"Umjesto toga, institucije Bosne i Hercegovine djeluju pod privremenim finansiranjem, koje pruža daleko manju fleksibilnost navodi", stoji u dijelu 57. izvještaja koji je u četvrtak prezentovao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
On je naglasio da je usvajanje državnog budžeta za 2020. preduslov za organizaciju i provođenje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su, kako piše u izvještaju “trenutno zakazani za oktobar, ali će vjerojatno biti odgođeni, jer su tehničke pripreme za njih otežane, ako ne i potpuno neizvodljive, zbog ograničenja kretanja i okupljanja i drugih mjera neophodnih za borbu protiv pandemije.”
Prema obavezi, kaže Inzko, sutra (u četvrtak, 6. maja) bi trebalo da budu najavljeni lokalni izbori u BiH, kako bi bili održani u oktobru ove godine.
“Čini se da je rad Centralne izborne komisije BiH (CIK) i dalje potkopan djelovanjem političkih partija koje osporavaju imenovanje članova CIK-a”, piše u izvještaju.
Inzko navodi da je njegova dužnost kao Visokog predstavnika u BiH da skrene pažnju na ranija dešavanja koja u mnogo čemu osporavaju ključna načela Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
On podsjeća da je Vijeće ministara BiH formirano nakon više od godinu dana od održavanja Opštih izbora 2018, a da nova Vlada entiteta Federacije BiH još nije formirana kao ni vlast u dva od deset kantona.
“Također nije uspostavljen istinski politički dijalog za rješenje situacije u vezi sa Gradom Mostarom, gdje lokalni izbori nisu održani više od jednog desetljeća”, kaže Inzko u svom izvještaju.
Podsjeća i da nije provedena ni odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić – Finci” kao i da ima veći broj takvih odluka, a među njima i ona da Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nisu prihvaćeni kao konstitutivan narod.
Dio izvještaja Inzko je posvetio opstrukciji rukovodstva Republike Srpske, podsjećajući na februar kada su, kako kaže, vlasti Republike Srpske, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), reagovale na presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je potvrdio nadležnost na državnoj razini u vezi s pitanjem državne imovine, tako što su zaprijetili da će se povući iz institucija BiH i tako velikim dijelom uspješno vode politiku blokiranja svih odluka na državnoj razini.
“To je posljedica sličnih prijetnji SNSD-a i njegovih saveznika tokom protekle decenije i predstavlja nastavak napada vlasti Republike Srpske na osnove Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji je počeo u septembru 2019. kako je
Inzko je podsjetio da se ove godine u julu obilježava 25. godina od srebreničkog genocida, te da je zbog pandemije neophodno smanjiti broj događaja komemoracije, ali da i dalje treba voditi računa o kolektivnom sjećanju.
“Sve ono što se dešavalo u julu ’95 je bio genocid i ništa ne može promijeniti odluku Međunarodnog suda u Hagu, niko ne može ponovo pisati istoriju. U Bosni i Hercegovini i dalje ima onih koji odbijaju presude za ratne zločine, ne prihvataju presude za genocide, a ratnim zločincima se podižu spomenici ili se studentski domovi imenuju po njima. To se mora zaustaviti”, rekao je Inzko.
Zamolio je i da se uvaži patnja svih, da se ljudi moraju okupiti zajedno da žale za svojima, te da je potrebno riješiti pitanje negiranja i holokausta i genocida.
U izvještaju se navodi kako je krajnje vrijeme da vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini ispune svoju opredijeljenost za mirnu i održivu državu koja nepovratno ide na put euroatlantske integracije.
On je pozvao političke lidere da se izbore s izazovima i da dvadeset petu godišnjicu Opšteg okvirnog sporazuma za mir 2020. godine vide kao poticaj za to.
U svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija Inzko navodi “kako očekuje da će vlasti u Bosni i Hercegovini postupiti po ovim preporukama i rješavati nedostatke uočene prije i nakon izbijanja pandemije”
Ovaj izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2019. do 15. aprila 2020. godine.
