Građani najčešće takve odluke donose zbog teške ekonomske situacije u kojoj se nalaze, zbog čega su često i cijele porodice prisiljene napustiti zemlju.
Mladi, sa druge strane, svoj odlazak pripisuju nedostatku perspektive, ali i želji da svoje školovanje nastave u drugim, uređenijim zemljama.
Međutim, podaci govore da se mali broj mladih vraća nazad u BiH kako bi stečeno znanje i iskustvo prenijeli na druge i tako doprinijeli društvu.
Niko, međutim, ne krivi mlade ljude za takvu situaciju, kaže Dženan Mašetić, iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„Normalno je da mladi odlaze da se obrazuju u drugim državama, da nadograđuju svoje znanje, ali problem je što se oni nakon završenih fakulteta ne vraćaju nazad. Onih koji su ostali da se bore, jako je malo, a ne postoji ni kritična masa mladih koji bi se okupili oko zajedničkih problema“, navodi Mašetić.
Livanjski kanton koji zauzima oko deset posto teritorije BiH, nekada je važio za područje od izuzetnog značaja zbog svojih prirodnih bogatstava i turističkog potencijala.
Danas je Livno grad u kojem nema mladih ljudi, a i njegovi su stariji stanovnici počeli masovno odlaziti, kaže Livnjanin Ibrahim Balić.
„Prije rata je u sedam ili osam firmi u Livnu radilo isto toliko hiljada ljudi, a danas nijedna od tih firmi ne postoji. Sve su kladionice. Na tom malom području ima nekoliko trgovačkih centara koji su praktično zatvorili sve male poduzetnike i trgovce. Naravno da zbog toga, onaj ko ima priliku da ode, otići će“, kaže Balić.
Prema podacima Unije, alarmantno stanje je na području Bosanske Posavine koju je samo ove godine napustilo oko 11 hiljada ljudi.
Najviše ih je otišlo iz Brčko distrikta, njih oko tri i po hiljade.
Svi misle da Brčko prednjači u ekonomskom ili socijalnom smislu, ali situacija je mnogo složenija i teža, kaže Dubravko Barišić iz udruženja Porvratak iz Brčkog.
„Ovo što danas poduzimamo jeste za generacije koje dolaze, jer djeca koja su otišla iz Brčkog i cijele Posavine su već u nepovrat izgubljena. Apelujem na sve institucije vlasti da se pozabave ovim problemom jer je već sada kasno, a biće još teže i bolnije ako to bude slijedeća generacija“, upozorava Barišić.
Kako ističu iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH, planirana je, po uzoru na susjedne zemlje, kampanja usmjerena prema institucijama vlasti kako bi se izradila strategija zaustavljanja građana da napuste BiH, odnosno strategija njihovog zadržavanja.
Deklarativna obećanja i parcijalno riješavanje ovakve situacije ne pomaže, ističu iz Unije.
„Cilj je da ovu problematiku uvedemo u institucije BiH. Parlamentarci bi trebali napraviti sjednicu po ovom pitanju, da izađu na teren uvjeriti se kako nema onih od kojih očekuju da budu njihovo glasačko tijelo“, poručuje Dženan Mašetić.
Facebook Forum