava, je saopćila da su u toj pokrajini ciljevi zračnih napada bila naftna postrojenja, kao i daje pogodjen komandni centar ISIL-a u tom području.
Na sjeveru Sirije, kako se vidi iz video snimka postavljenog na društvene medije, kurdski borci su vršili žestoke napade na ciljeve ISIL-a u blizini grada Kobani, koji je već danima fokus borbi.
Američki ministar obrane Chuck Hagel je danas izjavio da su zračni udari eliminirali ili ograničili slobodu kretanja militantima, dodajući da je do sada u Iraku izvedeno 200 udara, a u Siriji 43.
Premijer Danske Helle Thorning-Schmidt je saopćila danas da se njena zemlja pridružuje Amerikancima predvodjenoj koaliciji. Danska kaže da će za borbu protiv ISIL-a obezbijediti borbene avione F-16, koji će vršiti zračne udare u Iraku.
U medjuvremenu je britanski premijer David Cameron otvorio debatu u britanskom parlamentu u cilju pridruživanja Britanije Sjedinjenim Državama i koaliciji zapadnih i arapskih zemalja u borbi protiv ISIL-a.
Premijer Cameron je rekao Donjem domu Parlamenta da su militanti direktna prijetnja Britaniji i britanskim interesima.
On je podsjetio na brutalne taktike militanata, uključujući odrubljivanje glave, raspeća i kopanje očiju. To sve, kazao je Cameron, pripada davno prošlim, najcrnjim periodima čovječanstva.
Britanski premijer je istodobno nekoliko puta naglasio da nema planova za slanje borbenih jedinica na teren, iako je tijekom govora prekidan mnogo puta brojnim pitanjima parlamentaraca. Usprkos burnoj i dugotrajnoj debati , britanski parlament je odobrio sudjelovanje britanskih snaga u zračnim udarima protiv Islamske države.
Agencija UN-a za izbjeglice, UNHCR, saopćava da se u prvih 6 mjeseci ove godine broj ljudi koji traže azil u razvijenim zemljama, povećao za gotovo jednu četvrtinu od uobičajenog broja, - prvenstveno usljed ratova u Siriji i Iraku.
Izvještaj UNHCR-a objavljen danas kaže da je u tom periodu oko 330,700 ljudi zatražilo status izbjeglica, što je povećanje od 24 posto u odnosu na isti period 2013. godine. Ovakav trend se nastavlja, a broj tražitelja azila u 2014 bi mogao iznositi oko 700 hiljada ljudi, što je najveća cifra poslije ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izmedju 1991- i 1995. Više od dvije trećine ljudi traži azil u Njemačkoj, Americi, Francuskoj, Švedskoj, Turskoj i Italiji.
